Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nedočekana pravda

Objavljeno prije

na

„Nakon dvanaest godina suđenja, sud je presudio u korist uzurpatora zemljišta koje pripada meni i mojim sinovima”, kaže Radmila Mugoša koja duže od deceniju pokušava da dokaže očigledno – da neko ne može zakonito posjedovati više od onoga što je kupio. Uzalud. Nijesu joj, kaže, pomogli ni zakoni, priručnici, Ustav, ni svi ostali akti koje je iščitala jer u dugogodišnjem sporu nije imala advokata već je sama zastupala sebe i porodicu. „Imala sam advokaticu koja je radila na moju štetu i bez mog znanja što je u suprotnosti sa advokatskim kodeksom, pa sam odlučila da sama zastupam sebe i svoje sinove. Na kraju, izgubila sam i spor, ali i zdravlje. Ostao je još Ustavni sud da se izjasni, a onda Strazbur”, objašnjava.

Priča je jednostavna: Ljubica Ćupić kupila je od Radmilinog djevera Radomira Mugoše parcelu od 954 kvadratnih metara u Donjoj Gorici, odnosno polovinu zemljišta koje je pripadalo Radmilinom djeveru, kako stoji i u kupoprodajnom ugovoru. To potvrđuje i list nepokretnosti izdat od Uprave za nekretnine u novembru 1996. godine. Da joj toliko pripada i da je vlasnica polovine katastarske parcele parcele Ljubica Ćupić navela je u u dopisu katastru kojim je zahtjevala cijepanje parcele.

U katastru je, međutim, naknadno upisano da Ljubica Ćupić posjeduje 1083 kvadratnih metara zemljišta u Donjoj Gorici, što je oko 129 kvadrata više nego što je kupila. Ti dopunski kvadrati koje je katastar uknjižio na ime Ljubice Ćupić nijesu pri tom vlasništvo Radomira Mugoše koji je Ljubici Ćupić prodao zemlju, već njegovog pokojnog brata Slobodana, Radmilinog muža.

,,Nevjerovatno je da su tih dodatnih 129 kvadrata u katastru upisali bez obzira na kupoprodajni ugovor koji jasno govori da Ljubica Ćupić nije kupila toliko zemlje”, kaže Radmila Mugoša.

To je učinjeno na osnovu zapisnika sa katastarskog izlaganja nepokretnosti na kom nema, kako to zakon nalaže, ni potpisa stranaka, ni potpisa tročlane komisije i koji kao takav ne može proizvoditi pravno dejstvo. ,,Osim što ona nikako ne može imati više od onog što je kupila, tih dodatnih 129 kvadrata joj nije mogao prodati moj djever jer to nije njegovo, što je on i potvrdio na sudu. On na sebe nije mogao prenijeti više prava nego što mu je pripadalo ostavinskim rješenjem. Tako ni sud nije mogao nekom priznati pravo koje zakon ne poznaje. Nevjerovatno ali moguće “, objašnjava ona.

U podnesku koji je Radomir Mugoša podnio sutkinji Snežani Vukčević, navodi se da je on u julu 2006. godine od Uprave za nekretnine tražio da se izvrši ispravka greške u katastru kojom je zemlja Ljubice Ćupić uvećana sa 927 na 1083 kvadrata, odnosno njegova parcela u korist Ljubice Ćupić.

,,Zbog uvećanja parcele Ljubice Ćupić došlo je do uvećanja ukupne površine parcele koju sam ja posjedovao, a na štetu mog pokojnog brata Slobodana”, navodi se u tom podnesku. ,,Nijesam učestvovao u radnjama vezanim za uvećanje tih parcela”, objašnjava dalje Radomir Mugoša.

Prema ostavinskom rješenju suda u Titogradu, parcela od 6062 kvadrata podijeljena je na tri brata, a dio koji je pripadao Slobodanu Mugoši, po ostavinskom rješenju sada pripada njegovoj supruzi Radmili i dvojici sinova. U ostavinskom rješenju istog suda tačno se navodi koliko je trojici braće pripalo zemlje i na kojim parcelama, tako da sud nije mogao imati zabune oko toga da je dodatnih 129 kvadratnih metara koliko je Ljubica Ćupić naknadno upisala vlasništvo pokojnog Slobodana Mugoše. Radomir Mugoša je uložio i žalbu na presudu Osnovnog suda koja je odbijena.

Sud je konačno presudio u korist Ljubice Ćupić.

,,U svakoj pravnoj državi mojim sinovima pravo na tu zemlju niko ne bi mogao oduzeti, a u Crnoj Gori se to desilo. Ustav jamči pravo svojine, osim kada to zahtijeva javni interes uz pravičnu naknadu”, objašnjava Radmila Mugoša.

Na tu činjenicu ukazivao je i Viši sud u Podgorici koji je dva puta ukidao presudu Osnovnog suda, odnosno sutkinje Snežane Vukčević, i vraćao na ponovno odlučivanje.

Sutkinja Snežana Vukčević je ignorisala upute više sudske instance. ,,Ona je dokaze samo evidentirala, a uopšte nije raspravljala, niti utvrđivala činjenice”, kaže Radmila Mugoša.

No, nakon duže od decenije dešava se nevjerovatan obrt – Viši sud ipak prihvata presudu Osnovnog suda koju je dva puta ukidao, a kojom se odbija tužba porodice Mugoša, a uzurpirana zemlja ostaje u vlasništvu Ljubice Ćupić. Zašto je Viši sud istu presudu dva puta ukidao a treći prihvatio nije jasno.

,,Ta konačna presuda Višeg suda je u kontradiktornosti sa prethodnim ukidnim rješenjima istog suda. Presuda sutkinje Vukčević je ista, pa je nejasno zašto se Viši sud predomislio. Jedino što je, kada je presuda Osnovnog suda prihvaćena, u sudskom vijeću bila sutkinja Verica Sekulić rođena Ćupić, rođaka Ljubice Ćupić, a koja zbog te veze po zakonu nije mogla suditi u tom slučaju”, kaže Radmila Mugoša.

U međuvremenu je i sutkinja Snežana Vukčević koja je vodila slučaj iz Osnovnog suda prebačena u Viši sud. Zanimljivo je da je rješenje o upisu prava zemljišta u katastar kojim je Ljubici Ćupić dopisano 150 kvadrata zemlje potpisao Žarko Vukčević, a da je advokat tužene Ljubice Ćupić bio bivši zamjenik tužioca Vladimir Vukčević.

,,To je samo još jedan dokaz da su korupcija i nepotističke veze jače od zakona i Ustava i ozbiljna kočnica demokratizacije Crne Gore i ostvarivanju vladavine prava. Ovdje je sila moći nadjačala pravo i pravdu”, kaže Radmila Mugoša.

,,Ja sada uzurpatoru mog zemljišta treba da platim oko pet hiljada eura”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo