Jedna za drugom nižu se vijesti o promjenama vlasništva u nekoliko crnogorskih televizijskih i radio stanica. Crnogorska jesen mogla bi početi sa čak četiri nova medija iza kojih stoji grčki kapital, i privatizovanom državnom Pobjedom o čijem se novom vlasniku tek spekuliše. Tender za privatizaciju Pobjede objavljen je početkom sedmice. To je treći pokušaj da se privatizuje državna novina koja gotovo deceniju posluje nezakonito, u većinskom vlasništvu države.

Rok za dostavljanje ponuda je 10. novembra, a mediji su objavili da bi novi vlasnik Pobjede mogao postati Fahrudin Radončić, osnivač i vlasnik bosanskog Avaza, blizak prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Radončić za Monitor, međutim, kaže da nije zainteresovan za kupovinu crnogorske državne novine. ,,Nijesam zainteresovan. Iščitao sam dokumentaciju iz koje se jasno vidi da Pobjeda nije lider na tržištu, te da je u ogromnim dugovima”, kazao je Radončić za Monitor. Radončić navodi da je njegova posjeta Crnoj Gori, odnosno Crnogorskom primorju, pogrešno protumačena, nakon čega su krenule spekulacije da će privatizovati Pobjedu.

Dug Pobjede krajem prošle godine iznosio je 19, 77 miliona eura. Za budućeg vlasnika Pobjede, međutim, mogla bi biti interesantne vrijedne nekretnine koju ta medijska kuća posjeduje spekulisalo se.

O kupovini Pobjede, objavljeno je, razmišljaju i ,,grčki investitori”. O kome se tačno radi, ne zna se. Ukoliko je taj podatak tačan, moglo bi se desiti da Crna Gora ubrzo dobije čak pet medija iza kojih stoji grčki kapital – dvije TV stanice, jedan radio i dvije dnevne novine.

Prethodne sedmice vlasnici TV IN, Slovenačka Državna Založba saopštili da su u toku pregovori oko prodaje te televizije grčkoj medijskoj grupi – Anntena group. Osnivač Anntene group je grčki bogataš Minos Kiriaku, a ta grupa posjeduje veliki broj medija u različitim zemljama.

Početkom ovog mjeseca Anntena group kupila je crnogorsku PRO televiziju i radio.

Iz Agencije za radio-difuziju (ARD) saopšteno je tada da tom kupovinom Grci nijesu prekršili odredbe o zabrani medijske koncentracije, sadržane u Zakonu o radio difuziji. Nakon najave da će i TV IN najvjerovatnije završiti u rukama Anntene group, iz Agencije za radio-difuziju nijesu se oglašavali.

,,Agenciji nije podnešen zahtjev za promjenu vlasničke strukture emitera TV IN ili prenos odobrenja na neko drugo pravno lice”, kazala je početkom sedmice za Monitor Jadranka Vojvodić iz Agencije za radio-difuziju. Ona napominje da će ako bude podnešen, ARD zahtjev razmatrati i u svijetlu kršenja odredbi o zabrani medijske koncentracije.

Crna Gora, poznato je, nema zakon o zabrani medijske koncentracije, a postojeće zakonske odredbe već su kritikovane od strane stručnjaka kao nedovoljne. Iz ARD-a su se čula i upozorenja da bi jedan vlasnik mogao kupiti sve tri crnogorske dnevne novine, i da bi to bilo u skladu sa propisima.

Anntena group je u Srbiji već optuživana za nedozvoljenu medijsku koncentraciju. Zvanično, oni su u Srbiji kupili televiziju Fox i preimenovali je u Prvu srpsku televiziju. Srpski mediji su, međutim, pisali da je Anntena u stvari vlasnik i TV B92, a da je druga grčka kompanija koja se vodi kao vlasnik te televizije samo način da se izbjegnu odredbe o nedozvoljenoj koncentraciji.

Iz Udruženja kablovskih operatera (UKOM) saopštili su ove sedmice da je Anntena vlasnik TVB92, te da je to razlog zbog kog se program B92 neće moći vidjeti na većini kablovskih operatera u Crnoj Gori. UKOM tvrdi da im se ne isplati dupliranje programa, pošto su Grci sada vlasnici PRO TV.

Za razliku od Srbije, gdje je Anntena očigledno pazarila gledane televizijske stanice, u Crnoj Gori je drugačije. PRO TV nikada nije počela sa punom programskom šemom, zbog čega joj je iz ARD-a prijećeno oduzimanjem licence. PRO TV ima nacionalnu frekvenciju, a u tu je televiziju uloženo oko pet miliona eura uzalud. Nije uspjela da počne sa programom. Zbog čega su Grci zainteresovani za takvu stanicu, na ionako tijesnom medijskom tržištu, nije jasno.

Iako se kupovina TV IN čini kao malo bolji posao od kupovine PRO TV, i sami sadašnji vlasnici TV IN, Slovenci, objasnili su da napuštaju tu televiziju, jer su u Crnu Goru došli zbog drugih poslova – turizma, što se navodno izjalovilo.

Maleno crnogorsko medijsko tržište dobiće uskoro i novu dnevnu novinu, iza koje zvanično stoji izdavačka kompanija Media Nea, u stopostotnom vlasništvu Borisa Darmanovića, nekada predsjednika Udruženja mladih novinara Crne Gore, a sada vlasnika kompanije MAMA. Više izvora međutim tvrdi da iza buduće dnevne novine Darmanovića navodno stoji grčka kompanija Restis, sa kojom crnogorska Vlada uveliko posluje.

Darmanovića nijesmo uspjeli dobiti kako bi potvrdio ili demantovao te informacije. On je nedavno kazao da je početni kapital njegove kompanije mali, ali da je otvoren za investicije sa strane, i da već postoje intersovanja investitora.

Kompanija Restis je zakupac Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže koja može se reći ima privilegovan položaj u Crnoj Gori, iako ne izmiruje obaveze koje je ovdje preuzela. Zanimljivo je da je nedavno Restis tražio od hotelskog preduzeća Budvanska rivijera produženje zakupa koji je predviđen na 30 godina, kao i olakšiće u vezi plaćanja kirije.

Grci su tražili da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata, što je oko 1, 6 miliona eura. Ta suma dovoljna je, procjenjuju stručnjaci, da jedna novina startuje i održi se nekoliko godina u životu. Viktor Restis je inače poslovni partner svrgnutog tajlandskog premijera Taksina Šinavatre, koji je takođe dobio crnogorski pasoš.

Zanimljivo je da je nedavno i kompanija u vlasništvu Petrosa Statisa, jednog od najbližih saradnika Viktora Restisa kupila skoro pet odsto akcija Kombinata aluminijuma. Upućeni tvrde da je to tek početak operacije uvođenja „trećeg partnera” u posao sa KAP-om, o čemu je Monitor već pisao.

Restis je u Crnu Goru došao prije pet godina. Riječ je o jednom od najbogatijih Grka, vlasniku velike trgovačke flote, čije se lično bogatstvo procjenjivalo na približno pet milijardi. Nije jasno, na šta je Monitor već upozoravao, zbog čega je neko tako uspješan odlučio da ulaže u neprofitabilne poslove u Crnoj Gori, od sjevera do primorja, od KAP-a do medija.

Kontroverze o poslovanju Restis grupe u Crnoj Gori pojačale su tvrdnje da iza jedne od kompanija koja je učestvovala u kupovini rudnika uglja u Beranama, a koja je navodno produžnica Restis grupe, stoji bivši crnogorski premijer, te da se radilo o jednoj od Đukanovićevih firmi iz perioda kada se prvi put povukao sa mjesta premijera.

Jedno je sigurno, Đukanović i crnogorski režim neće lako odustati od namjere da sasvim osvoje crnogorsko medijsko nebo. Da tu ne uspostavi potpuni monopol, ispriječili su se neočekivanim otporom nezavisni mediji. Da te medije smatra neprijeteljskim, Đukanović je jasno više puta pokazao. Način uticaja političara i na medije se mijenja i adaptira novoj situaciji. Medijski stručnjaci u regionu odavno upozoravaju na novi način kontrole medijske scene – spregu režima i njihovih tajkuna čiji kapital, većinom u tajnosti, stoji iza medija.

To je loše vrijeme za slobodu govora. Kod nas dobro ni dolazilo nije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

MONITORING
PROMJENE NA MEDIJSKOM NEBU

Nas i Grka, dva ekrana

(Milena PEROVIĆ-KORAĆ)

Jedna za drugom nižu se vijesti o promjenama vlasništva u nekoliko crnogorskih televizijskih i radio stanica. Crnogorska jesen mogla bi početi sa čak četiri nova medija iza kojih stoji grčki kapital, i privatizovanom državnom Pobjedom o čijem se novom vlasniku tek spekuliše.

Tender za privatizaciju Pobjede objavljen je početkom sedmice. To je treći pokušaj da se privatizuje državna novina koja gotovo deceniju posluje nezakonito, u većinskom vlasništvu države.

Rok za dostavljanje ponuda je 10. novembra, a mediji su objavili da bi novi vlasnik Pobjede mogao postati Fahrudin Radončić, osnivač i vlasnik bosanskog Avaza, blizak prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Radončić za Monitor, međutim, kaže da nije zainteresovan za kupovinu crnogorske državne novine. ,,Nijesam zainteresovan. Iščitao sam dokumentaciju iz koje se jasno vidi da Pobjeda nije lider na tržištu, te da je u ogromnim dugovima”, kazao je Radončić za Monitor. Radončić navodi da je njegova posjeta Crnoj Gori, odnosno Crnogorskom primorju, pogrešno protumačena, nakon čega su krenule spekulacije da će privatizovati Pobjedu.

Dug Pobjede krajem prošle godine iznosio je 19, 77 miliona eura. Za budućeg vlasnika Pobjede, međutim, mogla bi biti interesantne vrijedne nekretnine koju ta medijska kuća posjeduje spekulisalo se.

O kupovini Pobjede, objavljeno je, razmišljaju i ,,grčki investitori”. O kome se tačno radi, ne zna se. Ukoliko je taj podatak tačan, moglo bi se desiti da Crna Gora ubrzo dobije čak pet medija iza kojih stoji grčki kapital – dvije TV stanice, jedan radio i dvije dnevne novine.

Prethodne sedmice vlasnici TV IN, Slovenačka Državna Založba saopštili da su u toku pregovori oko prodaje te televizije grčkoj medijskoj grupi – Anntena group. Osnivač Anntene group je grčki bogataš Minos Kiriaku, a ta grupa posjeduje veliki broj medija u različitim zemljama.

Početkom ovog mjeseca Anntena group kupila je crnogorsku PRO televiziju i radio.

Iz Agencije za radio-difuziju (ARD) saopšteno je tada da tom kupovinom Grci nijesu prekršili odredbe o zabrani medijske koncentracije, sadržane u Zakonu o radio difuziji. Nakon najave da će i TV IN najvjerovatnije završiti u rukama Anntene group, iz Agencije za radio-difuziju nijesu se oglašavali.

,,Agenciji nije podnešen zahtjev za promjenu vlasničke strukture emitera TV IN ili prenos odobrenja na neko drugo pravno lice”, kazala je početkom sedmice za Monitor Jadranka Vojvodić iz Agencije za radio-difuziju. Ona napominje da će ako bude podnešen, ARD zahtjev razmatrati i u svijetlu kršenja odredbi o zabrani medijske koncentracije.

Crna Gora, poznato je, nema zakon o zabrani medijske koncentracije, a postojeće zakonske odredbe već su kritikovane od strane stručnjaka kao nedovoljne. Iz ARD-a su se čula i upozorenja da bi jedan vlasnik mogao kupiti sve tri crnogorske dnevne novine, i da bi to bilo u skladu sa propisima.

Anntena group je u Srbiji već optuživana za nedozvoljenu medijsku koncentraciju. Zvanično, oni su u Srbiji kupili televiziju Fox i preimenovali je u Prvu srpsku televiziju. Srpski mediji su, međutim, pisali da je Anntena u stvari vlasnik i TV B92, a da je druga grčka kompanija koja se vodi kao vlasnik te televizije samo način da se izbjegnu odredbe o nedozvoljenoj koncentraciji.

Iz Udruženja kablovskih operatera (UKOM) saopštili su ove sedmice da je Anntena vlasnik TVB92, te da je to razlog zbog kog se program B92 neće moći vidjeti na većini kablovskih operatera u Crnoj Gori. UKOM tvrdi da im se ne isplati dupliranje programa, pošto su Grci sada vlasnici PRO TV.

Za razliku od Srbije, gdje je Anntena očigledno pazarila gledane televizijske stanice, u Crnoj Gori je drugačije. PRO TV nikada nije počela sa punom programskom šemom, zbog čega joj je iz ARD-a prijećeno oduzimanjem licence. PRO TV ima nacionalnu frekvenciju, a u tu je televiziju uloženo oko pet miliona eura uzalud. Nije uspjela da počne sa programom. Zbog čega su Grci zainteresovani za takvu stanicu, na ionako tijesnom medijskom tržištu, nije jasno.

Iako se kupovina TV IN čini kao malo bolji posao od kupovine PRO TV, i sami sadašnji vlasnici TV IN, Slovenci, objasnili su da napuštaju tu televiziju, jer su u Crnu Goru došli zbog drugih poslova – turizma, što se navodno izjalovilo.

Maleno crnogorsko medijsko tržište dobiće uskoro i novu dnevnu novinu, iza koje zvanično stoji izdavačka kompanija Media Nea, u stopostotnom vlasništvu Borisa Darmanovića, nekada predsjednika Udruženja mladih novinara Crne Gore, a sada vlasnika kompanije MAMA. Više izvora međutim tvrdi da iza buduće dnevne novine Darmanovića navodno stoji grčka kompanija Restis, sa kojom crnogorska Vlada uveliko posluje.

Darmanovića nijesmo uspjeli dobiti kako bi potvrdio ili demantovao te informacije. On je nedavno kazao da je početni kapital njegove kompanije mali, ali da je otvoren za investicije sa strane, i da već postoje intersovanja investitora.

Kompanija Restis je zakupac Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže koja može se reći ima privilegovan položaj u Crnoj Gori, iako ne izmiruje obaveze koje je ovdje preuzela. Zanimljivo je da je nedavno Restis tražio od hotelskog preduzeća Budvanska rivijera produženje zakupa koji je predviđen na 30 godina, kao i olakšiće u vezi plaćanja kirije.

Grci su tražili da ne plate nekoliko narednih kvartalnih rata, što je oko 1, 6 miliona eura. Ta suma dovoljna je, procjenjuju stručnjaci, da jedna novina startuje i održi se nekoliko godina u životu. Viktor Restis je inače poslovni partner svrgnutog tajlandskog premijera Taksina Šinavatre, koji je takođe dobio crnogorski pasoš.

Zanimljivo je da je nedavno i kompanija u vlasništvu Petrosa Statisa, jednog od najbližih saradnika Viktora Restisa kupila skoro pet odsto akcija Kombinata aluminijuma. Upućeni tvrde da je to tek početak operacije uvođenja „trećeg partnera” u posao sa KAP-om, o čemu je Monitor već pisao.

Restis je u Crnu Goru došao prije pet godina. Riječ je o jednom od najbogatijih Grka, vlasniku velike trgovačke flote, čije se lično bogatstvo procjenjivalo na približno pet milijardi. Nije jasno, na šta je Monitor već upozoravao, zbog čega je neko tako uspješan odlučio da ulaže u neprofitabilne poslove u Crnoj Gori, od sjevera do primorja, od KAP-a do medija.

Kontroverze o poslovanju Restis grupe u Crnoj Gori pojačale su tvrdnje da iza jedne od kompanija koja je učestvovala u kupovini rudnika uglja u Beranama, a koja je navodno produžnica Restis grupe, stoji bivši crnogorski premijer, te da se radilo o jednoj od Đukanovićevih firmi iz perioda kada se prvi put povukao sa mjesta premijera.

Jedno je sigurno, Đukanović i crnogorski režim neće lako odustati od namjere da sasvim osvoje crnogorsko medijsko nebo. Da tu ne uspostavi potpuni monopol, ispriječili su se neočekivanim otporom nezavisni mediji. Da te medije smatra neprijeteljskim, Đukanović je jasno više puta pokazao. Način uticaja političara i na medije se mijenja i adaptira novoj situaciji. Medijski stručnjaci u regionu odavno upozoravaju na novi način kontrole medijske scene – spregu režima i njihovih tajkuna čiji kapital, većinom u tajnosti, stoji iza medija.

To je loše vrijeme za slobodu govora. Kod nas dobro ni dolazilo nije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ