Povežite se sa nama

FOKUS

Nasljednik 160 miliona eura?

Objavljeno prije

na

nasveto

Za dvije i po godine koliko nije bio na javnim funkcijama, do nedavnog imenovanja za potpredsjednika Vlade Crne Gore, Svetozar Marović je uvećao svoju imovinu u nekretninama, kreditu i kešu. Slično premijeru Milu Đukanoviću, on je intermeco od državničkih obaveza iskoristio da zaradi ,,silne milione”. Ali, transakcije naših starih-novih državnika sada čekaju na vjerodostojna objašnjenja. U imovinskom kartonu za 2009. Marović navodi kako je, skupa sa svojim bratom, Draganom Marovićem, po osnovu nasljeđa u Budvi postao vlasnik 816.928 metara kvadratnih u Mrčevom polju i 1.602 kvadrata na obližnjem Jazu.  Na lokaciji Jaz i Mrčevo polje od 2007. se organizuju koncerti svjetskih muzičkih zvijezda. Marović se zahvaljivao vlasnicima što su bez naknade ustupali zemljište za održavanje koncerata. Početkom 2008. za lokaciju su se interesovali investitori (,,Arapi”) spremni da ulože u izgradnju turističkog kompleksa sa golf terenima. NEKRETNINE, KREDIT, KEŠ: Međutim, u katastru, sa posljednjim promjenama od 25. maja, Marović, ni njegov brat, nijesu upisani kao vlasnici ogromnog zemljišta na Mrčevom polju. Ni nakon medijskih izvještaja o sadržaju njegove prijave imovine Komisiji za konflikt interesa javnih funkcionera Marović se nije oglasio demantijem da je po srijedi greška.

Slične kontradiktornosti bile su i 2006. kada je Marović prijavljivao svoju imovinu. On je tada naveo vlasništvo nad 20.500 kvadrata zemljišta u Grblju (selo Krimovica), iako prema katastru Uprave za nekretnine u Grblju nije imao toliko zemljište. Istovremeno, nije naveo ono što njegova kćerka, Milena Marović, zaista posjeduje – u zgradi u kojoj Marović ima prijavljen stan (Ulica Dositejeva, Budva), na gospođicu Marović (nezaposlena) je upisano vlasništvo nad dodatna tri stana (od 90, 98, 100 kvadrata) i poslovnim prostorom od 18 kvadrata. Ni tada Marović nije ništa demantovao.
Sadašnji podaci, dostupni iz katastra, govore kako Marović u imovinskom kartonu nije prijavio ni svoj kredit kod Prve banke CG čiji je akcionar jedno vrijeme bio. U oktobru 2007. Marović je, preko svoje firme Moninvest, u ,,zatvorenoj dokapitalizaciji ” za pola miliona eura kupio 2,2 odsto akcija Prve banke po nominalnoj cijeni od 127 eura, iako su one tada vrijedile oko 900 eura. Čista zarada Moninvesta u toj transakciji je bila oko tri miliona eura.
Nakon medijskih izvještaja koji su u proljeće 2008. razotkrili njegov poslovni interes oko izgradnje kompleksa na Zavali, Marović je 17. juna prošle godine objavio kako je svoj udio prodao partneru u Moninvestu za milion eura (200.000 u kešu, ostatak s rokom isplate do 2013. godine) iz razloga da ,,moje ime ne bi pravilo probleme velikim investitorima”.
Međutim, već 26. juna prošle godine Marović je po Ugovoru br. 24029/2008 kao hipoteku založio svoju kuću u grbljanskoj Krimovici od 96 kvadrata i dvorište od 590 kvadrata (koji se nalaze u brdovitoj oblasti oko dva kilometra od mora) za kredit od čak 578.000 eura kod Prve banke; u katastru nema podataka o kamati i roku otplate toga kredita. Pa i toliki Marovićev kredit kod Prve banke, u odnosu na njegove cifre oko Mrčevog polja, nalik je kusuru.

SUVLASNIK NA JAZU: Za razliku od ogromnog zemljišta u Mrčevom polju, Marović je, kako i tvrdi, s bratom zbilja vlasnik dvije manje parcele na Jazu, u budvanskoj katastarskoj opštini Prijevor 1 po osnovu prava nasljeđa. Na manjoj parceli od (od 589 kvadrata) u katastru je upisan kao suvlasnik s Draganom Marovićem, dok je na drugoj parceli od 1.013 kvadrata suvlasnik s bratom (manjim dijelom, s obimom prava 156/1013), ali i sa Opštinom Budva (većim dijelom, obim prava 350/1013). Suvlasničko partnerstvo sa Opštinom Budva Marović ne navodi u svom imovinskom kartonu.
Ta prećutana činjenica, poput kredita od pola miliona kod Prve banke, gotovo da je zanemarljiva u odnosu na dilemu o porijeklu Marovićevog vlasništva nad ogromnim zemljištem u Mrčevom polju čija je vrijednost astronomska. Primjera radi, na jednom tenderu Vlade Crne Gore iz februara 2007. kvadrat državne zemlje na Mrčevom polju se prodavao za približno oko 80 eura. Prošle godine cijena se kretala i do 200 eura i prema toj cijeni kvadrata, koja je podložna kalkulacijama tržišta, Marovići bi mogli dobiti oko 160 milona eura.
Da ima izvjesnu đedovinu, ne samo u rodnoj grbaljskoj Krimovici, već i na Jazu i Mrčevom polju, Marović je tvrdio još februara 2001. kao ondašnji predsjednik Skupštine Crne Gore. On je tada – iako po zakonu nije morao – velikodušno napravio pismeni izvještaj o svojoj imovini. Kao porodično nasljedstvo naveo je 2001. Marović ,,više desetina hiljada metara zemlje na području Jaza, Mrčeva polja i Krimovice”. Ali, ,,više desetina hiljada metara”, tek je manji dio od ukupno 816.928 koliko tvrdi da sada ima samo na Mrčevom polju.

draganmarovicMISTERIJA MRČEVOG POLJA: Katastarska situacija na Mrčevom polju liči na mutnu baru u kojoj stotine bivših vlasnika ni poslije navodnog vraćanja imovine ne zna tačno na čemu je. ,,Mi smo od 1992. upisani kao vlasnici, ali s obimom prava nula kroz nula, za koji nijesmo sigurni što uistinu znači. Nastavićemo pravnu borbu da na zakonit način budemo upisani kao vlasnici jedan kroz jedan”, kaže za Monitor Branko Strahinja, predsjednik NVO Jaz-Mrčevo polje.
Dosad nije bilo poznato da su dva Marovića bili, po osnovu nasljeđa, vlasnici oduzete zemlje na Mrčevom polju. Njihov porodični imovinski pedigre nije ni približan sadašnjoj tvrdnji da na Mrčevom polju, koje je u prošlosti bilo ,,žitnica Boke”, imaju ogromno zemljište.
Zapisnici o povraćaju zemlje i poravnanju između PTP Boka i bivših vlasnika zemlje na Mrčevom polju su potpisani još 13. novembra 1992. godine. Ni u imovinskom kartonu za 2006. Marović ne navodi svoje ,,nasljeđe” na Mrčevom polju.
Oko 2,2 miliona kvadrata na Mrčevom polju je predmet spora između 620 vlasnika zemljišta i Opštine Budva koji je privremeno (s rokom od godinu dana) skinut s dnevnog reda na način što je tokom maja s vlasnicima dogovorena isplata 120.000 eura po osnovu zakupa ,,za potrebe održavanja sportskih i estradnih aktivnosti”. Vlasnici zemljišta su se glasnije pobunili upravo nakon što je na Jazu opštinska vlast organizovala koncerte a zatim počela izgradnju sportskih objekata i prateće infrastrukture.
Dodatnih oko 1,3 miliona kvadrata zemljišta, oduzetog od vlasnika 1963. godine radi izgradnje u međuvremenu propalog poljoprivrednog dobra (poslovalo kao organizaciona jedinica Serva Mihalja iz Zrenjanina), izuzeto je 1992. iz povraćaja jer je proglašeno gradskim građevinskim zemljištem. Zakon o gradskom građevinskom zemljištu je nedavno ukinut, pa sada postoje uslovi da se bivšim vlasnicima vrati i to zemljište ili da se obeštete na drugi način.
Lokacija obuhvata tri katastarske opštine, dvije u budvanskoj (Prijevor 1 i Prijevor 2) i jednu u kotorskoj opštini (Višnjevo). Bivši vlasnici, okupljeni oko NVO Jaz-Mrčevo polje, sumnjaju da su izvjesne firme, državni fondovi i pojedinci možda nezakonito upisani kao nasljednici PTP Boke jer ,,nijesu dobili vlasnički status u katastarskoj opštini Višnjevo, odnosno nijesu uknjiženi u kotorski katastar, već se vode kao vlasnici zemlje samo u budvanskim katastarskim opštinama Prijevor 1 i 2”.
Tvrde da ,,igrom papira, nekolicina interesno povezanih ljudi, formiraju firme nasljednice koje hoće da nam otmu zemlju”.

JAVNO-PRIVATNI KLAN: Marović nije član NVO Jaz-Mrčevo polje, niti se u katastarskim dokumentima bilo kada pojavljivao kao vlasnik na Mrčevom polju. Ali, u kombinacijama sa zemljištem i unosnom preprodajom Marović i njegov interesni, javno-privatni klan, nije bez iskustva kreativnih zahvata. Primjer rta Zavala je tipičan. Marović je bio osnivač Moninvesta (firma postoji od 2002, Marović se pridružio kao osnivač u maju 2007). Sa ruskim Miraksom (kćerkom firmom Slav-in), Marovićev Moninvest je bio osnivač Zavala investa, vlasnika zemlje i investitora. Prošle godine MANS je, u kontekstu malverzacija oko Zavale, publikovao jasne dokaze kako Marović, direktno i preko rodbinskih i političkih veza i povezanih lica, ostvaruje uticaj na sedam javnih preduzeća i institucija na teritoriji Opštine Budva od kojih čak šest s nadležnostima za prostorno planiranje, izgradnju objekata i nekretnine.
U periodu kada je Marovićev Moninvest od sitnih vlasnika kupovao parcele na Zavali, nije postojala ni najava urbnističkog projekta izgradnje turističkog kompleksa Astra Montenegro, što je bitno umanjilo cijenu. Sada i na drugom kraju budvanske obale, na Jazu i Mrčevom polju, postoji slična situacija. “Nije mi poznato da za Jaz i Mrčevo polje sada postoji urbanistički projekat”, kaže Strahinja iz NVO Jaz-Mrčevo polje.
Dimenziju Marovićevog rodbinskog uticaja na kreiranje biznisa sa nekretninama i građevinskim investicijama u Budvi upotpunjuju činjenice da je načelnica Područne jedinice Uprave za nekretnine u Budvi (još od 1990) Marovićeva strina, Mirjana Marović, u čijoj nadležnosti je upis prava na objektima i zemljištem, izdavanje lista nepokretnosti i katastarski premjer; Marovićev brat, Dragan, opštinski je sekretar za investicije sa nadležnostima obračuna i zaključivanja ugovora o komunalijama, premjera objekata i formiranja urbanističkih parcela.

Vladimir JOVANOVIC

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

„Do posljednjeg daha ću, dok budem na vlasti i u životu, raditi na stvaranju pravoslavne crkve. To ne znači da zbog toga moramo da budemo u ratu“, poručio je prvi čovjek DPS u intervju za TV Prva konstatujući kako „SPC služi anticrnogorskim interesima i pokušava da se stavi u ulogu nekoga ko je nadređen Crnoj Gori“. Nije, opet, Đukanović tvrdoga srca, posebno ne pred izbore. Pruža ruku pomirenja. I kaže kako će, opet, „do kraja mandata ali i života“ tražiti zajedničkog imenitelja dvije podijeljene Crne Gore, most koji ih spaja. „Nema važnijeg interesa od toga da mirimo Crnu Goru…“, poručio je predsjednik.

Gledaoci su za to vrijeme mogli da primijete kako Đukanović trajanje sopstvene vladavine zlokobno povezuje i sa opstankom Crne Gore. Sve sa crkvom kao začinom koji toj čorbi može dati prihvatljiv ukus. „Crkva je posljednji adut koji bi trebalo da pomogne da dođe do smjene vlasti. A kada se to desi onda nema ni Crne Gore“, straši Đukanović podanike. Koji treba da povjeruju kako Crna Gora ne bi mogla trajati ako je neko ne preprodaje i ne potkrada.

I još jedan „detalj“ koji svjedoči o karakteru i ove kampanje DPS. Dok  Đukanović uvjerava javnost kako će „do kraja života“ raditi na stvaranju crnogorske pravoslavne crkve, njegovi partijski saborci iz Vlade, SPC nude, prema zvaničnom obraćanju nakon propalih pregovora, da usvoje „potpuno novi član 64 Zakona, i jasno isključili mogućnost da vjerske objekte može korisiti bilo koja vjerska zajednica osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori“. Znači li to da u Vladinim planovima nema mjesta za vjersku organizaciju za koju će se njihov partijski šef boriti do posljednjeg daha? Ili je riječ samo o bacanju različitih predizbornih mreža kako bi se u njih ulovilo što više glasača.

Da se i SPC ozbiljno priprema za dolazeće dane potvrdio je i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović. On je, kako prenosi sajt Mitropolije crnogorsko-primorske, sa jedne tribine poručio kako crkva ima više kondicije od bilo koje vlasti. „Crkva je starija, više pamti, bolje zna, utemeljena je na dubljim osnovama nego što je to bilo koji zemaljski prolazni identitet i ona će na kraju objediniti narod jer ne može dozvoliti da se narod i po tom pitanju podijeli“, kazao je Perović.

Stiješnjeni u prostoru između starih znanaca koji će još jednom u borbi za vlast zaigrati na emocije svojih glasača, odvraćajući im pažnju od ovozemaljskih problema koji tište građane, mjesto u budućem sazivu parlamenta traže i predstavnici tzv. građanskih partija. Oni koji pitanje vjere i nacije neće staviti u središte kampanje.

Predizbornu koaliciju su formirali Demokratska Crna Gora, Demos, Nova ljevica, Partija penzionera, invalida i restitucije i Društvo za istraživanje politike i političke teorije. „U okruženju subjekata i grupacija koje imaju izražen nacionalni predznak, bilo da govorimo o jednom, drugom ili trećem, ova koalicija nema namjeru da ide ni u srpske, ni u albanske, ni u crnogorske, ni u bošnjačke, niti u bilo koje druge nacionalne blokove“, stoji u njihovom saopštenju. „Mi smo građanski blok, mi smo predstavnici umjerene, pristojne Crne Gore, Crne Gore koja ne mrzi i diskriminiše bilo kog, mi smo predstavnici istinski građanske Crne Gore…“

Demokrate su se uspjele oduprijeti pritiscima da zajedničkim nastupom potpomognu jedinstvenu opozicionu listu jednog nacionalnog i religijskog predznaka. Potpredsjednik NOVE Slaven Radunović nije tajio, u jeku pregovora u jedinstvenom nastupu opozicije (bez SDP-a), da on i njegova partija na zajedničkoj listi ne žele ni građanski pokret URA. Valjda da neko ne bi imao ideju o suštinskom karakteru liste koju su protežirali Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, predsjednik SPS i najglasniji promoter ruskih interesa u vladajućim krugovima u Srbiji. Ostaje da se vidi da li će za svoju odluku Demokrate i njihovi izborni saveznici bit nagrađeni adekvatnim izbornim rezultatom. I oni  računaju na podršku SPC.

„Naš protivnik je jasan – to su snage kriminala, korupcije, nepravne države, sve ono što su naši građani, a i relevantne međunarodne adrese konstatovali. Konačno, nas protivnik su podstrekivači raskola i mržnje u Crnoj Gori, sa svim teškim posljedicama za zemlju, s ciljem skretanja pažnje sa suštinskih, životnih pitanja naših građana“, zaključeno je u saopštenju koalicije koju će, očekuje se, predvoditi Aleksa Bečić.

Za model koalicionog nastupa opredijelio se i Građanski pokret URA Dritana Abazovića. Oni su sa Građanskim savezom CIVIS, uz podršku sve brojnije grupe intelektualaca, sportista, umjetnika, promovisali platformu Crno na bijelo koju su, prethodno, bezuspješno ponudili ostatku opozicije (bez SDP-a). Siže ponuđenog plana je smjena korumpiranog režima, pa obnova društva i države kroz reformu pravosudnog, ekonomskog, obrazovnog i zdravstvenog sistema, uz izgradnju „istinski ekološke države“ zasnovane na održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.

„Ovo društvo izjeda kriminal, korupciju i nacionalizam – između dva zla izaberite dobro”, poručio je Abazović glasačima navodeći kako nema rata sa opozicijom, i da sve snage treba usmjeriti ka tome da Crna Gora dobije novu vlast. Time je, valjda, stavljena tačka i na međusobne optužbe URA i Demokrata.

Od početka nije bila tajna da će i SDP na izbore ići sam. Dijelom i zbog toga što, u ovom  političkom trenutku, ta partija ima najmanji koalicioni potencijal u Crnoj Gori. Niti bi oni u koaliciju sa većim dijelom „tradicionalne“ opozicije, niti se bilo ko od ozbiljnih političkih takmaca otima za predizborni savez sa partijom Draginje Vuksanović Stanković. A poslije… Svi imamo prilično jasnu predstavu o tome šta bi se moglo desiti poslije izbora. Pod određenim uslovima, naravno. „Pozivamo sve građane da nam pomognu u borbi za jaku evropsku Crnu Goru”, kaže Vuksanović Stanković, uz obećanje da će „najevropskija SDP“ pomoći da Crna Gora postane članica EU do 2024. U DPS, vjerujemo, umiju da čitaju poruke.

SD Ivan Brajovića ide sama na izbore, uz tvrdu vjeru da će poslije 30. avgusta DPS i dalje trebati njihove usluge (mandate) kako bi ušao u četvrtu deceniju neprekidne vladavine. Opet, način na koji se pocijepao njihov opštinski odbor u Plavu, čini se uz nemalu podršku koalicionog  DPS-a i Bošnjačke stranke, ne obećava funkcionerima SD miran san u narednih 30-ak dana. Možda i mnogo duže, ne uspiju li da se zaogrnu poslaničkim imunitetom i svoju bezbjednost pritvrde članstvom u novoj-staroj vladajućoj koaliciji. Koja bi ih od dolazećih političko-ekonomskih afera sačuvala onako kako je njene članove mazila i pazila nakon pravosnažnih osuđujućih presuda u slučaju Ramada.

Tu se u ovom trenutku krije i jedna od najvećih predizbornih nepoznanica. DPS uoči samih izbora podriva svoje tradicionalne saveznike iz suverenističkog bloka, dok kampanju temelji na navodnoj odbrani domovine i nacije. Suštinsko pitanje glasi: može li DPS, sa sada već unaprijed pridruženim mandatima nacionalnih partija Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, a bez SD dosegnuti do 41. mandata?

Ili bi se mogle obistiniti priče koje se već godinama pričaju u pola glasa, da Đukanović i Vučić ugovaraju ulazak u vladu jedne prosrpske partije (koalicije), sve pod firmom „samo da rat ne bude“. Onda bi ta pravoslavna koalicija imala širom otvorena vrata za nove decenije nekontrolisane vladavine. I sve ono što takvu vlast prati.

Nekako u sjenci predizbornog razvrstavanja ostala je znakovita vijest. Džemal Perović, jedan od lidera građanskog pokreta Odrupri se, najavio je da se povlači iz javnog života. Ne želi, kaže, na bilo koji način da bude smetnja narastajućem predizbornom opozicionom optimizmu. Poručio je: ostaće privržen  Sporazumu o budućnosti. I svom potpisu na njemu.

 

Manjinske partije idu po svoje

Nacionalne partije Bošnjaka, Albanaca i Hrvata koje su zastupljene u aktuelnom sazivu crnogorskog parlamenta predstojeće izbore dočekuju u nadi da će, makar, ponoviti rezultat iz 2016. godine.

Zapravo, predstavnici albanskih nacionalnih partija očekuju da poprave izborni rezultat pošto će na ove izbore izaći „u dvije kolone“ za raziku od prošlih izbora na kojima su nastupale tri različite liste, pa su zbog rasipanja glasova izgubili jedan mandat (osvojio ga DPS).

Bošnjačka stranka ponovo na izbore izlazi samostalno. Na prošlim izborima Hrvatska građanska inicijativa je, kao tada jedina nacionalna partija ovdašnjih Hrvata, jedva prešla izborni cenzus (0,3 odsto u njenom slučaju) i to uz veliku pomoć DPS-ovog izbornog inženjeringa, pošto je vladajuća partija dio svojih aktivista sa sjevera (Andrijevica, Pljevlja, Žabljak) preusmjerila da glasaju HGI. Tako je „zaradila“ najjeftiniji a odlučujući mandat za vladajuću koaliciju (odnos vlast – opozicija u parlamentu je 41:40). Stvar bi se mogla zakomplikovati ukoliko se obistine najave da će na predstojeće izbore izaći još jedna hrvatska nacionalna partija čije je osnivanje, ljetos, na portalu bokanews propraćeno naslovom: Hrvatski reformisti protiv desničara iz HGI.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo