Povežite se sa nama

OKO NAS

NAKON TURISTIČKE SEZONE: Povratak u 1985. godinu

Objavljeno prije

na

Zvaničnici u Vladi Crne Gore kažu da treba biti zadovoljan rezultatima ove turističke sezone, jer finansijski i fizički pokazatelji bilježe dvocifrene stope rasta. U Monstatu, naime, tvrde da je za osam mjeseci ostvaren rast posjeta za 15, a noćenja za 16,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Stanje na terenu je zaista potvrđivalo ove cifre. Ogromne gužve bile su posebno u avgustu, dok je špic trajao preko 50 dana, što znači da je najveći broj privatnih stanodavaca mogao nešto da zaradi. U poređenju sa ranijim godinama kada je špic bio oko 40 dana, to je kvantitativno veliki skok. Posebno je značajno što je veoma dobra popunjenost zabilježena i tokom prvih deset dana septembra.

Najvažniji razlog za to je nesumnjivo bilo lijepo vrijeme. Za razliku od prošle godine kada je od 1. maja do kraja septembra bilo preko 30 kišnih dana, ove godine je tokom cijele sezone vrijeme bilo idealno za odmor i kupanje.

Ako se ovi rezultati porede sa nekim ranijim periodima, onda se nema baš previše razloga za zadovoljstvo. Naime, do kraja ove godine u Crnoj Gori će biti ukupno registrovano oko 10,6 miliona noćenja, što je nešto manje nego što je evidentirano daleke 1985. godine. A tada je u ovoj zemlji bilo 2,5 puta manje smještajnih kapaciteta nego tri decenije kasnije!?

Karakteristika ove sezone jeste svakako da je prosječna potrošnja bila znatno manja nego lani. Iz Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) je saopšteno da su, iako su cijene usluga spuštene, tri gosta trošila koliko jedan prošle godine!? Navodi se, na primjer, da je bilo više turista iz Njemačke, ali da oni nijesu bili spremni da troše veće sume novca, jer Crnu Goru, najviše zbog tezgi, ne smatraju ozbiljnom destinacijom. Politikantska priča naših čelnika o „elitnoj destinaciji” time je praktično stavljena ad acta.

Naročito stoga što je, kako tvrdi predsjednik CTU Žarko Radulović, zbog donošenja Zakona o strancima, kvalitet usluge pao za 15 do 20 odsto. Tu se, prije svega misli na hotele, koji su ove godine najbolje poslovali.

Crna Gora je i dalje ostala dominantno zemlja sa sezonskim turizmom, gdje preovladava ponuda oslonjena na more i sunce. Švercerska logika, gradnja stanova za tržište na najboljim lokacijama i katastrofalna privatizacija turističke privrede, uz forsiranje istočnih i regionalnih tržišta, ostavili su dugoročno loše posljedice po crnogorski turizam. Ali, uprkos takvom sistematskom uništavanju, ova grana je, ipak, ostala najvitalniji dio crnogorske ekonomije. Sa dobrim izgledima da u narednom periodu ponovo postane lokomotiva privrednog razvoja ove države.

„Pred nama je ključni izazov: treba konačno donijeti i usaglasiti novu turističku prodajnu politiku, okrenutu ka dugosezonskim i platežno sposobnim zapadnoevropskim emitivnim tržištima i prodajno integrisati i upakovati crnogorski turistički proizvod, kako bi povratili organizovani turistički promet, bez čega nema saobraćajnog otvaranja naše destinacije i ostvarenja zadovoljavajućeg stepena korišćenja kapaciteta”, kaže dekan Fakulteta za turizam i biznis dr Rade Ratković. On dodaje da sve to traži dobru volju, dobro destinacijsko upravljanje i savremena marketinška i menadžerska znanja i vještine. „Tih znanja i vještina ima i u Crnoj Gori, samo ih treba osloboditi i pokrenuti”, uvjeren je profesor Ratković.

No, to je izuzetno težak, ali i interesantan posao. Neki potezi su već napravljeni, prije svega otvaranjem novih linija Montenegroairlinesa prema nekoliko velikih gradova u zapadnoj Evropi, pa je ove sezone bilo znatno više gostiju sa tog tržišta. Od naredne godine najavljeno je da će bar još jedna poznata lou cost kompanija, EasyJet, letjeti prema Crnoj Gori.

„U posljednje tri godine, rast sa tog tržišta je oko pet odsto”, kaže direktorka Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić, dok predsjednik sektora turizma u Privrednoj komori Crne Gore Dragan-Purko Ivančević smatra da se mora obezbjediti ozbiljniji budžet kada je u pitanju promocija na zapadnim tržištima i održavanje čarter linija nacionalnog avioprevoznika.

Da se prilike same od sebe pružaju, govori činjenica da se zbog dešavanja na sjeveru Afrike, evropski turoperatori vraćaju na bliže destinacije što otvara širok prostor za Crnu Goru.

No, na terenu stvari ne idu planiranom dinamikom zato što su ranijih godina tzv. strateški partneri zauzeli najvrjednije lokalitete na Primorju, od Ulcinja do Herceg Novog, i ništa nijesu uložili. „Ostaje nam da uradimo ono što je dalo rezultate u Srbiji, gdje su predviđeni penali za investitore koji ne privedu namjeni objekte na osnovu investicionog ugovora”, smatra profesor na kotorskom Fakultetu za turizam i pomorstvo dr Ivo Županović.

Za takvu mjeru, kao i za drastično uvećanje poreza na nepokretnosti za te investitore, još uvijek nema volje. Evidentno je tek da na njih pritisak raste iz Vlade, preko Sekretarijata za razvojne projekte.

Jer, vremena i prostora da se šanse iskoriste je sve manje, naročito u ovoj grani gdje je konkurencija ogromna i dnevno raste. „Crna Gora bi trebalo da formira takvu ponudu da ne zavisi ni od jednog tržišta, bez obzira na diskrecioni dohodak i kupovnu moć, a da se ne bi zavisilo, potrebna je kvalitetna hotelska infrastruktura”, zaključuje Županović.

Dakle, samo u tom slučaju promijeniće se svijest o turizmu kao o nečemu što se samo od sebe događa, a mi ćemo pokazati da smo kadri upravljati tom najvažnijom granom za zemlju u cjelini.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo