Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nedočekana pravda

Objavljeno prije

na

„Nakon dvanaest godina suđenja, sud je presudio u korist uzurpatora zemljišta koje pripada meni i mojim sinovima”, kaže Radmila Mugoša koja duže od deceniju pokušava da dokaže očigledno – da neko ne može zakonito posjedovati više od onoga što je kupio. Uzalud. Nijesu joj, kaže, pomogli ni zakoni, priručnici, Ustav, ni svi ostali akti koje je iščitala jer u dugogodišnjem sporu nije imala advokata već je sama zastupala sebe i porodicu. „Imala sam advokaticu koja je radila na moju štetu i bez mog znanja što je u suprotnosti sa advokatskim kodeksom, pa sam odlučila da sama zastupam sebe i svoje sinove. Na kraju, izgubila sam i spor, ali i zdravlje. Ostao je još Ustavni sud da se izjasni, a onda Strazbur”, objašnjava.

Priča je jednostavna: Ljubica Ćupić kupila je od Radmilinog djevera Radomira Mugoše parcelu od 954 kvadratnih metara u Donjoj Gorici, odnosno polovinu zemljišta koje je pripadalo Radmilinom djeveru, kako stoji i u kupoprodajnom ugovoru. To potvrđuje i list nepokretnosti izdat od Uprave za nekretnine u novembru 1996. godine. Da joj toliko pripada i da je vlasnica polovine katastarske parcele parcele Ljubica Ćupić navela je u u dopisu katastru kojim je zahtjevala cijepanje parcele.

U katastru je, međutim, naknadno upisano da Ljubica Ćupić posjeduje 1083 kvadratnih metara zemljišta u Donjoj Gorici, što je oko 129 kvadrata više nego što je kupila. Ti dopunski kvadrati koje je katastar uknjižio na ime Ljubice Ćupić nijesu pri tom vlasništvo Radomira Mugoše koji je Ljubici Ćupić prodao zemlju, već njegovog pokojnog brata Slobodana, Radmilinog muža.

,,Nevjerovatno je da su tih dodatnih 129 kvadrata u katastru upisali bez obzira na kupoprodajni ugovor koji jasno govori da Ljubica Ćupić nije kupila toliko zemlje”, kaže Radmila Mugoša.

To je učinjeno na osnovu zapisnika sa katastarskog izlaganja nepokretnosti na kom nema, kako to zakon nalaže, ni potpisa stranaka, ni potpisa tročlane komisije i koji kao takav ne može proizvoditi pravno dejstvo. ,,Osim što ona nikako ne može imati više od onog što je kupila, tih dodatnih 129 kvadrata joj nije mogao prodati moj djever jer to nije njegovo, što je on i potvrdio na sudu. On na sebe nije mogao prenijeti više prava nego što mu je pripadalo ostavinskim rješenjem. Tako ni sud nije mogao nekom priznati pravo koje zakon ne poznaje. Nevjerovatno ali moguće “, objašnjava ona.

U podnesku koji je Radomir Mugoša podnio sutkinji Snežani Vukčević, navodi se da je on u julu 2006. godine od Uprave za nekretnine tražio da se izvrši ispravka greške u katastru kojom je zemlja Ljubice Ćupić uvećana sa 927 na 1083 kvadrata, odnosno njegova parcela u korist Ljubice Ćupić.

,,Zbog uvećanja parcele Ljubice Ćupić došlo je do uvećanja ukupne površine parcele koju sam ja posjedovao, a na štetu mog pokojnog brata Slobodana”, navodi se u tom podnesku. ,,Nijesam učestvovao u radnjama vezanim za uvećanje tih parcela”, objašnjava dalje Radomir Mugoša.

Prema ostavinskom rješenju suda u Titogradu, parcela od 6062 kvadrata podijeljena je na tri brata, a dio koji je pripadao Slobodanu Mugoši, po ostavinskom rješenju sada pripada njegovoj supruzi Radmili i dvojici sinova. U ostavinskom rješenju istog suda tačno se navodi koliko je trojici braće pripalo zemlje i na kojim parcelama, tako da sud nije mogao imati zabune oko toga da je dodatnih 129 kvadratnih metara koliko je Ljubica Ćupić naknadno upisala vlasništvo pokojnog Slobodana Mugoše. Radomir Mugoša je uložio i žalbu na presudu Osnovnog suda koja je odbijena.

Sud je konačno presudio u korist Ljubice Ćupić.

,,U svakoj pravnoj državi mojim sinovima pravo na tu zemlju niko ne bi mogao oduzeti, a u Crnoj Gori se to desilo. Ustav jamči pravo svojine, osim kada to zahtijeva javni interes uz pravičnu naknadu”, objašnjava Radmila Mugoša.

Na tu činjenicu ukazivao je i Viši sud u Podgorici koji je dva puta ukidao presudu Osnovnog suda, odnosno sutkinje Snežane Vukčević, i vraćao na ponovno odlučivanje.

Sutkinja Snežana Vukčević je ignorisala upute više sudske instance. ,,Ona je dokaze samo evidentirala, a uopšte nije raspravljala, niti utvrđivala činjenice”, kaže Radmila Mugoša.

No, nakon duže od decenije dešava se nevjerovatan obrt – Viši sud ipak prihvata presudu Osnovnog suda koju je dva puta ukidao, a kojom se odbija tužba porodice Mugoša, a uzurpirana zemlja ostaje u vlasništvu Ljubice Ćupić. Zašto je Viši sud istu presudu dva puta ukidao a treći prihvatio nije jasno.

,,Ta konačna presuda Višeg suda je u kontradiktornosti sa prethodnim ukidnim rješenjima istog suda. Presuda sutkinje Vukčević je ista, pa je nejasno zašto se Viši sud predomislio. Jedino što je, kada je presuda Osnovnog suda prihvaćena, u sudskom vijeću bila sutkinja Verica Sekulić rođena Ćupić, rođaka Ljubice Ćupić, a koja zbog te veze po zakonu nije mogla suditi u tom slučaju”, kaže Radmila Mugoša.

U međuvremenu je i sutkinja Snežana Vukčević koja je vodila slučaj iz Osnovnog suda prebačena u Viši sud. Zanimljivo je da je rješenje o upisu prava zemljišta u katastar kojim je Ljubici Ćupić dopisano 150 kvadrata zemlje potpisao Žarko Vukčević, a da je advokat tužene Ljubice Ćupić bio bivši zamjenik tužioca Vladimir Vukčević.

,,To je samo još jedan dokaz da su korupcija i nepotističke veze jače od zakona i Ustava i ozbiljna kočnica demokratizacije Crne Gore i ostvarivanju vladavine prava. Ovdje je sila moći nadjačala pravo i pravdu”, kaže Radmila Mugoša.

,,Ja sada uzurpatoru mog zemljišta treba da platim oko pet hiljada eura”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo