Povežite se sa nama

PERISKOP

Neiskorišćeno blago

Objavljeno prije

na

Nedavni koncert održan u Narodnom pozorištu Sarajevo na kojem su izvođena djela Đela Jusića, Amara Jažića i sintetski rad Munira Mušanovića signalizirao je elemente nastanka ovog teksta. Glazbena raskoš tema i motiva bosanskohercegovačke duhovne korjenike kod Đela Jusića ne potvrđuje samo njegovu duboko usađenu zavičajnu žicu u svaki skladataljski naum i ostvarenje ovog stvaraoca, pa sam tako ponovo uživao u glazbi skladanoj za balet Omer i Merima. Da ne govorim o Jusićevim glazbenim opijanjima Bosnom i Hercegovinom kroz jedinstven i internacionalno potvrđen balet o posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kosači i kroz oratorij Srebrenički inferno, pa o gitaristički virtuoznoj obradi teme Šantićeve Emine…

Mladi skladatelj Amar Jažić svoje inspiracije za Simfoniju Islamicu pronalazi u milozvučju bosanskohercegovačkog življenja ovdašnjih muslimana i stoljetnog prisustva Islama na ovim prostorima, a takođe mladi stvaralac Munir Mešanović kroz svoj sintetski rad, svojevrsnu glazbenu leguru, kolaž Svjetlo, imponira sposobnošću glazbenog sklapanja i finog pretapanja citatnosti bh. glazbenog sloga…

Svojim prisustvom ponudu europske glazbe upotpunjuju i suvremenici ali i pripadnici starijih generacija skladatelja. Sve je to ponuda i doprinos bh. glazbene kulture svjetskoj riznici glazbe.

Van programa koncerta koji me je potakao da pišem o ovoj prevažnoj temi europske glazbe stoji skoro potpuna ignorancija bosanskohercegovačkih vlasti u kulturi za ovaj način umjetničkog izražavanja…

Razumjevanje za ovakvo ponašanje vlasti u kulturi države Bosne i Hercegovine jednostavno teško je naći u bilo kojem obliku.

Bh. vlast, kad bi se tek malo i na trenutak uozbiljila, trebala bi se suočiti bar sa golemim uspjehom koji je oratorij Srebrenički inferno, skladatelja Jusića i pjesnika libretista Džemaludina Latića imala, čemu sam osobno svjedočio u dvorani Kemala Ataturka u Ankari…

Ali sve pobrojano kao ni uspjesi predšasnika naših suvremenih kompozitora Jeličanina, Komadine, Smailovića, uspjesi Rade Nuić, Mladena Miličevića malo koga zanimaju…

Pisati europsku glazbu danas u Bosni i Hercegovini je nemilosrdno prosipati biserje pred svinje, ostati marginaliziran u tajkuniziranoj atmosferi primitivizma dođoša koji zauzimaju najznačajnije poluge vlasti.

Zato ovaj tekst nema nikakvu svrhu osim da podsjeti da primjerci kvalitetne europske glazbe žive u BiH, iako ih ova država ponižava do negiranja, umjesto da joj oni čine stvarnu komparativnu prednost pred civiliziranim nacijama i sa istoka i sa zapada…

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Bogi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bogić Bogičević  naš Bogi, kako ga  većina Sarajlija od milja zovu,  ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju pigmejskim kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imali politički stav

 

Čudne stvari posljednjih se nekoliko godina dešavaju na bosanskohercegovačkoj političkoj ljevici…Ili, pak,možda ja griješim u procjenama…Jedno je sigurno: bilo što da se desi sa bosanskoheregovačkom socijaldemokracijom,ipak,postoji jedna konstanta,jedna okomica. Uz Harisa Silajdžića jedini stvarni državnik u Bosni i Hercegovini je Bogić Bogičević.

Izabrao sam upravo ovaj trenutak kad SDP BiH”kocka” šansu za šansom da dotuče i svoje koalicijske partnere, ali i da “ljute”desničare pošalje u ropotarnicu zaborava,  da u Periskopu pišem o Bogiću Bogićeviću…Čovjek koji je pri raspadu Jugoslavije glasao protiv uvodjenja izvanrednog stanja i kao član Predsjedništva SFRJ izravno spasio pojedine tadašnje republike i gradjane od velikosrpskog vojnog udara nedavno je doživio da mu njegove stranačke kolege iz SDP BIH “izmaknu stolicu” grubo manipulirajući sa nacionalistima. Veliki Bogičević, političar od formata i iznimno moralan čovjek, prozreo je ovu namještenu”igranku” i gospodskim manirom izišao iz političkoga mulja.

Naš Bogi je bio jedino istinsko rješenje za gradonačelnika bh metropole! Danas kad su u SDP BIH primljeni oni koji su Bogiju “nasapunjali dasku” da se oklizne stvari su postale bjelodano jasne : vodjstvo ove stranke izravno je radilo protiv ovoga monumenta čestitosti.

Bogiću Bogičeviću svojevremeno sam posvetio svoju režiju predstave Posljednji iz kaste strasti koja je na zeničkoj pozornici progovarala o velikoj Dolores Ibaruri La Pasionariji. Jer ta LJUDINA zaslužuje mnogo više.,,

Živimo u svijetu varalica. Ali ponoviću:  Bogijevu moralnu okomicu ne mogu polomiti pigmeji, promašeni ljudi !

Naš Bogi, kako ga njemu bliski ljudi i većina Sarajlija od milja zovu ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imati politički stav.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Sarajevska bajka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svetlana Broz je od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica sačinila knjigu Galaksija Gojer. Knjigu koja je više od  moje autobiografije,pa i više od njene osobne impresije. U  Sarajevu je u galeriji  Mak odžana dirljiva promocija te knjige

 

 

U Sarajevu u prostoru Galerije Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti održana je promocija knjige dr Svetlane Broz Galaksija Gojer u kojoj je autorica uspjela napraviti, kombinacijom teatrografskih i drugih literarnih metoda, jedan ozbiljan portret moga života i stvaralaštva u teatru i književnosti.

Svjeta, kako je poetično Svetlanu Broz zvao jedan Rus zabasao na naše prostore, je napravila  od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica knjigu koja je više od autobiografije, pa i više od njene osobne impresije.

Čvrstinu autorskog stava ispoljila je stavljajući u knjigu tek nekoliko fotosa iz moje posljednje redateljske radnje višestrukio nagradjivane Pijana noć 1918 po Krleži, ali dostatne da i slikovno svjedoči o meni…

Neugodno mi je pisati o sebi pa i knjizi koja govori o mom životu i radu,ali zbog zamamnog rada ispoljenog u kulturologijskom traganju moram i na ovaj način pohvaliti podhvat da se ovako seriozno pisanom knjigom u vremenima svekolike devalvacije umjetnosti ostavi za povijest trag da je nekada postojao stvaralac Gradimir Gojer! Nema sumnje knjiga je pisana za future kada ni mene ni moga djela malo tko će se i sjetiti…

Hvala ti Svjeta, svjetlosti moja u sveopćem mraku i beznadju u kojem živimo!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Doba ponosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Juče kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade ,navrla su sjećanja… Na čudesno doba, bajkovito

 

Sjedili smo u malom teatarskom bifeu sarajevskog Pozorišta mladih kad je do nas doprla fenomenalna vijest:  Sarajevo je dobilo organizaciju Četrnaestih olimpijskih igara.

Jučer kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, i kava  u istom dom bifeu,  pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade navrla su sječanja…Na čudesno doba, bajkovito. Ne zato što smo bili četrdeset godina mlađi… Ne, već zbog toga što je doba Četrnaestih zimskih olimpijskih igara bilo prije svega  vrijeme jakih ličnosti,kojih, nažalost niti u Sarajevu, a bogme niti u drugim djelovima bivše nam domovine sve teže i sve rjeđe nalazim..

Olimpijada je bila golemi ispit koji je polagalo Sarajevo, koji je polagala Jugoslavija…Sa timom ozbiljnih osoba kojih danas nema, sa istinskim državnikom Brankom Mikulićem, ovaj generacijski projekat ne da je samo uspio. Četrnaeste zimske olimpijske igre postale su mjerilo uspješnosti u svijetu svjetskog olimpizma.

Jarko se sječam svakoga dana sarajevske olimpijade. Sječam se šampiona Jure Franka kome su Sarajlije ispjevali pjesmu:”Eto Jureka sladjeg od bureka…”

Nevjerojatnu atmosferu koju obujmljuju Zetra i Skenderija,olimpijske planine i borilišta, opći porast umjetničkog života tih dana, razdraganih lica na ulicama Šehera…Sve to je trajalo za vrijeme Četrnaestih olimpijskih igara kao nestvarni san. Bajka, veličanstvena bajka,šeherska.

Sad kad obilježavamo četrdeset godina od ove nestvarnosti koja je Sarajevo tih dana učinila centrom svijeta, u mojim ušima odjekuju riječi predsjednika Medjunarodnog olimpijskog komiteta sa spuštanja zavjese na sve te bajkovite prizore:”…Hvala drago Sarajevo!”

Neka ove riječi dragog Huana Antonia Samarana budu epilog ovom Periskopu

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo