Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM: Kako savladati prepreke

Objavljeno prije

na

Marija Šćepanović je rođena u Bijelom Polju. Po struci je pravnica. Na Univerzitetu Crne Gore završila je prošle godine i specijalističke studije. Prije dvije godine dobila je nagradu 19. decembar Glavnog grada, za prosjek 9,90. Od rođenja boluje od cerebralne paralize i korisnica je elektromotornih kolica.

,,Željela sam da odradim pripravnički u nekom od sudova, ali mi nije omogućeno ni da uđem u zgradu Osnovnog suda kako treba. Tačno je da tamo postoji rampa, ali ja bih neke ljude koji rade u Sudu postavila u moju poziciju da vidim da li bi uspjeli da izađu uz tu rampu”, kaže Marija u razgovoru za Monitor.

Skoro nijedna državna institucija još nije na adekvatan način dostupna osobama sa invaliditetom. Tako su pored nemanja volje da se osobe sa invaliditetom zaposle u državnim institucijama, jedan od najvećih problema fizičke barijere. Osnovni sud u Podgorici, recimo, ima rampu, ali nije urađena po standardima i lift ne radi. Ali, Sud nije jedini loš primjer.

Marija radi u Savezu udruženja paraplegičara Crne Gore, u pravnoj kancelariji.

Za Monitor kaže da iako je očekivala adekvatan tretman od strane društva, nije joj ni Devetnaestodecembarska nagrada, pomogla u uklanjanju stereotipa i predrasuda.

Prisjeća se dodjele nagrade: ,,I tada su moja kolica i moj invaliditet, nažalost, bili u prvom planu. Prilikom primanja nagrade doživjela sam neprijatnu scenu. Organizatori ceremonije odbili su da me popnu na binu”. Dobili su i kritike od tadašnje američke ambasadorke Sju Kej Braun: „Morali ste pronaći način da Mariju popnete na binu, da primi nagradu kao ostali učesnici”.

Nagrade se dodjeljuju u Crnogorskom narodnom pozorištu, u kojem postoji rampa koja je prilagođena osobama sa invaliditetom. Međutim, ko želi ući na sporedni ulaz sa rampom, to mora ranije najaviti.

,,Ja sam, kako kažu – ona u kolicima. U očima našeg naroda to sam prije svega, bez obzira na postignuti uspjeh.I stvarno, uprkos mom školovanju i uspjehu mogu samo da radim u NVO”.

Marija je studentske dane provela u studentskom domu – tzv. Plavom dvoru. Sjeća se da je prve dvije godine fakulteta, u dom ulazila zahvaljujući pomoći njene najbolje drugarice Milojke Tmušić. Tokom 2012. dom je prilagođen za osobe sa invaliditetom, izgrađena je rampa, lift. Iste godine urađena je i rampa za pristup studenskoj menzi.

Marija ističe da bi bilo veoma dobro i korisno da, sem Podgorice, i u ostalim crnogorskim gradovima domovi zdravlja budu pristupačni. Kaže da je Klinički centar donekle pristupačan, ali i da u Poliklinici u okviru Kliničkog centra, recimo, kada lift stane, osobe sa invaliditetom imaju veliki problem da uđu.

,,Rampe se često postavljaju a da se ne vodi računa o nagibu, možemo ih uočiti kroz grad, postavljaju se neadekvatno i ne služe svojoj namjeni. Ipak, raduje činjenica da se rješava problem visokih ivičnjaka”.

Marija smatra da bez obzira na to koliko se govori i skreće pažnja na propuste, prlike se mijenjaju sporo.

,,Zakon o izgradnji objekata donijet je 2008. godine, prošao je petogodišnji rok da se objekti u javnoj upotrebi prilagode potrebama osoba sa invaliditetom, taj posao još nije završem. Nijedna institucija, do sada, u potpunosti nije prilagođena osobama sa invaliditetom. To govori o tome koliko smo napredovali”.

Marija ističe da su joj najveća podrška bili roditelji. Kaže

da nisu bili tipični. ,,Izuzetno sam im zahvalna. Nisu me sputavli bez obzira na moj invaliditet, iako su mnogi govorili kad već imam invaliditet da sjedim doma. Moji su roditelji često imali više vjere u mene, u moje sposobnosti, nego ja sama. Da su oni bili drugačiji, da je situacija bila drugačija, ne bih nagradom okončala studije, ne bih zasnovala radni odnos”, kaže Marija.

Uvjerena je da će prije ili kasnije ostvariti svoj cilj da radi u nekoj od državnih institucija. Najviše bih voljela u Osnovnom sudu, uz osmijeh kaže: ,,Kada se situacija promijeni na terenu”.

Milenko Vojičić, koordinator programa za pristupačnost u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), za Monitor kaže: ,,Osobe sa invaliditetom treba da imaju pristup, kao i drugi i to svuda – u prevoznim sredstvima, institucijama sistema, drugim objektima, informacijama, komunikacionim tehnologijama, uslugama… U svim ovim oblastima i dalje postoje ogromne prepreke. Vlada Crne Gore je prije osam godina potpisala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom kao i Opcioni protokol. U Konvenciji , kao jedno od osnovnih načela navedena je pristupačnost, kao i mjere koje će uključivati identifikaciju i uklanjanje prepreka”.

Nijedan objekat u javnoj upotrebi u Crnoj Gori nije u potpunosti prilagođen osobama sa invaliditetom, u skladu sa propisanim standardima, kaže Vojičić.

Zato je Miroslava Mima Ivanović, pravnica i koordinatorka u UMHCG, na Dan ljudskih prava prošle godine, zbog nemoći da kolicima preskoči mnogo stepenica u Skupštini Crne Gore napisala na svom profilu: „Ne pamtim kad sam posljednji put plakala, ali današnje suze ću dugo pamtiti. To su suze svih osoba s invaliditetom, suze koje rijetko klize niz obraze, suze koje peku iznutra neprestano, suze o kojima malo osoba s invaliditetom javno priča. Suze zbog stalnog gaženja ljudskog dostojanstva… Suze, jer se na Dan ljudskih prava na drugi sprat Skupštine, do koga ima preko 50 stepenica, nijesam mogla kolicima da dođem i to na raspravu Pristupačnost za lica sa invaliditetom. Govorili su da smo suviše skupi, da treba da budemo racionalni i strpljivi, da je mjesto sasvim odgovarajuće za datu temu, da nije važno kako negdje uđemo nego kako nas dočekaju”.

Miroslava Ivanović je zbog svega podnijela tužbu protiv Skupštine Crne Gore zbog nepristupačnog prilaza licima sa invaliditetom i diskriminacije.

Pet godina od usvajanja zakona, država je donijela prvi Akcioni plan za prilagođavanje trinaest prioritetnih objekata. To je trebalo da se uradi još prošle godine, ali plan još nije realizovan. Prilagođavanje se odnosi na površine u javnoj upotrebi: šetališta, pješačke prelaze, parkove, parkinge, kao i na objekte u javnoj upotrebi, stambene, poslovne objekte i tako dalje.

Zbog toga Marija i mnogi koji imaju invaliditet sličan njenom, ne mogu da nađu stanove u kojima samostalno mogu da žive, jer su im nepristupačni ulazi stambenih zgrada.

Uzalud zakoni koji propisuju pristupačnost svima. Oni često ostaju mrtvo slovo na papiru.

Teuta NURAJ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo