Povežite se sa nama

OKO NAS

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PO SELIMA SJEVERA: Sam svoj ljekar

Objavljeno prije

na

U samo tri seoske ambulante na području kolašinske opštine ordinira ljekar opšte medicine Doma zdravlja i to jednom nedjeljno po nekoliko sati. Ni u jednoj seoskoj ambulanti, za razliku od prije 10-15 godina, nema medicinskog tehničara. To znači da čak i kad i pregled obave blizu svoje kuće, mještani su prinuđeni da do grada idu za terapiju, bilo da je riječ o tabletama, injekcijama ili infuziji. To je za mnoge i ogroman napor i prilično veliki trošak, jer su mnoga sela kolašinske opštine od grada udaljena i više od 25 kilometara. Takvo stanje još dugo neće biti promijenjeno, a malo se čini i da se zaustavi propadanje ambulanti u ruralnom dijelu opštine.

Iako je Dragovića Polje jedno od rijetkih sela gdje svakog četvrtka može obaviti pregled u mjesnoj ambulanti, mještanin Saša Dragović tvrdi da je to daleko od onog što bi bio zadovaljavajući nivo zdravstvene zaštite.

„Ovaj kraj ima 550 stanovnika i zaslužuje više kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti. Možda je dolazak ljekara jednom nedjeljno dovoljno, ali fali još mnogo toga da bismo bili zadovoljni. Za terapiju se mora do grada, a treba imati na umu i stare ljude s minimalnim primanjima”, kaže on.

Dragović objašnjava da je seoska ambulanta „u očajnom stanju”. Od četiri, nekad pristojne prostorije, sada je u funkciji samo jedna. Medicinski tehničar odavno nije stalno angažovan u tom selu. Dragović kaže da bi, uz adaptaciju ambulante, bilo moguće napraviti i uslovan stan, ukoliko bi nadležni odlučili da opredijele novac za rad saniteta u tom selu.

„Ambulanta je sada ruina. Prije dvije godine smo ovdje organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi, pa smo to obavljali u hodniku jer nije bilo moguće nigdje drugo. To dovoljno govori. Stalno zaposleni medicinski tehničar bi mnogo značio, jer ljudi ne bi morali za injekcije do grada. Mislim da selo to zaslužuje. To bi olakšalo i mještanima sela koja su od Dragovića Polja udaljena po sedam-osam kilomatara, kojima je zaista problem da stignu do Kolašina”, tvrdi on.

Dragović nastoji , kako kaže, da privuče pažnju potencijalnih donatora, koji bi bili voljni da finansiraju adaptaciju objekta u kojem se nalazi ambulanta.

Nešto zadovoljniji zdravstvenom zaštitom su mještani Bara Kraljskih, drugog sela u kojem ordiniraju ljekari kolašinskog Doma zdravlja. To selo je znatno bliže i povezano mnogo boljim putem s gradom nego ona u Gornjoj Morači, pa Duško Đinović smatra da je činjenica što ljekar i sanitet srijedom po nekoliko sati rade u mjesnoj ambulanti zadovoljavajuća.

U Manastiru Morača, iako hvale doktorku koja im dolazi svakog četvrtaka, kažu, mogla bi se mnogo kvalitenije organizovati zdravstvena služba.

„Osnovna mana je pravilo da se prima samo 15 pacijenata, a onih koji žele pregled obično bude mnogo više. Doktorka je dobra i brižljiva, ostalo osoblje je takođe profesionalno, ali ovo je veliko selo sa staračkim domaćinstvima, pa bi trebalo češće da nam dolaze. U ambulanti u Manastriru Morača je nekada stalno bio zaposlen i sanitet, ali toga odavno nema”, kažu Donjomoračani.

Taj kraj, podsjećaju, nekad je bio opština s razvijenim službama, pa je i kad je riječ o zdravstvenoj zaštiti prednjačio. Zbog toga ih, kažu mještani Manstira Morača, i pored truda nadležnih u kolašinskom Domu zdravlja sadašnje stanje ne može zadovoljiti.

To su utisci onih koji imaju sreće što su njihova sela obuhvaćena organizacijom zdrastvene zaštite na seoskom području. U drugima je stanje još mnogo gore, a mještanima znatno veći napor stići do najbližeg ljekara. Na primjer, u selu Vranještica, do kojeg su putevi veći dio zime neprohodni, malobrojni mještani, koji nemaju gdje da odu, muku muče da stignu do grada, pa tako i do ljekara. Vožnja taksi terenskim vozilima do tog dijela opštine košta i po 30 do 40 eura u jednom pravcu, pa kažu, da ih zdravstvena zaštita „papreno” košta.

„Da sam u Podgorici, za ove pare koje dajem taksistima da bih stigla do Doma zdravlja, mogla bih da se liječim u privatnim klinikama. Srećom solidnog sam zdravstvenog stanja, ali mene i uzimanje ljekova skupo košta. Kod ljekara idem tek ako imam i drugog posla u gradu, recimo da nabavim namirnice. Nekad iskoristim i to što ljekar dolazi u Bare Kraljske, mada rijetko se poklopi da mi je pregled potreban baš srijedom”, kaže jedna srednjovječna Vranještičanka.

No, u razgovoru s nadležnim u kolašinskom Domu zdravlja stiče se utisak da je u okviru raspoloživih novčanih i drugih mogućnosti učinjeno najviše što je moguće.

,,Pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga na prostoru od oko 900 kvadratnih kilometara, podijeljenih na 19 mjesnih zajednica, predstavlja izuzetno kompleksan i zahtjevan posao. Ulažući velike napore, smatram da Dom zdravlja na zadovoljavajući način pruža zdravstvenu zaštitu kako stanovništvu gradskog područja tako i u mjesnim centrima. Pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu udaljenih seoskih područja organizovano je kroz punktove u Barama Kraljskim, Dragovića Polju i Manastiru Morači”, kaže direktorica te ustanove Dragica Popović.

Prema njenim riječima, u seoskim ambulantama gdje ne ordiniraju ljekari, stiže patronaža. Ona kaže da se ljekari i tehničari maksimalno trude da izađu u susret mještanima ruralnog dijela opštine i čine sve što mogu. Nerijetko su tokom nevremena zimi dovodili u opasnost i sebe i vozače, trudeći se da odgovore na poziv iz nekog zavejanog sela.

Adaptacija ambulanti i angažovanje osoblja u njima prevazilazi i nadležnost i mogućnosti te ustanove.

Direktorica Popović kaže da je profesionalno i u skladu s propisima organizovan i proces sistematskih pregleda djece po seoskim školama, kao i vakcinacije. Za sve to, kaže ona, izdvajaju se znatna sredstva i ulaže trud osoblja, s obzirom na udaljenost sela i loše puteve. Za više od toga nema uslova.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo