Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOSIJE KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: KOLAŠIN (2): Zemlja za odabrane – formula za bogaćenje

Objavljeno prije

na

Opština Kolašin oštećena je za enormne sume novca zbog nezakonite rasporodaje opštinskog zemljišta tokom proteklu deceniju i po, za što još niko nije odgovarao. Formula za bogaćenje privilegovanih na štetu Kolašina bilo je više, ali ova sa zemljištem je vrlo jedostvana – kupiš plac od Opštine, recimo, za 1000 eura, a prodaš ga sjutradana za 70.000. Ili prosto dobiješ opštinske kvadrate, jednim potezom pera. I eto, berićeta.

Dvodecenijska, sada već bivša, kolašinska vlast u kojoj su dva ključna čovjeka bili Mileta Bulatović i Mile Šuković, prodala je ili ustupila bez naknade milione kvadratnih metara na atraktivnim lokacijama. Zemlja je prodavana često ispod cijene, a nekada i poklanjana privilegovanim pojedincima, firmama ili sa njima povezanim licima. Zemljište je Opština ustupala i bez tragova o oglasima, i odluka Skupštine. Zbog svega toga još 2009. godine Opštinski odbor Sociajldemokratske partije ( OO SDP) podnio je krivičnu prijavu, koja godinama nije procesuirana.

,,Osnovano sumnjamo da su prodavali i poklanjali državno zemljište bez ikakve kontrole. Zaduživali su opštinu i davali zemljište pod fiduciju. U svemu tome su ih pratile institucije sistema”, izjavila je aktuelna predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović još kada je lokalna SDP podnijela prvu krivičnu prijavu protiv Šukovića i Bulatovića, koji su dugo pokrivali mjesta predsjednika Skupštine i Opštine Kolašin.

U septembru 2015. OO SDP Kolašin dopunio je i proširio krivičnu prijavu protiv Bulatovića i Šukovića i to zbog sumnji da su dali zemlju po povlašćenim cijenama ili bez naknade većem broju lica, na nezakonit način, što je, kako se tvrdi, nanijelo ogromnu štetu Opštini Kolašin i Crnoj Gori.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u dio dokumentacije na osnovu koje je sačinjena krivična prijava. Od Specijalnog tuźilaštva do objavljivanja ovog teksta nijesmo dobili odgovor na pitanje rade li po ovoj prijavi. A u njoj zaista ima mnogo primjera koji navode na sumnje o zloupotrebi moći.

Tako je Opština Mirosalvu Rakočeviću, navodno po oglasu od 9. avgusta 2007. godine, prodala tri katastarske parcele: u katastarskoj opštini (KO) Kolašin 2024 kvadratnih metara za 40.500 eura; u KO Drpe 2619 kvadratnih metara, po cijeni od 26.200 eura; a u KO Smailagića Polje površinu od 3450 kvadratnih metara, za 7.000 eura.

Parcele u Kolašinu i Smajilagića Polju, Rakočević prodaje dan pošto ih je kupio i to po višestruko većoj cijeni. Zemlji u KO Kolašin za 24 sata porasla je vrijednost gotovo četiri i po puta, tako ono što je platio 40.500 eura, Rakočević prodaje za 182.000 era. Za plac u Smailagića Polju, dan kasnije, Rakočević je dobio dva i po puta više novca – 17.250 eura.

Treću parcelu u Drpama prodao je par mejseci kasnije, u oktobru 2007. Tu je cijena skočila gotovo šet puta. Tako je za ono što je platio 26.200 dobio 150.000 eura. Da rezimiramo: za tri parcele koje je ukupno platio Opštini 73.700 eura, Rakočević je dobio 349.250 eura. Zaradio je 275.950 eura! A toliko je Opština izgubila samo u tom poslu.

Sve ove parcele Rakočević je prodao kompaniji Allianz Kapital iz Budve.

Ovoj firmi još je nekoliko lica prodalo zemlju do koje su od Opštine Kolašin došli gotovo u bescjenje. Tako je Milan Bulatović toj kompaniji prodao 600 kvadratnih metara , za 33.000 eura. Tu je zemlju Bulatović nešto ranije kupio od Opštine za 600 eura. Dakle, euro po kvadratu, a prodao je čak 55 eura po kvadratu, s tim što, kako se navodi u krivičnoj prijavi OO SDP-a, ni tih 600 eura Bulatović Opštini nije platio, ali je uredno plac uknjižio na svije ime, prije transakcije sa Allianzom.

To prema krivičnoj prijavi, u koju je CIN-CG imao uvid, nije jedina opštinska parcela do koje je bez nadoknade Bulatović došao u posjed. On je na svoje ime uknjižio i parcelu u KO Kolašin od 391 metar kvadratni, koju je trebalo da plati 1955 eura, iako nije bilo oglasa ni odluke Skupštine o toj transakciji.

I Zoran Bulatović je trgovao sa Allianz Kapital: on je 1267 kvadratnih metara prodao toj kompaniji za 76.200 eura. Zemlju je prethodno dobio od Opštine Kolašin po simboličnoj cijeni, a da prema krivičnoj prijavi prije toga nije vršena procjena vrijednosti placa.

Allianza je kupila zemlju i u maju 2007. godine od Tomislava Bulatovića i to 710 kvadrata za iznos od 78.100 eura, dakle 110 eura po kvadratnom metru. Ranije je Bulatović taj plac kupio od Opštine, iako o prodaji te zemlje nije bilo odluke Skupštine Opštine, što je obavezno.

Allianze Kapital nije kupiovala samo zemlju preko posrednika. Trgovala je po privilegovanim cijenama direktno od Opštine Kolašin. U avgustu 2007. godine 8.748 kvadratnih metara kupili su za 87.500 eura, dakle nešto ispod 10 eura po kvadratu. Prema krivičnoj prijavio OO SDP, ni u ovom slučaju nije vršena procjena vrijednosti nepokretnosti, a u neposrednoj je blizini zemljište prodavano od 50 do 150 eura po kvadratnom metru.

Zanimljiva je i transakcija s početka 2005. Opština Kolašin je prodala Dejanu Đuraškoviću iz Podgorice 400 metra kvadratnih za 800 eura – dva eura po kvadratu. Ni o toj prodaji ne može se naći odluka SO Kolašin. Đurašković je istu parcelu, pošto je uknjižio, ubrzo prodao Zoranu Vlahoviću, bivšem glavnom administratoru ovog grada na sjeveru. Vlahović je platio zemlju 1.000 eura, dakle 2,5 eura po kvadratu. Međutim, u Vlahovićevim rukama placu enormno raste vrijednost i on je prodaje Allianz-u za 70.000 eura, ili 175 eura po kvadratu. Sedamdeset puta više nego što je kupio. Dobar posao za lokalnog funkcionera – daš hiljadu, a zaradiš 69.000 eura.

Prema registru Privrednog suda (CRPS) firma Allianz Kapital je osnovana u martu 2007. Godine. Osnivač je Igor Chaplygin, a direktor je bio Zoran Rakočević. Firma je osnovana prvo kao agencija za nekretnine, a kasnije se preregistruje u hotelijersko preduzeće. Brzo po registraciji, iz CRPS se briše ime Rakočevića, a kao jedino lice u društvu registruje se Chapygin.

Allianz prema državnom katastru posjeduje ogromnu imovinu, ne samo u opštini Kolašin, već i u Budvi i Kotoru. Na dio imovine u Budvi prošle godine uknjižen je teret, zbog neizmirenog poreskog duga od oko 33.000 eura. Posljednjih nekoliko godina ova se firma nalazila i na spisku blokiranih pravnih subjekata zbog duga od više desetina hiljada eura. A ove godine Allianz Kapital se našla na listi 200 najvećih poreskih dužnika sa dugom od 282.651,60 eura.

Ineče, prema ranijim napisima, formalni vlasnik Allianza je skupa sa nekoliko drugih lica kupovao zemlju između Svetog Stefana i Budve i to od nekadašnjeg tvorca projekta na Zavali Sergeja Polonskog. Uz Chaplyngina u tim su transakcijama, prema navodima medija, učestvovali Igor Pelyuhno i Nahum Emilfarb, koji je sada jedan od vlasnika Budvanske rivijere. Emilfarb je poznat po tome što je propali projekat Zavala transformisao u Dukljanske vrtove i što sada ima velike planove u prijestonici turizma, ali i drugim grdovima po obali.

„Da ste se i vi javili na oglas o prodaji opštinske zemlje, dobili biste je po istim uslovima, kao što su neki za koje pitate”, rekao je za CIN-CG Mileta Bulatović. Kada je CIN-CG insistirao da pojasni konkretne slučajeve, Bulatović je izgubio strpljenje i poručio: „Sjašite, prešli ste svaku granicu i vi, i istraživačko novinarstvo, i Vijesti. Znamo mi dobro ko ste vi”, rekao je Bulatović, ne nudeći odgovor na brojne dileme.

Ali, sve gore napisano jedan je, manji, dio priče. Opštinska prostranstva uzeli su najveći igrači. Mediji su ranije objavili da je većina njih kupovala zemlju u bescjenje. Prema podacima Uprave za nekretnine Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera, upisao je u septembru 2009. na svoje ime preko 275 hiljada kvadratnih metara, rasprostranjenih na tri parcele u katastarskim opštinama Šljivovica i Smailagića Polje.

Edin Kolarević, premijerov sestrić, u Kolašinu ima šest parcela u katastarskim opštinama Kose i Smrčje. Ukpune površine oko 46 hiljada kvadratnih metara!

Ogromnu zemlju posjeduju i druga lica bliska vrhu Crne Gore – direktno ili preko povezanih lica i firmi. Tako se Zoran Bećirović, prijatelj premijera Đukanovića, domogao stotine hiljada kvadrata preko kompanija koje je privatizovao. Samo njegova SKI Resort – Kolašin 1450 posjedovala je oko 147.000 kvadratnih metara na Jezerinama kraj Kolašina. A Ljubiša Šestović, pašenog Branimira Gvozdenovića, dugogodišnjeg ministra u više Vlada Crne Gore, u ljeto 2008. godine došao je u posjed 83 hiljade metara kvadratnih.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je prije više godina krivičnu prijavu protiv Vlade Crne Gore i Ministarstva uređenja prostora, kao i protiv Aca Đukanovića, Edina Kolareviića, Dragana Bećirovića i Branimira Gvozdenovića zbog konflikta interesa. Naime, izradu prostornih planova za područje na kome se nalazi ogromna zemlja porodica Đukanović, Šestović i Kolarević, Vlada i njeno Ministarstvo dodijelil su Republičkom zavodu za urbanizam i planiranje (RZUP), koje je u vlasništvu Aca Đukanovića!

I ova krivična prijava, ostala je mrtvo slovo na papiru.

Milena Perović-Korać
Milka Tadić-Mijović

Ovaj tekst je dio projekta “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator – Prostor za nezavisne kulturne inicijative iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo – CIN iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija. Mišljenja iznijeta u tekstu predstavljaju stavove autora iz CIN-a i ni na koji način se ne mogu smatrati zvaničnim stavom EU, kao ni CGO-a, Bonuma i Inkubatora.

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo