Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON RJEŠENJA IMOVINSKOG STATUSA ULCINJSKOG DRAGULJA: Njemci spremni da preuzmu solanu

Objavljeno prije

na

Njemačka država, vlada i institucije, kao i nevladine organizacije i eksperti su godinama bili neposredno uključeni u proces zaštite ulcinjske Solane svjesni njenog značaja u evropskim okvirima. Sada su spremni da pomognu u revitalizaciji tog devastiranog prostora

 

Nedavnu odluku Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore da je zemljište Solane u Ulcinju državno vlasništvo odmah su pozdravili iz Ambasade Njemačke u Podgorici. „Ovo predstavlja važan korak za ispunjenje završnih mjerila poglavlja u oblasti životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, kazao je ambasador dr Robert Veber.

Samo nekoliko dana kasnije Vijesti su objavile da bi Crna Gora i Njemačka uskoro mogle da zaključe ugovor o unapređenju poslovne saradnje u oblasti održivosti prirodnih potencijala, koji bi bio usko vezan za ulcinjsku Solanu i ticao se ulaganja u obnovu proizvodnje soli i očuvanja ekonomskog rizorta.

„Njemački eksperti, kao što je bio znameniti biolog dr Martin Šnajder Jakobi, i organizacije civilnog društva, kakva je Euronatur, su nas faktički učili o značaju i vrijednostima koje Solana ima za cijeli Mediteran i Evropu. Stalno su isticali da ukoliko se ne sačuva Solana, neće biti sačuvana ni ornitološka slika Evrope. Navodili su i da turisti iz Evrope idu čak do Afrike da posmatraju flamingose, a da ih mi ovdje imamo pred nosom“, kaže za Monitor profesor njemačkog jezika iz Ulcinja i poznati turistički radnik Ismet Karamanaga.

To je, smatra, jedan od ključnih razloga što su se posebno od 2015. godine ambasadori EU u Crnoj Gori, predvođeni tadašnjom ambasadorkom SR Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker, snažno angažovali u zaštiti ovog dragulja. Ona je bila u gotovo dnevnoj komunikaciji sa lokalnim zvaničnicima u Ulcinju kao i u tadašnjoj vladi, te vršila pritisak da se ne donese odluka kojom bi se zemljište na Solani predalo tajkunima.

Evropska komisija je u godišnjem izvještaju o napretku od 2015. godine redovno  ukazivala na probleme Solane i tražila njihovo rješavanje. Uz podršku EU izrađena je 2017. godine Studija zaštite Ulcinjske solane, na čijem je čelu bio direktor Parka prirode Solana Sečovlje i poznati ornitolog iz Slovenije Andrej Sovinc.

Samo je odlučan pritisak iz Evrope natjerao tadašnju crnogorsku vlast i njoj podređenu ulcinjsku da pokrene proceduru i proglasi Solanu zaštićenim područjem odnosno Parkom prirode, te da Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandiduje u julu 2019. godine Solanu za Ramsar područje. Dva mjeseca kasnije, ona je dospjela na listu močvara od svjetskog značaja.

Odnos prema Solani je bio ključni uslov Crnoj Gori da otvori izuzetno važno 27. poglavlje u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Umjesto da „prva ekološka država na svijetu“ to poglavlje prvo  otvori i odmah zatvori, ona mora još i danas dokazivati da je posvećena onome na što se Ustavom obavezala. Evropske institucije, kao i njemačka vlada, ocijenile su da je Solana za to najbolji lakmus papir.

„Solana je turistička, ekonomska, ekološka i kulturološka vrijednost Ulcinja i čitave države. Evropljani, sa pravom tvrde – i njihova. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta i Evrope, a posebno iz Njemačke, ponovo mobiliše ova mala zajednica uvjerena da bi njena obnova označila početak novog perioda u istoriji ovog milenijumskog grada“, ocjenjuje prof. Karamanaga.

I bivši rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović tvrdi da Solana bez problema uz malo investicija može da posluje rentabilno. „U dobroj godini mi smo proizvodili preko 25.000 tona soli, pa i više (2003 – 33.000 tona). Crna Gora za ljudsku ishranu troši oko 3.000 tona, za posipanje puteva u zimskom periodu još oko 5.000 tona. Proizilazi da Solana može bez problema da zadovolji sve potrebe države Crne Gore za solju i da najveći dio ostaje za izvoz (preko 70 posto)”, navodi on.

U čitavom ovom periodu bilo je niz kompanija iz inostranstva koje su bile spremne da zakupe Solanu ili uđu u javno-privatno partnerstvo da bi se obavila njena kompletna rekonstrukcija i pokrenula proizvodnja slanih kristala, te očuvao, zaštitio i unaprijedio biodiverzitet tog područja.

Pošto je riješen njezin imovinski status, prepreka za investicije više nema. „Ima više međunarodnih organizacija i razvojnih banaka koje bi mogle investirati u razvoj Solane, za korist opštine Ulcinj i cijele Crne Gore”, kaže i ambasadorka Štajnaker, dok tu informaciju potvrđuju i iz Vlade Crne Gore.

Pošto je iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore saopšteno da od 23. avgusta više neće upravljati prostorom ulcinjske Solane, a za to nije spremna ni Opština Ulcinj, Vlada Crne Gore moraće zato brzo donijeti odluku. Njemci su spremni.

                                                                                               

Resulbegović: Štajnaker zaslužila da postane počasna građanka Ulcinja

Predsjednik SDP-a u Ulcinju i odbornik te stranke u lokalnom parlamentu Naser Resulbegović kaže da je sada konačno vrijeme da se prihvati njegov prijedlog koji je još od 2017. godine u skupštinskoj proceduri i da nekadašnja ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker postane počasna građanka Ulcinja.

„Nažalost, svi naši pokušaji da se jednom od ključnih boraca za očuvanje Solane, gospođi Štajnaker, Ulcinj makar simbolično oduži proglašenjem za počasnu građanku, nijesu još naišli na razumijevanje lokalne parlamentarne većine, prevashodno iz razloga što subjekti koji su činili i čine tu većinu nijesu imali snage da se odupru uticaju ključnog njihovog partnera – DPS-a”, kaže on za Monitor i ističe da je pravi trenutak da se to desi.

 

Crna Gora je u 2020. najviše soli uvezla iz Njemačke

Crna Gora je 2020. godine uvezla soli u vrijednosti od 1,24 miliona eura. Naša država je jedina na Sredozemlju koja uvozi tu strateški važnu namirnicu.

Prema podacima Monstata, najviše soli je u prošloj godini uvezeno iz Njemačke – 193.000 eura, a 1.000 eura manje iz Egipta. Dalje, iz Austrije je uvoz soli iznosio 146.000, iz Srbije 1.000 manje, a iz Albanije 132.000 eura.

Evo već osma godina na Solani nema proizvodnje slanih kristala. U tom periodu Crna Gora je uvezla soli u vrijednosti od preko osam miliona eura.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo