OKO NAS
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PO SELIMA SJEVERA: Sam svoj ljekar

U samo tri seoske ambulante na području kolašinske opštine ordinira ljekar opšte medicine Doma zdravlja i to jednom nedjeljno po nekoliko sati. Ni u jednoj seoskoj ambulanti, za razliku od prije 10-15 godina, nema medicinskog tehničara. To znači da čak i kad i pregled obave blizu svoje kuće, mještani su prinuđeni da do grada idu za terapiju, bilo da je riječ o tabletama, injekcijama ili infuziji. To je za mnoge i ogroman napor i prilično veliki trošak, jer su mnoga sela kolašinske opštine od grada udaljena i više od 25 kilometara. Takvo stanje još dugo neće biti promijenjeno, a malo se čini i da se zaustavi propadanje ambulanti u ruralnom dijelu opštine.
Iako je Dragovića Polje jedno od rijetkih sela gdje svakog četvrtka može obaviti pregled u mjesnoj ambulanti, mještanin Saša Dragović tvrdi da je to daleko od onog što bi bio zadovaljavajući nivo zdravstvene zaštite.
„Ovaj kraj ima 550 stanovnika i zaslužuje više kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti. Možda je dolazak ljekara jednom nedjeljno dovoljno, ali fali još mnogo toga da bismo bili zadovoljni. Za terapiju se mora do grada, a treba imati na umu i stare ljude s minimalnim primanjima”, kaže on.
Dragović objašnjava da je seoska ambulanta „u očajnom stanju”. Od četiri, nekad pristojne prostorije, sada je u funkciji samo jedna. Medicinski tehničar odavno nije stalno angažovan u tom selu. Dragović kaže da bi, uz adaptaciju ambulante, bilo moguće napraviti i uslovan stan, ukoliko bi nadležni odlučili da opredijele novac za rad saniteta u tom selu.
„Ambulanta je sada ruina. Prije dvije godine smo ovdje organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi, pa smo to obavljali u hodniku jer nije bilo moguće nigdje drugo. To dovoljno govori. Stalno zaposleni medicinski tehničar bi mnogo značio, jer ljudi ne bi morali za injekcije do grada. Mislim da selo to zaslužuje. To bi olakšalo i mještanima sela koja su od Dragovića Polja udaljena po sedam-osam kilomatara, kojima je zaista problem da stignu do Kolašina”, tvrdi on.
Dragović nastoji , kako kaže, da privuče pažnju potencijalnih donatora, koji bi bili voljni da finansiraju adaptaciju objekta u kojem se nalazi ambulanta.
Nešto zadovoljniji zdravstvenom zaštitom su mještani Bara Kraljskih, drugog sela u kojem ordiniraju ljekari kolašinskog Doma zdravlja. To selo je znatno bliže i povezano mnogo boljim putem s gradom nego ona u Gornjoj Morači, pa Duško Đinović smatra da je činjenica što ljekar i sanitet srijedom po nekoliko sati rade u mjesnoj ambulanti zadovoljavajuća.
U Manastiru Morača, iako hvale doktorku koja im dolazi svakog četvrtaka, kažu, mogla bi se mnogo kvalitenije organizovati zdravstvena služba.
„Osnovna mana je pravilo da se prima samo 15 pacijenata, a onih koji žele pregled obično bude mnogo više. Doktorka je dobra i brižljiva, ostalo osoblje je takođe profesionalno, ali ovo je veliko selo sa staračkim domaćinstvima, pa bi trebalo češće da nam dolaze. U ambulanti u Manastriru Morača je nekada stalno bio zaposlen i sanitet, ali toga odavno nema”, kažu Donjomoračani.
Taj kraj, podsjećaju, nekad je bio opština s razvijenim službama, pa je i kad je riječ o zdravstvenoj zaštiti prednjačio. Zbog toga ih, kažu mještani Manstira Morača, i pored truda nadležnih u kolašinskom Domu zdravlja sadašnje stanje ne može zadovoljiti.
To su utisci onih koji imaju sreće što su njihova sela obuhvaćena organizacijom zdrastvene zaštite na seoskom području. U drugima je stanje još mnogo gore, a mještanima znatno veći napor stići do najbližeg ljekara. Na primjer, u selu Vranještica, do kojeg su putevi veći dio zime neprohodni, malobrojni mještani, koji nemaju gdje da odu, muku muče da stignu do grada, pa tako i do ljekara. Vožnja taksi terenskim vozilima do tog dijela opštine košta i po 30 do 40 eura u jednom pravcu, pa kažu, da ih zdravstvena zaštita „papreno” košta.
„Da sam u Podgorici, za ove pare koje dajem taksistima da bih stigla do Doma zdravlja, mogla bih da se liječim u privatnim klinikama. Srećom solidnog sam zdravstvenog stanja, ali mene i uzimanje ljekova skupo košta. Kod ljekara idem tek ako imam i drugog posla u gradu, recimo da nabavim namirnice. Nekad iskoristim i to što ljekar dolazi u Bare Kraljske, mada rijetko se poklopi da mi je pregled potreban baš srijedom”, kaže jedna srednjovječna Vranještičanka.
No, u razgovoru s nadležnim u kolašinskom Domu zdravlja stiče se utisak da je u okviru raspoloživih novčanih i drugih mogućnosti učinjeno najviše što je moguće.
,,Pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga na prostoru od oko 900 kvadratnih kilometara, podijeljenih na 19 mjesnih zajednica, predstavlja izuzetno kompleksan i zahtjevan posao. Ulažući velike napore, smatram da Dom zdravlja na zadovoljavajući način pruža zdravstvenu zaštitu kako stanovništvu gradskog područja tako i u mjesnim centrima. Pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu udaljenih seoskih područja organizovano je kroz punktove u Barama Kraljskim, Dragovića Polju i Manastiru Morači”, kaže direktorica te ustanove Dragica Popović.
Prema njenim riječima, u seoskim ambulantama gdje ne ordiniraju ljekari, stiže patronaža. Ona kaže da se ljekari i tehničari maksimalno trude da izađu u susret mještanima ruralnog dijela opštine i čine sve što mogu. Nerijetko su tokom nevremena zimi dovodili u opasnost i sebe i vozače, trudeći se da odgovore na poziv iz nekog zavejanog sela.
Adaptacija ambulanti i angažovanje osoblja u njima prevazilazi i nadležnost i mogućnosti te ustanove.
Direktorica Popović kaže da je profesionalno i u skladu s propisima organizovan i proces sistematskih pregleda djece po seoskim školama, kao i vakcinacije. Za sve to, kaže ona, izdvajaju se znatna sredstva i ulaže trud osoblja, s obzirom na udaljenost sela i loše puteve. Za više od toga nema uslova.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije