Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOSIJE KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: KOLAŠIN (2): Zemlja za odabrane – formula za bogaćenje

Objavljeno prije

na

Opština Kolašin oštećena je za enormne sume novca zbog nezakonite rasporodaje opštinskog zemljišta tokom proteklu deceniju i po, za što još niko nije odgovarao. Formula za bogaćenje privilegovanih na štetu Kolašina bilo je više, ali ova sa zemljištem je vrlo jedostvana – kupiš plac od Opštine, recimo, za 1000 eura, a prodaš ga sjutradana za 70.000. Ili prosto dobiješ opštinske kvadrate, jednim potezom pera. I eto, berićeta.

Dvodecenijska, sada već bivša, kolašinska vlast u kojoj su dva ključna čovjeka bili Mileta Bulatović i Mile Šuković, prodala je ili ustupila bez naknade milione kvadratnih metara na atraktivnim lokacijama. Zemlja je prodavana često ispod cijene, a nekada i poklanjana privilegovanim pojedincima, firmama ili sa njima povezanim licima. Zemljište je Opština ustupala i bez tragova o oglasima, i odluka Skupštine. Zbog svega toga još 2009. godine Opštinski odbor Sociajldemokratske partije ( OO SDP) podnio je krivičnu prijavu, koja godinama nije procesuirana.

,,Osnovano sumnjamo da su prodavali i poklanjali državno zemljište bez ikakve kontrole. Zaduživali su opštinu i davali zemljište pod fiduciju. U svemu tome su ih pratile institucije sistema”, izjavila je aktuelna predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović još kada je lokalna SDP podnijela prvu krivičnu prijavu protiv Šukovića i Bulatovića, koji su dugo pokrivali mjesta predsjednika Skupštine i Opštine Kolašin.

U septembru 2015. OO SDP Kolašin dopunio je i proširio krivičnu prijavu protiv Bulatovića i Šukovića i to zbog sumnji da su dali zemlju po povlašćenim cijenama ili bez naknade većem broju lica, na nezakonit način, što je, kako se tvrdi, nanijelo ogromnu štetu Opštini Kolašin i Crnoj Gori.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u dio dokumentacije na osnovu koje je sačinjena krivična prijava. Od Specijalnog tuźilaštva do objavljivanja ovog teksta nijesmo dobili odgovor na pitanje rade li po ovoj prijavi. A u njoj zaista ima mnogo primjera koji navode na sumnje o zloupotrebi moći.

Tako je Opština Mirosalvu Rakočeviću, navodno po oglasu od 9. avgusta 2007. godine, prodala tri katastarske parcele: u katastarskoj opštini (KO) Kolašin 2024 kvadratnih metara za 40.500 eura; u KO Drpe 2619 kvadratnih metara, po cijeni od 26.200 eura; a u KO Smailagića Polje površinu od 3450 kvadratnih metara, za 7.000 eura.

Parcele u Kolašinu i Smajilagića Polju, Rakočević prodaje dan pošto ih je kupio i to po višestruko većoj cijeni. Zemlji u KO Kolašin za 24 sata porasla je vrijednost gotovo četiri i po puta, tako ono što je platio 40.500 eura, Rakočević prodaje za 182.000 era. Za plac u Smailagića Polju, dan kasnije, Rakočević je dobio dva i po puta više novca – 17.250 eura.

Treću parcelu u Drpama prodao je par mejseci kasnije, u oktobru 2007. Tu je cijena skočila gotovo šet puta. Tako je za ono što je platio 26.200 dobio 150.000 eura. Da rezimiramo: za tri parcele koje je ukupno platio Opštini 73.700 eura, Rakočević je dobio 349.250 eura. Zaradio je 275.950 eura! A toliko je Opština izgubila samo u tom poslu.

Sve ove parcele Rakočević je prodao kompaniji Allianz Kapital iz Budve.

Ovoj firmi još je nekoliko lica prodalo zemlju do koje su od Opštine Kolašin došli gotovo u bescjenje. Tako je Milan Bulatović toj kompaniji prodao 600 kvadratnih metara , za 33.000 eura. Tu je zemlju Bulatović nešto ranije kupio od Opštine za 600 eura. Dakle, euro po kvadratu, a prodao je čak 55 eura po kvadratu, s tim što, kako se navodi u krivičnoj prijavi OO SDP-a, ni tih 600 eura Bulatović Opštini nije platio, ali je uredno plac uknjižio na svije ime, prije transakcije sa Allianzom.

To prema krivičnoj prijavi, u koju je CIN-CG imao uvid, nije jedina opštinska parcela do koje je bez nadoknade Bulatović došao u posjed. On je na svoje ime uknjižio i parcelu u KO Kolašin od 391 metar kvadratni, koju je trebalo da plati 1955 eura, iako nije bilo oglasa ni odluke Skupštine o toj transakciji.

I Zoran Bulatović je trgovao sa Allianz Kapital: on je 1267 kvadratnih metara prodao toj kompaniji za 76.200 eura. Zemlju je prethodno dobio od Opštine Kolašin po simboličnoj cijeni, a da prema krivičnoj prijavi prije toga nije vršena procjena vrijednosti placa.

Allianza je kupila zemlju i u maju 2007. godine od Tomislava Bulatovića i to 710 kvadrata za iznos od 78.100 eura, dakle 110 eura po kvadratnom metru. Ranije je Bulatović taj plac kupio od Opštine, iako o prodaji te zemlje nije bilo odluke Skupštine Opštine, što je obavezno.

Allianze Kapital nije kupiovala samo zemlju preko posrednika. Trgovala je po privilegovanim cijenama direktno od Opštine Kolašin. U avgustu 2007. godine 8.748 kvadratnih metara kupili su za 87.500 eura, dakle nešto ispod 10 eura po kvadratu. Prema krivičnoj prijavio OO SDP, ni u ovom slučaju nije vršena procjena vrijednosti nepokretnosti, a u neposrednoj je blizini zemljište prodavano od 50 do 150 eura po kvadratnom metru.

Zanimljiva je i transakcija s početka 2005. Opština Kolašin je prodala Dejanu Đuraškoviću iz Podgorice 400 metra kvadratnih za 800 eura – dva eura po kvadratu. Ni o toj prodaji ne može se naći odluka SO Kolašin. Đurašković je istu parcelu, pošto je uknjižio, ubrzo prodao Zoranu Vlahoviću, bivšem glavnom administratoru ovog grada na sjeveru. Vlahović je platio zemlju 1.000 eura, dakle 2,5 eura po kvadratu. Međutim, u Vlahovićevim rukama placu enormno raste vrijednost i on je prodaje Allianz-u za 70.000 eura, ili 175 eura po kvadratu. Sedamdeset puta više nego što je kupio. Dobar posao za lokalnog funkcionera – daš hiljadu, a zaradiš 69.000 eura.

Prema registru Privrednog suda (CRPS) firma Allianz Kapital je osnovana u martu 2007. Godine. Osnivač je Igor Chaplygin, a direktor je bio Zoran Rakočević. Firma je osnovana prvo kao agencija za nekretnine, a kasnije se preregistruje u hotelijersko preduzeće. Brzo po registraciji, iz CRPS se briše ime Rakočevića, a kao jedino lice u društvu registruje se Chapygin.

Allianz prema državnom katastru posjeduje ogromnu imovinu, ne samo u opštini Kolašin, već i u Budvi i Kotoru. Na dio imovine u Budvi prošle godine uknjižen je teret, zbog neizmirenog poreskog duga od oko 33.000 eura. Posljednjih nekoliko godina ova se firma nalazila i na spisku blokiranih pravnih subjekata zbog duga od više desetina hiljada eura. A ove godine Allianz Kapital se našla na listi 200 najvećih poreskih dužnika sa dugom od 282.651,60 eura.

Ineče, prema ranijim napisima, formalni vlasnik Allianza je skupa sa nekoliko drugih lica kupovao zemlju između Svetog Stefana i Budve i to od nekadašnjeg tvorca projekta na Zavali Sergeja Polonskog. Uz Chaplyngina u tim su transakcijama, prema navodima medija, učestvovali Igor Pelyuhno i Nahum Emilfarb, koji je sada jedan od vlasnika Budvanske rivijere. Emilfarb je poznat po tome što je propali projekat Zavala transformisao u Dukljanske vrtove i što sada ima velike planove u prijestonici turizma, ali i drugim grdovima po obali.

„Da ste se i vi javili na oglas o prodaji opštinske zemlje, dobili biste je po istim uslovima, kao što su neki za koje pitate”, rekao je za CIN-CG Mileta Bulatović. Kada je CIN-CG insistirao da pojasni konkretne slučajeve, Bulatović je izgubio strpljenje i poručio: „Sjašite, prešli ste svaku granicu i vi, i istraživačko novinarstvo, i Vijesti. Znamo mi dobro ko ste vi”, rekao je Bulatović, ne nudeći odgovor na brojne dileme.

Ali, sve gore napisano jedan je, manji, dio priče. Opštinska prostranstva uzeli su najveći igrači. Mediji su ranije objavili da je većina njih kupovala zemlju u bescjenje. Prema podacima Uprave za nekretnine Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera, upisao je u septembru 2009. na svoje ime preko 275 hiljada kvadratnih metara, rasprostranjenih na tri parcele u katastarskim opštinama Šljivovica i Smailagića Polje.

Edin Kolarević, premijerov sestrić, u Kolašinu ima šest parcela u katastarskim opštinama Kose i Smrčje. Ukpune površine oko 46 hiljada kvadratnih metara!

Ogromnu zemlju posjeduju i druga lica bliska vrhu Crne Gore – direktno ili preko povezanih lica i firmi. Tako se Zoran Bećirović, prijatelj premijera Đukanovića, domogao stotine hiljada kvadrata preko kompanija koje je privatizovao. Samo njegova SKI Resort – Kolašin 1450 posjedovala je oko 147.000 kvadratnih metara na Jezerinama kraj Kolašina. A Ljubiša Šestović, pašenog Branimira Gvozdenovića, dugogodišnjeg ministra u više Vlada Crne Gore, u ljeto 2008. godine došao je u posjed 83 hiljade metara kvadratnih.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je prije više godina krivičnu prijavu protiv Vlade Crne Gore i Ministarstva uređenja prostora, kao i protiv Aca Đukanovića, Edina Kolareviića, Dragana Bećirovića i Branimira Gvozdenovića zbog konflikta interesa. Naime, izradu prostornih planova za područje na kome se nalazi ogromna zemlja porodica Đukanović, Šestović i Kolarević, Vlada i njeno Ministarstvo dodijelil su Republičkom zavodu za urbanizam i planiranje (RZUP), koje je u vlasništvu Aca Đukanovića!

I ova krivična prijava, ostala je mrtvo slovo na papiru.

Milena Perović-Korać
Milka Tadić-Mijović

Ovaj tekst je dio projekta “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator – Prostor za nezavisne kulturne inicijative iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo – CIN iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija. Mišljenja iznijeta u tekstu predstavljaju stavove autora iz CIN-a i ni na koji način se ne mogu smatrati zvaničnim stavom EU, kao ni CGO-a, Bonuma i Inkubatora.

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo