Povežite se sa nama

MONITORING

Nas i Grka, dva ekrana

Objavljeno prije

na

Jedna za drugom nižu se vijesti o promjenama vlasništva u nekoliko crnogorskih televizijskih i radio stanica. Crnogorska jesen mogla bi početi sa čak četiri nova medija iza kojih stoji grčki kapital, i privatizovanom državnom Pobjedom o čijem se novom vlasniku tek spekuliše. Tender za privatizaciju Pobjede objavljen je početkom sedmice. To je treći pokušaj da se privatizuje državna novina koja gotovo deceniju posluje nezakonito, u većinskom vlasništvu države.

Rok za dostavljanje ponuda je 10. novembra, a mediji su objavili da bi novi vlasnik Pobjede mogao postati Fahrudin Radončić, osnivač i vlasnik bosanskog Avaza, blizak prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Radončić za Monitor, međutim, kaže da nije zainteresovan za kupovinu crnogorske državne novine. ,,Nijesam zainteresovan. Iščitao sam dokumentaciju iz koje se jasno vidi da Pobjeda nije lider na tržištu, te da je u ogromnim dugovima”, kazao je Radončić za Monitor. Radončić navodi da je njegova posjeta Crnoj Gori, odnosno Crnogorskom primorju, pogrešno protumačena, nakon čega su krenule spekulacije da će privatizovati Pobjedu.

Dug Pobjede krajem prošle godine iznosio je 19, 77 miliona eura. Za budućeg vlasnika Pobjede, međutim, mogla bi biti interesantne vrijedne nekretnine koju ta medijska kuća posjeduje spekulisalo se.

O kupovini Pobjede, objavljeno je, razmišljaju i ,,grčki investitori”. O kome se tačno radi, ne zna se. Ukoliko je taj podatak tačan, moglo bi se desiti da Crna Gora ubrzo dobije čak pet medija iza kojih stoji grčki kapital – dvije TV stanice, jedan radio i dvije dnevne novine.

Prethodne sedmice vlasnici TV IN, Slovenačka Državna Založba saopštili da su u toku pregovori oko prodaje te televizije grčkoj medijskoj grupi – Anntena group. Osnivač Anntene group je grčki bogataš Minos Kiriaku, a ta grupa posjeduje veliki broj medija u različitim zemljama.

Početkom ovog mjeseca Anntena group kupila je crnogorsku PRO televiziju i radio.

Iz Agencije za radio-difuziju (ARD) saopšteno je tada da tom kupovinom Grci nijesu prekršili odredbe o zabrani medijske koncentracije, sadržane u Zakonu o radio difuziji. Nakon najave da će i TV IN najvjerovatnije završiti u rukama Anntene group, iz Agencije za radio-difuziju nijesu se oglašavali.

,,Agenciji nije podnešen zahtjev za promjenu vlasničke strukture emitera TV IN ili prenos odobrenja na neko drugo pravno lice”, kazala je početkom sedmice za Monitor Jadranka Vojvodić iz Agencije za radio-difuziju. Ona napominje da će ako bude podnešen, ARD zahtjev razmatrati i u svijetlu kršenja odredbi o zabrani medijske koncentracije.

Crna Gora, poznato je, nema zakon o zabrani medijske koncentracije, a postojeće zakonske odredbe već su kritikovane od strane stručnjaka kao nedovoljne. Iz ARD-a su se čula i upozorenja da bi jedan vlasnik mogao kupiti sve tri crnogorske dnevne novine, i da bi to bilo u skladu sa propisima.

Anntena group je u Srbiji već optuživana za nedozvoljenu medijsku koncentraciju. Zvanično, oni su u Srbiji kupili televiziju Fox i preimenovali je u Prvu srpsku televiziju. Srpski mediji su, međutim, pisali da je Anntena u stvari vlasnik i TV B92, a da je druga grčka kompanija koja se vodi kao vlasnik te televizije samo način da se izbjegnu odredbe o nedozvoljenoj koncentraciji.

Iz Udruženja kablovskih operatera (UKOM) saopštili su ove sedmice da je Anntena vlasnik TVB92, te da je to razlog zbog kog se program B92 neće moći vidjeti na većini kablovskih operatera u Crnoj Gori. UKOM tvrdi da im se ne isplati dupliranje programa, pošto su Grci sada vlasnici PRO TV.

Za razliku od Srbije, gdje je Anntena očigledno pazarila gledane televizijske stanice, u Crnoj Gori je drugačije. PRO TV nikada nije počela sa punom programskom šemom, zbog čega joj je iz ARD-a prijećeno oduzimanjem licence. PRO TV ima nacionalnu frekvenciju, a u tu je televiziju uloženo oko pet miliona eura uzalud. Nije uspjela da počne sa programom. Zbog čega su Grci zainteresovani za takvu stanicu, na ionako tijesnom medijskom tržištu, nije jasno.

Iako se kupovina TV IN čini kao malo bolji posao od kupovine PRO TV, i sami sadašnji vlasnici TV IN, Slovenci, objasnili su da napuštaju tu televiziju, jer su u Crnu Goru došli zbog drugih poslova – turizma, što se navodno izjalovilo.

Maleno crnogorsko medijsko tržište dobiće uskoro i novu dnevnu novinu, iza koje zvanično stoji izdavačka kompanija Media Nea, u stopostotnom vlasništvu Borisa Darmanovića, nekada predsjednika Udruženja mladih novinara Crne Gore, a sada vlasnika kompanije MAMA. Više izvora međutim tvrdi da iza buduće dnevne novine Darmanovića navodno stoji grčka kompanija Restis, sa kojom crnogorska Vlada uveliko posluje.

Darmanovića nijesmo uspjeli dobiti kako bi potvrdio ili demantovao te informacije. On je nedavno kazao da je početni kapital njegove kompanije mali, ali da je otvoren za investicije sa strane, i da već postoje intersovanja investitora.

Kompanija Restis je zakupac Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže koja može se reći ima privilegovan položaj u Crnoj Gori, iako ne izmiruje obaveze koje je ovdje preuzela. Zanimljivo je da je nedavno Restis tražio od hotelskog preduzeća Budvanska rivijera produženje zakupa koji je predviđen na 30 godina, kao i olakšiće u vezi plaćanja kirije.

Grci su tražili da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata, što je oko 1, 6 miliona eura. Ta suma dovoljna je, procjenjuju stručnjaci, da jedna novina startuje i održi se nekoliko godina u životu. Viktor Restis je inače poslovni partner svrgnutog tajlandskog premijera Taksina Šinavatre, koji je takođe dobio crnogorski pasoš.

Zanimljivo je da je nedavno i kompanija u vlasništvu Petrosa Statisa, jednog od najbližih saradnika Viktora Restisa kupila skoro pet odsto akcija Kombinata aluminijuma. Upućeni tvrde da je to tek početak operacije uvođenja „trećeg partnera” u posao sa KAP-om, o čemu je Monitor već pisao.

Restis je u Crnu Goru došao prije pet godina. Riječ je o jednom od najbogatijih Grka, vlasniku velike trgovačke flote, čije se lično bogatstvo procjenjivalo na približno pet milijardi. Nije jasno, na šta je Monitor već upozoravao, zbog čega je neko tako uspješan odlučio da ulaže u neprofitabilne poslove u Crnoj Gori, od sjevera do primorja, od KAP-a do medija.

Kontroverze o poslovanju Restis grupe u Crnoj Gori pojačale su tvrdnje da iza jedne od kompanija koja je učestvovala u kupovini rudnika uglja u Beranama, a koja je navodno produžnica Restis grupe, stoji bivši crnogorski premijer, te da se radilo o jednoj od Đukanovićevih firmi iz perioda kada se prvi put povukao sa mjesta premijera.

Jedno je sigurno, Đukanović i crnogorski režim neće lako odustati od namjere da sasvim osvoje crnogorsko medijsko nebo. Da tu ne uspostavi potpuni monopol, ispriječili su se neočekivanim otporom nezavisni mediji. Da te medije smatra neprijeteljskim, Đukanović je jasno više puta pokazao. Način uticaja političara i na medije se mijenja i adaptira novoj situaciji. Medijski stručnjaci u regionu odavno upozoravaju na novi način kontrole medijske scene – spregu režima i njihovih tajkuna čiji kapital, većinom u tajnosti, stoji iza medija.

To je loše vrijeme za slobodu govora. Kod nas dobro ni dolazilo nije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

MONITORING
PROMJENE NA MEDIJSKOM NEBU

Nas i Grka, dva ekrana

(Milena PEROVIĆ-KORAĆ)

Jedna za drugom nižu se vijesti o promjenama vlasništva u nekoliko crnogorskih televizijskih i radio stanica. Crnogorska jesen mogla bi početi sa čak četiri nova medija iza kojih stoji grčki kapital, i privatizovanom državnom Pobjedom o čijem se novom vlasniku tek spekuliše.

Tender za privatizaciju Pobjede objavljen je početkom sedmice. To je treći pokušaj da se privatizuje državna novina koja gotovo deceniju posluje nezakonito, u većinskom vlasništvu države.

Rok za dostavljanje ponuda je 10. novembra, a mediji su objavili da bi novi vlasnik Pobjede mogao postati Fahrudin Radončić, osnivač i vlasnik bosanskog Avaza, blizak prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Radončić za Monitor, međutim, kaže da nije zainteresovan za kupovinu crnogorske državne novine. ,,Nijesam zainteresovan. Iščitao sam dokumentaciju iz koje se jasno vidi da Pobjeda nije lider na tržištu, te da je u ogromnim dugovima”, kazao je Radončić za Monitor. Radončić navodi da je njegova posjeta Crnoj Gori, odnosno Crnogorskom primorju, pogrešno protumačena, nakon čega su krenule spekulacije da će privatizovati Pobjedu.

Dug Pobjede krajem prošle godine iznosio je 19, 77 miliona eura. Za budućeg vlasnika Pobjede, međutim, mogla bi biti interesantne vrijedne nekretnine koju ta medijska kuća posjeduje spekulisalo se.

O kupovini Pobjede, objavljeno je, razmišljaju i ,,grčki investitori”. O kome se tačno radi, ne zna se. Ukoliko je taj podatak tačan, moglo bi se desiti da Crna Gora ubrzo dobije čak pet medija iza kojih stoji grčki kapital – dvije TV stanice, jedan radio i dvije dnevne novine.

Prethodne sedmice vlasnici TV IN, Slovenačka Državna Založba saopštili da su u toku pregovori oko prodaje te televizije grčkoj medijskoj grupi – Anntena group. Osnivač Anntene group je grčki bogataš Minos Kiriaku, a ta grupa posjeduje veliki broj medija u različitim zemljama.

Početkom ovog mjeseca Anntena group kupila je crnogorsku PRO televiziju i radio.

Iz Agencije za radio-difuziju (ARD) saopšteno je tada da tom kupovinom Grci nijesu prekršili odredbe o zabrani medijske koncentracije, sadržane u Zakonu o radio difuziji. Nakon najave da će i TV IN najvjerovatnije završiti u rukama Anntene group, iz Agencije za radio-difuziju nijesu se oglašavali.

,,Agenciji nije podnešen zahtjev za promjenu vlasničke strukture emitera TV IN ili prenos odobrenja na neko drugo pravno lice”, kazala je početkom sedmice za Monitor Jadranka Vojvodić iz Agencije za radio-difuziju. Ona napominje da će ako bude podnešen, ARD zahtjev razmatrati i u svijetlu kršenja odredbi o zabrani medijske koncentracije.

Crna Gora, poznato je, nema zakon o zabrani medijske koncentracije, a postojeće zakonske odredbe već su kritikovane od strane stručnjaka kao nedovoljne. Iz ARD-a su se čula i upozorenja da bi jedan vlasnik mogao kupiti sve tri crnogorske dnevne novine, i da bi to bilo u skladu sa propisima.

Anntena group je u Srbiji već optuživana za nedozvoljenu medijsku koncentraciju. Zvanično, oni su u Srbiji kupili televiziju Fox i preimenovali je u Prvu srpsku televiziju. Srpski mediji su, međutim, pisali da je Anntena u stvari vlasnik i TV B92, a da je druga grčka kompanija koja se vodi kao vlasnik te televizije samo način da se izbjegnu odredbe o nedozvoljenoj koncentraciji.

Iz Udruženja kablovskih operatera (UKOM) saopštili su ove sedmice da je Anntena vlasnik TVB92, te da je to razlog zbog kog se program B92 neće moći vidjeti na većini kablovskih operatera u Crnoj Gori. UKOM tvrdi da im se ne isplati dupliranje programa, pošto su Grci sada vlasnici PRO TV.

Za razliku od Srbije, gdje je Anntena očigledno pazarila gledane televizijske stanice, u Crnoj Gori je drugačije. PRO TV nikada nije počela sa punom programskom šemom, zbog čega joj je iz ARD-a prijećeno oduzimanjem licence. PRO TV ima nacionalnu frekvenciju, a u tu je televiziju uloženo oko pet miliona eura uzalud. Nije uspjela da počne sa programom. Zbog čega su Grci zainteresovani za takvu stanicu, na ionako tijesnom medijskom tržištu, nije jasno.

Iako se kupovina TV IN čini kao malo bolji posao od kupovine PRO TV, i sami sadašnji vlasnici TV IN, Slovenci, objasnili su da napuštaju tu televiziju, jer su u Crnu Goru došli zbog drugih poslova – turizma, što se navodno izjalovilo.

Maleno crnogorsko medijsko tržište dobiće uskoro i novu dnevnu novinu, iza koje zvanično stoji izdavačka kompanija Media Nea, u stopostotnom vlasništvu Borisa Darmanovića, nekada predsjednika Udruženja mladih novinara Crne Gore, a sada vlasnika kompanije MAMA. Više izvora međutim tvrdi da iza buduće dnevne novine Darmanovića navodno stoji grčka kompanija Restis, sa kojom crnogorska Vlada uveliko posluje.

Darmanovića nijesmo uspjeli dobiti kako bi potvrdio ili demantovao te informacije. On je nedavno kazao da je početni kapital njegove kompanije mali, ali da je otvoren za investicije sa strane, i da već postoje intersovanja investitora.

Kompanija Restis je zakupac Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže koja može se reći ima privilegovan položaj u Crnoj Gori, iako ne izmiruje obaveze koje je ovdje preuzela. Zanimljivo je da je nedavno Restis tražio od hotelskog preduzeća Budvanska rivijera produženje zakupa koji je predviđen na 30 godina, kao i olakšiće u vezi plaćanja kirije.

Grci su tražili da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata, što je oko 1, 6 miliona eura. Ta suma dovoljna je, procjenjuju stručnjaci, da jedna novina startuje i održi se nekoliko godina u životu. Viktor Restis je inače poslovni partner svrgnutog tajlandskog premijera Taksina Šinavatre, koji je takođe dobio crnogorski pasoš.

Zanimljivo je da je nedavno i kompanija u vlasništvu Petrosa Statisa, jednog od najbližih saradnika Viktora Restisa kupila skoro pet odsto akcija Kombinata aluminijuma. Upućeni tvrde da je to tek početak operacije uvođenja „trećeg partnera” u posao sa KAP-om, o čemu je Monitor već pisao.

Restis je u Crnu Goru došao prije pet godina. Riječ je o jednom od najbogatijih Grka, vlasniku velike trgovačke flote, čije se lično bogatstvo procjenjivalo na približno pet milijardi. Nije jasno, na šta je Monitor već upozoravao, zbog čega je neko tako uspješan odlučio da ulaže u neprofitabilne poslove u Crnoj Gori, od sjevera do primorja, od KAP-a do medija.

Kontroverze o poslovanju Restis grupe u Crnoj Gori pojačale su tvrdnje da iza jedne od kompanija koja je učestvovala u kupovini rudnika uglja u Beranama, a koja je navodno produžnica Restis grupe, stoji bivši crnogorski premijer, te da se radilo o jednoj od Đukanovićevih firmi iz perioda kada se prvi put povukao sa mjesta premijera.

Jedno je sigurno, Đukanović i crnogorski režim neće lako odustati od namjere da sasvim osvoje crnogorsko medijsko nebo. Da tu ne uspostavi potpuni monopol, ispriječili su se neočekivanim otporom nezavisni mediji. Da te medije smatra neprijeteljskim, Đukanović je jasno više puta pokazao. Način uticaja političara i na medije se mijenja i adaptira novoj situaciji. Medijski stručnjaci u regionu odavno upozoravaju na novi način kontrole medijske scene – spregu režima i njihovih tajkuna čiji kapital, većinom u tajnosti, stoji iza medija.

To je loše vrijeme za slobodu govora. Kod nas dobro ni dolazilo nije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo