Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIMJENA SPORAZUMA O PRIZNANJU KRIVICE: Otkup slobode

Objavljeno prije

na

Budvanski biznismen Branislav Gugi Savić početkom ove nedjelje izašao je iz Istražnog zatvora u Spužu poslije pet mjeseci provedenih iza rešetaka. Prema saznanjima dnevnika Vijesti, on se nagodio sa specijalnim tužiocem da prizna krivicu u višemilionskim malverzacijama u Budvi.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da je tužilaštvo potpisalo sporazum po kojem jedan od okrivljenih treba da vrati državi 6.000.000 eura. Katnić nije precizirao sa kim se tužilaštvo nagodilo, ali izvori Vijesti tvrde da je to sporazum sa Savićem, kumom nekadašnjeg gradonačelnika Budve i ključnog svjedoka saradnika u korupcionaškim aferama Rajka Kuljače. Po tom sporazumu, Savićeva firma Gugi commerce moraće da nadoknadi milionsku štetu Opštini Budva i to isključivo u novcu, a ne u nekretninama.

Ovih dana rješenjem Višeg suda u Podgorici usvojen je Sporazum o priznanju krivice zaključen 13. maja ove godine između Specijalnog državnog tužilaštva i Lazara Rađenovića zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja na organizovan način. Njegov advokat Željko Đukanović ranije je rekao novinarima da će, ukoliko sporazum bude usvojen, Rađenović biti osuđen na 18 mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 30.000 eura, koju će uplatiti u državni budžet.

U Crnoj Gori je, u proteklih šest godina, potvrđen 161 sporazum o priznanju krivice, saopštio je nedavno Centar za monitoring i istraživanje (CeMI). Najviše sporazuma zaključeno je prošle godine. Na nivou svih tužilaštava u Crnoj Gori zaključena su 53 sporazuma o priznanju krivice.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je poslije 31. marta zaključilo još 19 sporazuma o priznanju krivice, dok je Specijalno državno tužilaštvo zaključilo još 15 sporazuma koji su dostavljeni sudu i još se o njima čekaju sudske odluke. Od 2010-2015. godine doneseno je 3.879 rješenja o odloženom krivičnom gonjenju. Zanimljivo je, kako je saopštio CeMi, da se u preko 90 odsto slučajeva, okrivljeni i branioci javljaju kao inicijatori za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.

Glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić kaže da je do sada Specijalno državno tužilaštvo zaključilo 24 sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva dobili smo sljedeće podatke sa stanjem od 21. jula. Pokrenut je postupak protiv 38 fizičkih lica i pet kompanija. Sporazume o priznanju krivice potpisalo je deset fizičkih lica i tri kompanije. Oduzeta je imovina od kriminalnih grupa vrijedna 23,5 miliona eura. Blokirana je imovina – finansijske istrage u toku protiv 74 fizička lica i pet kompanija. U toku su krivične istrage protiv 26 fizičkih i tri pravna lica.

,,Prednosti sporazuma o priznanju krivice su brže okončanje krivičnih postupaka, smanjenje troškova krivičnih postupaka i mogućnost bržeg pokretanja finansijskih istraga u cilju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, saopšteno nam je iz Specijalnog državnog tužilaštva.

,,Sporazum o priznanju krivice je institut uveden u naš pravni sistem prije pet godina. Od tada pa do unatrag pola godine taj pravni institut je bukvalno bio mrtvo slovo na papiru i gotovo se primjenjivao u sporadičnim slučajevima. Međutim, u posljednje vrijeme doživio je punu primjenu. Ovo pogotovo u predmetima iz oblasti organizovanog kriminala, u kojima je Specijalno tužilaštvo zaključilo veliki broj sporazuma o priznanju krivice i to u predmetima koji su izazvali interesovanje javnosti, a tiču se opštine Budva. Od tada zaključen je veliki broj sporazuma o priznanju krivice i u predmetima opšte nadležnosti, i to prije svega zahvaljujući činjenici što je Specijalno tužilaštvo ‘probilo led’ i tako otvorilo prostor za što veću primjenu ovog instituta”, objašnjava za Monitor Zdravko N. Begović, predsjednik Advokatske komore Crne Gore.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kaže da nakon sprovedenih finansijskih istraga, do sada je oduzeto oko dvadeset miliona eura imovinske koristi i imovine stečene vršenjem krivičnih djela. ,,Ukoliko bi predloženi sporazumi o priznanju krivice koji se trenutno nalaze pred Višim sudom u Podgorici bili potvrđeni, finansijski efekat pimjene ovog instituta bi bio uvećan za oko četiri miliona eura”, kaže Vujović.

Vrhovni državni tužilac Crne Gore Ivica Stanković kazao je na prošlonedjeljnoj konferenciji u okviru projekta ,,Jačanje istražnih kapaciteta u Crnoj Gori – upotreba pregovaračkih mehanizama za efikasnu istragu”, da to što je sa nekim zaključen sporazum o priznanju krivice ne znači da se protiv njega paralelno ne mogu voditi finansijske istrage.

„Naprotiv, sporazum ne limitira finansijske istrage. Tužilaštvo može da zaključi sporazum o priznanju krivice, a da istovremno vodi finansijske istrage koje mogu da dovedu i do trajnog oduzimanja imovine”, kaže Stanković.

Vrhovnog državnog tužioca pitali smo da za Monitor objasni po kakvim se kriterijumima zaključuje sporazum o priznanju krivice, koliko se trenutno finansijskih istraga vodi protiv osoba sa kojima je zaključen taj sporazum i kakve su prednosti pravnog instituta kao što je sporazum o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja. Odgovor nismo dobili.

Koje su prednosti i nedostaci ovog pravnog instituta?

,,Kao i svaki pravni institut i sporazum o priznanju krivice ima određenih prednosti i mana. Prednosti su: relativno brzo okončanje postupaka, koji bi, imajući u vidu dosadašnju sudsku praksu, trajali po nekoliko godina, pa i više, čime se takođe smanjuju troškovi sudskih postupaka. Što se tiče nedostataka ovog instituta, postoji opravdana bojazan da će se u predmetima gdje se pojavljuje više lica, kao saizvršioci, zaključeni sporazum o priznanju krivice, koji je potvrđen od strane suda i koji dobije svojstvo pravosnažne presude, u postupku protiv ostalih saizvršilaca tretirati kao dokaz. Shodno tome, izreka presude po sporazumu o priznanju krivice obuhvatala bi radnje izvršenja i ostalih saizvršilaca, što u konačnom dovodi u pitanje pretpostavku nevinosti u odnosu na ta lica i u mnogome otežava njhov krivično-pravni položaj i prije početka samog suđenja”, objašnjava advokat Begović.

Sudija Vrhovnog suda Crne Gore Stanka Vučinić, kako je rekla na pomenutoj konferenciji, očekuje da će ubuduće na ovaj način biti završen veći broj predmeta ,,što će omogućiti sudijama da se pozabave predmetima gdje okrivljeni ne priznaje krivično djelo i gdje treba voditi glavni pretres i na glavnom pretresu utvrđivati postojanje ili nepostojanje krivice”.

Prema priječima predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića taj sud je od 2010. do 2016. godine imao oko 25 presuda koje su donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice.

„U tom periodu imali smo dominantna krivična djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga – oko dvije trećine. Broj predmeta koji su riješeni kroz ovaj sporazum je oko dva odsto”, naveo je Savić na konferenciji u okviru projekta ,,Jačanje istražnih kapaciteta u Crnoj Gori – upotreba pregovaračkih mehanizama za efikasnu istragu”.

Sudija Savić zadužio je jedan od dva sporazuma o priznanju krivice u kojima je bivši visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović priznao da je bio glavni vinovnik malverzacija u pet budvanskih afera. O drugoj nagodbi odlučivaće Savićev kolega sudija Dragoje Jović. Prema tim sporazumima, Marović mora izdržati zatvorsku kaznu od pedeset mjeseci, uplatiti 100 000 eura u dobrotvorne svrhe i isplatiti državi milion i 100 000 eura. Dva sporazuma odnose se na osam budvanskih afera, odnosno namještanje poslova određenim kompanijama prilikom ugovaranja projekata.

Marović je uhapšen 17. decembra prošle godine, a Viši sud u Podgorici zakazao mu je suđenje za 1. avgust.

Kada se sve sabere, prema dosadašnjim slučajevima ispada da se ipak isplati krasti državu. Za milionske malverzacije odleži se nekoliko godina zatvora, nekome se oduzme malo opljačkane imovine i – na slobodu. Mnogi ovako obezbijede, što se tiče finansija, bezbrižnu budućnost i praunucima. Sudski postupak za kriminal moćnih znčajan je i zbog toga što se tako javnosti predočava čitava lepeza činjenica i okolonsti. U sudnici se bolje vidi lik i pozadina zločina. Zato – oprez sa nagodbama. Treba nam istina o nama i o ovom društvu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo