Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOSIJE KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: KOLAŠIN (2): Zemlja za odabrane – formula za bogaćenje

Objavljeno prije

na

mileta-bulatovic-mile-sukov

Opština Kolašin oštećena je za enormne sume novca zbog nezakonite rasporodaje opštinskog zemljišta tokom proteklu deceniju i po, za što još niko nije odgovarao. Formula za bogaćenje privilegovanih na štetu Kolašina bilo je više, ali ova sa zemljištem je vrlo jedostvana – kupiš plac od Opštine, recimo, za 1000 eura, a prodaš ga sjutradana za 70.000. Ili prosto dobiješ opštinske kvadrate, jednim potezom pera. I eto, berićeta.

Dvodecenijska, sada već bivša, kolašinska vlast u kojoj su dva ključna čovjeka bili Mileta Bulatović i Mile Šuković, prodala je ili ustupila bez naknade milione kvadratnih metara na atraktivnim lokacijama. Zemlja je prodavana često ispod cijene, a nekada i poklanjana privilegovanim pojedincima, firmama ili sa njima povezanim licima. Zemljište je Opština ustupala i bez tragova o oglasima, i odluka Skupštine. Zbog svega toga još 2009. godine Opštinski odbor Sociajldemokratske partije ( OO SDP) podnio je krivičnu prijavu, koja godinama nije procesuirana.

,,Osnovano sumnjamo da su prodavali i poklanjali državno zemljište bez ikakve kontrole. Zaduživali su opštinu i davali zemljište pod fiduciju. U svemu tome su ih pratile institucije sistema”, izjavila je aktuelna predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović još kada je lokalna SDP podnijela prvu krivičnu prijavu protiv Šukovića i Bulatovića, koji su dugo pokrivali mjesta predsjednika Skupštine i Opštine Kolašin.

U septembru 2015. OO SDP Kolašin dopunio je i proširio krivičnu prijavu protiv Bulatovića i Šukovića i to zbog sumnji da su dali zemlju po povlašćenim cijenama ili bez naknade većem broju lica, na nezakonit način, što je, kako se tvrdi, nanijelo ogromnu štetu Opštini Kolašin i Crnoj Gori.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u dio dokumentacije na osnovu koje je sačinjena krivična prijava. Od Specijalnog tuźilaštva do objavljivanja ovog teksta nijesmo dobili odgovor na pitanje rade li po ovoj prijavi. A u njoj zaista ima mnogo primjera koji navode na sumnje o zloupotrebi moći.

Tako je Opština Mirosalvu Rakočeviću, navodno po oglasu od 9. avgusta 2007. godine, prodala tri katastarske parcele: u katastarskoj opštini (KO) Kolašin 2024 kvadratnih metara za 40.500 eura; u KO Drpe 2619 kvadratnih metara, po cijeni od 26.200 eura; a u KO Smailagića Polje površinu od 3450 kvadratnih metara, za 7.000 eura.

Parcele u Kolašinu i Smajilagića Polju, Rakočević prodaje dan pošto ih je kupio i to po višestruko većoj cijeni. Zemlji u KO Kolašin za 24 sata porasla je vrijednost gotovo četiri i po puta, tako ono što je platio 40.500 eura, Rakočević prodaje za 182.000 era. Za plac u Smailagića Polju, dan kasnije, Rakočević je dobio dva i po puta više novca – 17.250 eura.

Treću parcelu u Drpama prodao je par mejseci kasnije, u oktobru 2007. Tu je cijena skočila gotovo šet puta. Tako je za ono što je platio 26.200 dobio 150.000 eura. Da rezimiramo: za tri parcele koje je ukupno platio Opštini 73.700 eura, Rakočević je dobio 349.250 eura. Zaradio je 275.950 eura! A toliko je Opština izgubila samo u tom poslu.

Sve ove parcele Rakočević je prodao kompaniji Allianz Kapital iz Budve.

Ovoj firmi još je nekoliko lica prodalo zemlju do koje su od Opštine Kolašin došli gotovo u bescjenje. Tako je Milan Bulatović toj kompaniji prodao 600 kvadratnih metara , za 33.000 eura. Tu je zemlju Bulatović nešto ranije kupio od Opštine za 600 eura. Dakle, euro po kvadratu, a prodao je čak 55 eura po kvadratu, s tim što, kako se navodi u krivičnoj prijavi OO SDP-a, ni tih 600 eura Bulatović Opštini nije platio, ali je uredno plac uknjižio na svije ime, prije transakcije sa Allianzom.

To prema krivičnoj prijavi, u koju je CIN-CG imao uvid, nije jedina opštinska parcela do koje je bez nadoknade Bulatović došao u posjed. On je na svoje ime uknjižio i parcelu u KO Kolašin od 391 metar kvadratni, koju je trebalo da plati 1955 eura, iako nije bilo oglasa ni odluke Skupštine o toj transakciji.

I Zoran Bulatović je trgovao sa Allianz Kapital: on je 1267 kvadratnih metara prodao toj kompaniji za 76.200 eura. Zemlju je prethodno dobio od Opštine Kolašin po simboličnoj cijeni, a da prema krivičnoj prijavi prije toga nije vršena procjena vrijednosti placa.

Allianza je kupila zemlju i u maju 2007. godine od Tomislava Bulatovića i to 710 kvadrata za iznos od 78.100 eura, dakle 110 eura po kvadratnom metru. Ranije je Bulatović taj plac kupio od Opštine, iako o prodaji te zemlje nije bilo odluke Skupštine Opštine, što je obavezno.

Allianze Kapital nije kupiovala samo zemlju preko posrednika. Trgovala je po privilegovanim cijenama direktno od Opštine Kolašin. U avgustu 2007. godine 8.748 kvadratnih metara kupili su za 87.500 eura, dakle nešto ispod 10 eura po kvadratu. Prema krivičnoj prijavio OO SDP, ni u ovom slučaju nije vršena procjena vrijednosti nepokretnosti, a u neposrednoj je blizini zemljište prodavano od 50 do 150 eura po kvadratnom metru.

Zanimljiva je i transakcija s početka 2005. Opština Kolašin je prodala Dejanu Đuraškoviću iz Podgorice 400 metra kvadratnih za 800 eura – dva eura po kvadratu. Ni o toj prodaji ne može se naći odluka SO Kolašin. Đurašković je istu parcelu, pošto je uknjižio, ubrzo prodao Zoranu Vlahoviću, bivšem glavnom administratoru ovog grada na sjeveru. Vlahović je platio zemlju 1.000 eura, dakle 2,5 eura po kvadratu. Međutim, u Vlahovićevim rukama placu enormno raste vrijednost i on je prodaje Allianz-u za 70.000 eura, ili 175 eura po kvadratu. Sedamdeset puta više nego što je kupio. Dobar posao za lokalnog funkcionera – daš hiljadu, a zaradiš 69.000 eura.

Prema registru Privrednog suda (CRPS) firma Allianz Kapital je osnovana u martu 2007. Godine. Osnivač je Igor Chaplygin, a direktor je bio Zoran Rakočević. Firma je osnovana prvo kao agencija za nekretnine, a kasnije se preregistruje u hotelijersko preduzeće. Brzo po registraciji, iz CRPS se briše ime Rakočevića, a kao jedino lice u društvu registruje se Chapygin.

Allianz prema državnom katastru posjeduje ogromnu imovinu, ne samo u opštini Kolašin, već i u Budvi i Kotoru. Na dio imovine u Budvi prošle godine uknjižen je teret, zbog neizmirenog poreskog duga od oko 33.000 eura. Posljednjih nekoliko godina ova se firma nalazila i na spisku blokiranih pravnih subjekata zbog duga od više desetina hiljada eura. A ove godine Allianz Kapital se našla na listi 200 najvećih poreskih dužnika sa dugom od 282.651,60 eura.

Ineče, prema ranijim napisima, formalni vlasnik Allianza je skupa sa nekoliko drugih lica kupovao zemlju između Svetog Stefana i Budve i to od nekadašnjeg tvorca projekta na Zavali Sergeja Polonskog. Uz Chaplyngina u tim su transakcijama, prema navodima medija, učestvovali Igor Pelyuhno i Nahum Emilfarb, koji je sada jedan od vlasnika Budvanske rivijere. Emilfarb je poznat po tome što je propali projekat Zavala transformisao u Dukljanske vrtove i što sada ima velike planove u prijestonici turizma, ali i drugim grdovima po obali.

„Da ste se i vi javili na oglas o prodaji opštinske zemlje, dobili biste je po istim uslovima, kao što su neki za koje pitate”, rekao je za CIN-CG Mileta Bulatović. Kada je CIN-CG insistirao da pojasni konkretne slučajeve, Bulatović je izgubio strpljenje i poručio: „Sjašite, prešli ste svaku granicu i vi, i istraživačko novinarstvo, i Vijesti. Znamo mi dobro ko ste vi”, rekao je Bulatović, ne nudeći odgovor na brojne dileme.

Ali, sve gore napisano jedan je, manji, dio priče. Opštinska prostranstva uzeli su najveći igrači. Mediji su ranije objavili da je većina njih kupovala zemlju u bescjenje. Prema podacima Uprave za nekretnine Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera, upisao je u septembru 2009. na svoje ime preko 275 hiljada kvadratnih metara, rasprostranjenih na tri parcele u katastarskim opštinama Šljivovica i Smailagića Polje.

Edin Kolarević, premijerov sestrić, u Kolašinu ima šest parcela u katastarskim opštinama Kose i Smrčje. Ukpune površine oko 46 hiljada kvadratnih metara!

Ogromnu zemlju posjeduju i druga lica bliska vrhu Crne Gore – direktno ili preko povezanih lica i firmi. Tako se Zoran Bećirović, prijatelj premijera Đukanovića, domogao stotine hiljada kvadrata preko kompanija koje je privatizovao. Samo njegova SKI Resort – Kolašin 1450 posjedovala je oko 147.000 kvadratnih metara na Jezerinama kraj Kolašina. A Ljubiša Šestović, pašenog Branimira Gvozdenovića, dugogodišnjeg ministra u više Vlada Crne Gore, u ljeto 2008. godine došao je u posjed 83 hiljade metara kvadratnih.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je prije više godina krivičnu prijavu protiv Vlade Crne Gore i Ministarstva uređenja prostora, kao i protiv Aca Đukanovića, Edina Kolareviića, Dragana Bećirovića i Branimira Gvozdenovića zbog konflikta interesa. Naime, izradu prostornih planova za područje na kome se nalazi ogromna zemlja porodica Đukanović, Šestović i Kolarević, Vlada i njeno Ministarstvo dodijelil su Republičkom zavodu za urbanizam i planiranje (RZUP), koje je u vlasništvu Aca Đukanovića!

I ova krivična prijava, ostala je mrtvo slovo na papiru.

Milena Perović-Korać
Milka Tadić-Mijović

Ovaj tekst je dio projekta “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator – Prostor za nezavisne kulturne inicijative iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo – CIN iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija. Mišljenja iznijeta u tekstu predstavljaju stavove autora iz CIN-a i ni na koji način se ne mogu smatrati zvaničnim stavom EU, kao ni CGO-a, Bonuma i Inkubatora.

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo