Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVLJA SE VIŠEMJESEČNI PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOMBINATA ALUMINIJUMA: Ni otpremnina, ni glasa od Vlade

Objavljeno prije

na

Bivši radnici Kombinata aluminijuma duže od tri mjeseca štrajkuju u Podgorici nezadovoljni što su na ponižavajući način otjerani u penziju bez isplaćenih otpremnina.

„Štrajkujemo od 31. marta očekujući svaki dan da ćemo dobiti otpremnine, ali kad smo vidjeli da se Ministarstvo ekonomije pravda tvrdnjom da je zakon neprimjenljiv i nedorečen, odlučili smo se na blokadu saobraćaja ispred Skupštine – svakog radnog dana od 9 do 16 sati”, ističu radnici vidno razočarani.

Većina njih u penziji je od 2013. godine i prva su grupa radnika koja je otišla iz Kombinata bez otpremnina.

Zoran Vukotić, jedan od bivših radnika KAP-a, u razgovoru za Monitor ističe da među radnicima vlada veliko nezadovoljstvo zbog situacije u kojoj se nalaze. Vukotić navodi da je u penziju otišao sa 30 godina radnog staža i da mu je ona, zbog toga, umanjena za skoro 30 posto, dok je većini nezadovoljnih penzija umanjena za 20 do 25 odsto.

Na osnovu Zakona o uvođenju stečaja odlučeno je da 420 radnika koji su imali preko 30 godina radnog staža prinudno odu u penziju. Postavljen im je, u stvari, uslov – u penziju ili na biro rada. Te su penzije umanjene po stopi od 2,5 odsto za svaku godinu koja im je nedostajala do punog radnog staža od 40 godina.

“Svjesni činjenice da će nam penzije biti umanjenje i do 30 posto morali smo da prihvatimo opciju da odemo bez otpremnina i bilo kakvih dodataka koje su dobili naši prethodnici”, objašnjava Vukotić.

Zakonom o budžetu za 2016. godinu opredijeljeno je 5,45 miliona eura za otpremnine, tačnije za njih 420 od 6.000 – 14.000 eura po penzioneru, zavisno od godina radnog staža.

S obzirom na način na koji su odlučili da ostvarimo svoja prava, prvo smo se obratili Skupštini, koja je donijela zaključke da nam se moraju isplatiti otpremnine koje su važile po našem internom zakonu na nivou KAP-a, kažu radnici s kojima smo razgovarali. Vlada se oglušila o ovu odluku.

U julu 2015. godine izglasan je “lex specijalis” kao obavezujući zakon da nam se moraju isplatiti otpremnine. Za njega su glasala 44 poslanika, od toga devet njih iz vladajuće stranke, podsjećaju naši sagovornici – potrebna sredstva ušla su u budžet Crne Gore za ovu godinu i obećano je da će radnici biti isplaćeni do 1. marta. Od obećanja do dan danas ništa.

“Iz Ministarstva ekonomije su nam rekli da zakon nije u potpunosti primjenljiv”, kažu naši sagovornici. “Zato, do danas, samo prebacuju loptu od Ministarstva ekonomije ka Ministarstvu finansija. Nama je jasno da Ministarstvo ekonomije treba da uputi nalog Ministrastvu finansija da bismo mi bili isplaćeni.”

Bivši ministar finansija Radoje Žugić im je, kažu, svojevremeno govorio da je zakon kristalno jasan i da novac ne bi bio poslat u budžet da zakon nije primjenljiv, ističući da čeka nalog od Ministrastva ekonomije da nas isplati.

Bilo je i drugih reagovanja, počevši od predsjednika države Filipa Vujanovića koji takođe ističe da je zakon jasan, primjenljiv i da radnici moraju biti isplaćeni jer se, u suprotnom, ne bi potpisao Ukaz o sprovođenju zakona za isplatu radnika.

Navode da im se aktuelni ministar finansija Raško Konjević obraćao sa informacijom da je trećina tog novca već potrošena za druge namjene. Međutim, Konjević im je obećao da će, ukoliko dobije nalog od Ministarstva ekonomije, njihova potraživanja isplatiti za najduže dvije sedmice. Na obećanjima se zasad završilo.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić i dalje se, kažu, poziva na socijalni program iz 2014. Godine, prema kojem radnici KAP-a koji budu penzionisani ne mogu dobiti otpremninu.

Taj socijalni program se ne može odnositi na nas, uglas kažu okupljeni penzioneri iz Kombinata. Na nas se odnosi raniji socijalni program koji je bio važeći do 2013. godine kada smo otišli u penziju. I po njemu su određene otpremnine o kojima govorimo. Oni smatraju da se ministar Kavarić „budući da nije imao drugih argumenata uhvatio za socijalni program iz 2014. godine koji oni nisu ni vidjeli niti znaju njegovu sadržinu”.

Dragoslav Peruničić, bivši radnik KAP-a, u razgovoru za naš list navodi da su u Kombinatu ljudi većinom radili iz nužde i da je veoma mali broj ovih radnika ispunio uslove za punu penziju (40 godina radnog staža i potrebne godine života).

„Većina radnika koji su na ulici su ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja”, kaže nam Peruničić. „Mi smo kao radnici prošli najteža vremena u Kombinatu, oko 90 odsto nas je radilo u otežanim uslovima. Prosjek korišćenja penzije nakon rada u KAP-u je bio tri godine. Od 2013. godine do danas preminulo je 14 penzionera, a desetak njih je trenutno ozbiljno narušenog zdravlja i stoje na ulici u nadi da će dobiti ono što im po zakonu pripada.

Okupljeni na svakodnevnim protestnim šetnjama ističu da su radni vijek proveli u „radničkoj grobnici” koja je istovremeno predstavljala fabriku novca za svaku vlast. „Život smo davali da zaradimo novac i izdržavamo porodice. Otjerani smo na ponižavajući način. Većina nas je otišla u penziju bez riješenog stambenog pitanja – oko 80 odsto nas je sa tim problemom – sa više od 30 godina rada u fabrici pod otežanim uslovima”, navodi Peruničić.

Okupljeni penzioneri KAP-a ističu da je veliki broj njih otišao u penziju sa neotplaćenim visokim kreditima.

„Šezdeset odsto ovih radnika daju više od pola penzije za ratu, pojedini su čak i zamrzli kredite jer nijesu u mogućnosti da ih vraćaju”, govore uglas naši sagovornici. „To su ljudi koji su radili za normalnu platu od 800 do 1000 eura i na osnovu tih primanja se zaduživali i uzimali malo veće kredite pretežno da obezbijede sebi stambeni prostor. To su uglavnom dugoročni krediti na 10- 15 godina koje ljudi vraćaju s mukom, jedva preživljavajući. Nekima je taj novac potreban za liječenje, sve su to ljudi sa šezdesetak godina, narušenog zdravlja”.

Dragoslav Peruničić kaže: „Uslove u kojima smo radili ilustruje i podatak da je preko 15 godina bio otvoren konkurs za rukovaoca u elektrolizi i nikad nije bio dovoljan broj radnika u tom pogonu. Plate su izgledale velike, ali su uslovi bili nikakvi tako da se malo ko odlučivao da tu radi”.

Demonstranti obaćavaju nastavak protesta, vjerujući da neće doći do njegove radikalizacije. „Mi smo krenuli da naše probeme rješavamo mirnim putem kroz institucije sistema, a sada zavisimo od nekoliko ljudi – hoće li nam se oni smilovati da ispune ono što nam po zakonu pripada. Da smo normalna država ovo se ne bi moglo dešavati.”

Ministarstvo ekonomije je paralelno sa grupom građana podnijelo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona. „Svi samo obećavaju ali nikome nije jasan datum kad bi trebalo da se riješe naši zahtijevi”, zabrinut je Peruničić.

“Mi ćemo i dalje štrajkovati i istrajati u ovome dok se naši zahtijevi ne ispune”, kategorični su štrajkači.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo