Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVLJA SE VIŠEMJESEČNI PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOMBINATA ALUMINIJUMA: Ni otpremnina, ni glasa od Vlade

Objavljeno prije

na

Bivši radnici Kombinata aluminijuma duže od tri mjeseca štrajkuju u Podgorici nezadovoljni što su na ponižavajući način otjerani u penziju bez isplaćenih otpremnina.

„Štrajkujemo od 31. marta očekujući svaki dan da ćemo dobiti otpremnine, ali kad smo vidjeli da se Ministarstvo ekonomije pravda tvrdnjom da je zakon neprimjenljiv i nedorečen, odlučili smo se na blokadu saobraćaja ispred Skupštine – svakog radnog dana od 9 do 16 sati”, ističu radnici vidno razočarani.

Većina njih u penziji je od 2013. godine i prva su grupa radnika koja je otišla iz Kombinata bez otpremnina.

Zoran Vukotić, jedan od bivših radnika KAP-a, u razgovoru za Monitor ističe da među radnicima vlada veliko nezadovoljstvo zbog situacije u kojoj se nalaze. Vukotić navodi da je u penziju otišao sa 30 godina radnog staža i da mu je ona, zbog toga, umanjena za skoro 30 posto, dok je većini nezadovoljnih penzija umanjena za 20 do 25 odsto.

Na osnovu Zakona o uvođenju stečaja odlučeno je da 420 radnika koji su imali preko 30 godina radnog staža prinudno odu u penziju. Postavljen im je, u stvari, uslov – u penziju ili na biro rada. Te su penzije umanjene po stopi od 2,5 odsto za svaku godinu koja im je nedostajala do punog radnog staža od 40 godina.

“Svjesni činjenice da će nam penzije biti umanjenje i do 30 posto morali smo da prihvatimo opciju da odemo bez otpremnina i bilo kakvih dodataka koje su dobili naši prethodnici”, objašnjava Vukotić.

Zakonom o budžetu za 2016. godinu opredijeljeno je 5,45 miliona eura za otpremnine, tačnije za njih 420 od 6.000 – 14.000 eura po penzioneru, zavisno od godina radnog staža.

S obzirom na način na koji su odlučili da ostvarimo svoja prava, prvo smo se obratili Skupštini, koja je donijela zaključke da nam se moraju isplatiti otpremnine koje su važile po našem internom zakonu na nivou KAP-a, kažu radnici s kojima smo razgovarali. Vlada se oglušila o ovu odluku.

U julu 2015. godine izglasan je “lex specijalis” kao obavezujući zakon da nam se moraju isplatiti otpremnine. Za njega su glasala 44 poslanika, od toga devet njih iz vladajuće stranke, podsjećaju naši sagovornici – potrebna sredstva ušla su u budžet Crne Gore za ovu godinu i obećano je da će radnici biti isplaćeni do 1. marta. Od obećanja do dan danas ništa.

“Iz Ministarstva ekonomije su nam rekli da zakon nije u potpunosti primjenljiv”, kažu naši sagovornici. “Zato, do danas, samo prebacuju loptu od Ministarstva ekonomije ka Ministarstvu finansija. Nama je jasno da Ministarstvo ekonomije treba da uputi nalog Ministrastvu finansija da bismo mi bili isplaćeni.”

Bivši ministar finansija Radoje Žugić im je, kažu, svojevremeno govorio da je zakon kristalno jasan i da novac ne bi bio poslat u budžet da zakon nije primjenljiv, ističući da čeka nalog od Ministrastva ekonomije da nas isplati.

Bilo je i drugih reagovanja, počevši od predsjednika države Filipa Vujanovića koji takođe ističe da je zakon jasan, primjenljiv i da radnici moraju biti isplaćeni jer se, u suprotnom, ne bi potpisao Ukaz o sprovođenju zakona za isplatu radnika.

Navode da im se aktuelni ministar finansija Raško Konjević obraćao sa informacijom da je trećina tog novca već potrošena za druge namjene. Međutim, Konjević im je obećao da će, ukoliko dobije nalog od Ministarstva ekonomije, njihova potraživanja isplatiti za najduže dvije sedmice. Na obećanjima se zasad završilo.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić i dalje se, kažu, poziva na socijalni program iz 2014. Godine, prema kojem radnici KAP-a koji budu penzionisani ne mogu dobiti otpremninu.

Taj socijalni program se ne može odnositi na nas, uglas kažu okupljeni penzioneri iz Kombinata. Na nas se odnosi raniji socijalni program koji je bio važeći do 2013. godine kada smo otišli u penziju. I po njemu su određene otpremnine o kojima govorimo. Oni smatraju da se ministar Kavarić „budući da nije imao drugih argumenata uhvatio za socijalni program iz 2014. godine koji oni nisu ni vidjeli niti znaju njegovu sadržinu”.

Dragoslav Peruničić, bivši radnik KAP-a, u razgovoru za naš list navodi da su u Kombinatu ljudi većinom radili iz nužde i da je veoma mali broj ovih radnika ispunio uslove za punu penziju (40 godina radnog staža i potrebne godine života).

„Većina radnika koji su na ulici su ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja”, kaže nam Peruničić. „Mi smo kao radnici prošli najteža vremena u Kombinatu, oko 90 odsto nas je radilo u otežanim uslovima. Prosjek korišćenja penzije nakon rada u KAP-u je bio tri godine. Od 2013. godine do danas preminulo je 14 penzionera, a desetak njih je trenutno ozbiljno narušenog zdravlja i stoje na ulici u nadi da će dobiti ono što im po zakonu pripada.

Okupljeni na svakodnevnim protestnim šetnjama ističu da su radni vijek proveli u „radničkoj grobnici” koja je istovremeno predstavljala fabriku novca za svaku vlast. „Život smo davali da zaradimo novac i izdržavamo porodice. Otjerani smo na ponižavajući način. Većina nas je otišla u penziju bez riješenog stambenog pitanja – oko 80 odsto nas je sa tim problemom – sa više od 30 godina rada u fabrici pod otežanim uslovima”, navodi Peruničić.

Okupljeni penzioneri KAP-a ističu da je veliki broj njih otišao u penziju sa neotplaćenim visokim kreditima.

„Šezdeset odsto ovih radnika daju više od pola penzije za ratu, pojedini su čak i zamrzli kredite jer nijesu u mogućnosti da ih vraćaju”, govore uglas naši sagovornici. „To su ljudi koji su radili za normalnu platu od 800 do 1000 eura i na osnovu tih primanja se zaduživali i uzimali malo veće kredite pretežno da obezbijede sebi stambeni prostor. To su uglavnom dugoročni krediti na 10- 15 godina koje ljudi vraćaju s mukom, jedva preživljavajući. Nekima je taj novac potreban za liječenje, sve su to ljudi sa šezdesetak godina, narušenog zdravlja”.

Dragoslav Peruničić kaže: „Uslove u kojima smo radili ilustruje i podatak da je preko 15 godina bio otvoren konkurs za rukovaoca u elektrolizi i nikad nije bio dovoljan broj radnika u tom pogonu. Plate su izgledale velike, ali su uslovi bili nikakvi tako da se malo ko odlučivao da tu radi”.

Demonstranti obaćavaju nastavak protesta, vjerujući da neće doći do njegove radikalizacije. „Mi smo krenuli da naše probeme rješavamo mirnim putem kroz institucije sistema, a sada zavisimo od nekoliko ljudi – hoće li nam se oni smilovati da ispune ono što nam po zakonu pripada. Da smo normalna država ovo se ne bi moglo dešavati.”

Ministarstvo ekonomije je paralelno sa grupom građana podnijelo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona. „Svi samo obećavaju ali nikome nije jasan datum kad bi trebalo da se riješe naši zahtijevi”, zabrinut je Peruničić.

“Mi ćemo i dalje štrajkovati i istrajati u ovome dok se naši zahtijevi ne ispune”, kategorični su štrajkači.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo