OKO NAS
SEZONA PEČENJA RAKIJE: Starome lijek, mladome bijes

Golub Bulajić, domaćin iz Kličeva, već desetak godina svoj skromni penzionerski budžet pojačava prihodom od domaće rakije koju prizvodi u svom dvorištu. Kazan od 120 litara, nešto drva i sudovi u kojima se priprema grožđe za pečenje rakije dovoljni su mu da zaradi dodatni euro, ali i da ima rakije za sopstvene potrebe.
„Ove godine sam uzeo pet tona grožđa, odlično je, ima puno slada i mislim da će rakija biti prvoklasna”, priča Golub. Količine ovogodišnje rakije zadovoljavaju kriterijume domaćina. Dvadeset do dvadeset pet litara iz jednog kazana pokazuje da je kvalitet grožđa odličan te da će rakija biti izuzetnog kvaliteta.
„Desetak dana će nam trebati da ispečemo ovu količinu, otprilike po pet-šest kazana na dan. Radimo ja i sin ali tu je i komšiluk, uvijek neko naiđe da nam pravi društvo, a bogami i da se proba rakija. Glas naroda je glas božji, pa se prema njemu i upravljamo. Pažljivije pratimo kritike starijih jer starome je rakija lijek, a mladome bijes kako je kazao Sveti Sava”, objašnjava Golub dok provjerava koliko je trenutno stepeni ili gradi rakija koja curi iz kazana.
„Ostavljamo je na 52 stepena, to je neko pravilo za crnogorsku lozu, sve preko toga je previše – ubije ukus rakije, ispod toga rakija nema efekat koji loza inače proizvede nakon nekoliko čašica”, pojašnjava.
Od pet tona tropa Golub će proizvesti oko hiljadu litara lozove rakije, računajući da se domaća loza prodaje po osam eura, osam hiljada eura je njena tržišna vrijednost. Ako od te sume oduzmemo dvije hiljade koliko je plaćeno grožđe dobit sa svim troškovima prelazi pet hiljada eura što je za naše uslove jako profitabilan posao.
„Pa isplati se, normalno, dovoljno je i to što ostane kvalitetne rakije za kućnu upotrebu svakako bi je morali kupovati i to da ne znamo šta kupujemo”, zadovoljan je Golub. Što se tiče same prodaje on ima svoje tržište koje godinama snabdijeva kvalitetnom rakijom, tako da sa plasmanom nema problema. „Da imam još ovoliko sve bi prodao. Ali draže mi je da ostanem na ovoj količini ali da kvalitet ne dolazi u pitanje”, kaže.
Zarada od proizvodnje domaće rakije ne samo Golubu, već i dobrom broju domaćinstava u Nikšiću poboljšava kućni budžet. Kazan za pečenje rakije i novac za kupovinu makedonskog grožđa preduslovi su za dodatnu zaradu. Eventualnim ulaskom u Evropsku uniju ovaj prihod bio bi znatno reduciran. Svaki kazan će morati biti registrovan i plaćaće se paušal koji će za Golubov kazan od sto litara iznositi 15 eura. Pri tome, za sopstvene potrebe moći će se ,,ispeći” najviše 50 litara rakije, a za svaki litar preko toga mora da se plati specijalni porez – akciza, kao i porez na dodatu vrijednost.
Seljaci će biti dužni da prijave svaku kap domaće rakije, a nadziraće ih odgovarajuća uprava. Oni koji prekrše ovaj novi evropski zakon biće kažnjeni sa najmanje 300 eura, pa sve do nevjerovatnih 135.000 hiljada eura.
,,Kako bude , šta ćemo, moraćemo po zakonu”, zaključuje Golub dok priprema novi kazan za pečenje.
A koliko se vesele ljubitelji dobre domaće kapljice dolazećim danima jeseni i vatrama ispod kazana za rakiju još više se smješka i Veso Sejdović. On se raduje sigurnoj zaradi od kalajisanja kazana, operacije koja je obavezna prije potpaljivanja ,,vesele mašine”. Na terapiji je stari majstor, visok pritisak, srce je kucalo šezdeset godina i izgleda da se malo zamorilo, ali Veso ne odustaje od svog zanata, 95 eura socijalnog ne može prehraniti njega i sina Dejana.
Srećom jesen je i domaćini pregledaju kazane za pečenje rakije i većina njih se sprema da na vrijeme posjeti najpopularnijeg Nikšićanina među njima u ovom periodu: Vesa Sejdovića. A Veso čeka u svom novom stanu koji mu je Opština Nikšić dodijelila prije dvije godine, spreman je i on i njegov sin Dejan koji mu pomaže kad nije u školi. Nabavljene su dovoljne količine kalaja i nišadora i daščica da se razgori vatra neophodna za kalajisanje. Sve je spremno samo Vesa polako izdaje snaga.
,,Šezdeset jedna godina, brate moj, od toga sam većinu proveo ispod šatora i nailona i u barakama od kartona i lima. Tek od prošle godine sam se rodio otkada su mi dali ovaj stan. Ne zbog mene, moje polako prolazi nego da ovom djetetu ostavim krov nad glavom da se ne muči kao ja”, priča Veso, a na stolu ispred njega su ljekovi protiv astme. Kaže i srce je oslabilo. Većinom se, kaže, liječi domaćom lozom Rada Radomana, proizvođača iz Kličeva kome održava kazane za pečenje rakije.
,,Ma znaš da mi se ponekad ne živi, a eto živi se svakom božjem stvoru i ptici na grani i ona gleda da nešto stvori, ali teško, brate. Sjećam se vremena one inflacije pa opet nije bilo ovako. Kad su bile marke znao sam zaraditi po osamdeset maraka samo sa kišobrana. Nešto mi se čini da nikada nije bilo teže, ali borim se još, moram zbog ovoga djeteta. A on je dobar i trpi, živ se ne čuje. Ponekad ima samo koru ljeba i malo šećera da pojede i ne žali se”, uhvati sjeta Vesa dok gleda malog Dejana, učenika šestog razreda.
Cijena kalajisanja kazana za rakiju je od četrdeset do sto eura zavisno od toga kolika je intervencija neophodna, a Veso voli da uradi pošteno i daje garanciju za svoj rad, do pet godina.
,,Ako prevarim mušteriju nijesam prevario samo njega već još deset njih kojima će se on požaliti. E ako on mene prevari pa mi ne plati prevario je samo mene”, priča Veso. Ima, kaže, i takvih mušterija koje odnesu završen kazan i nikada se više ne pojave. Ali njima na dušu, kaže on, život ide dalje, a kako ih je malo koji znaju ovaj zanat, kad tad će se takav opet pojaviti i tada će Veso sa njim drugačije porazgovarati.
Ostavljamo ga sa mušterijom koja donosi aluminijski kotao koji pušta na nekolika mjesta i nakon kratkog pogađanja sa Vesovih deset eura cijena se spušta na mušterijinih osam sa tim da odmah plati pet, a sjutra ostatak.
,,Evo mene i Dejanu za danas hljeba i još ponešto uz hljeb”, zadovoljan je Veso dok priprema alat za rad na stepenicama kuće. Ne može se raditi u dvorištu od septembarske kiše koja sipi nad Nikšićem.
Bato PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije