Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NELEGALNA NASELJA I VLAST: Batina ili šargarepa

Objavljeno prije

na

U podgoričkom naselju Zagorič u kući četvoročlane porodice Vlahović posljednjih mjeseci odigrava se prava drama. Ova porodica je napravila kuću prije 15 godina na tada državnom zemljištu koje je u međuvremenu vraćeno porodici Vučinić, vlasnicima zemljišta prije nacionalizacije. Presudom suda od njih se traži da plate 34.000 eura za otkup zemlje, što oni nemaju pa im prijeti iseljenje.Vlahovići su dobili rješenje Osnovnog suda za iseljenje iz kuće još 11. novembra prošle godine i očekuju pomoć nadležnih intitucija.

,,Presudu smo dobili 2011. godine, ali nismo imali para da platimo. Muž je dobio otkaz u Elektroprivredi”, kaže Svetlana Vlahović. Ona ističe da je svjesna da je kuća napravljena bez dozvole, ali da nemaju kuda da idu.

Pravosnažnom odlukom Vrhovnog suda porodici Vučinić je vraćeno 125.000 kvadratnih metara u Park šumi Zagorič, među njima i zemljište na kojoj su Vlahovići napravili dom. Pojedinačnim presudama je odlučeno da se Vučinićima mora isplatiti novac za tu zemlju, odnosno po procjeni vještaka od 35 do 40 eura po kvadratu i sudski troškovi.

Nekoliko dosadašnjih pokušaja iseljavanja ove porodice spriječio je veliki broj okupljenih mještana, ali i predstavnika građanskih organizacija.

Vlahovići su samo jedna u nizu porodica koje su izgradile kuće na uzurpiranom, državnom zemljištu. U Podgorici ima više naselja koja su u cjelini podignuta na državnoj zemlji. Osim Park šume tu su Kakaricka gora, Malo brdo i Dajbabska gora.

Građevinski inženjer Predrag Nikolić u razgovoru za Monitor navodi da se na katastarskoj parceli 4601 KO Podgorica II, površine 162. 152 m2, preko puta groblja u Zagoriču, na kojoj upravo živi porodica Vlahović nalazi više od 300 takvih objekata.

Vlasti su početkom devedesetih dozvolile formiranje ovakvih naselja, ukazuje Nikolić. „Tada sam imao priliku i da vidim kupoprodajne ugovore na listu papira između kupca i prodavca, naravno koji nijesu validni”, objašnjava. „Ali, je u svemu tome bitno da su postojali ljudi koji su sjekli šumu, obilježavali placeve i prodavali ih kao svoje. Vlasti su dozvolile da imovina koja je državna bude uništena. Objekti su upisani kao vlasništvo uzurpatora zemljišta od strane Uprave za nekretnine, čime je zakon prekršen. U isto vrijeme priključeni su na vodovod, elektro mrežu, čime je opet zakon prekršen”, kaže Nikolić.

On kaže da nijesu dovoljna ni tri spuška zatvora da se smjeste svi odgovorni iz lokalne i državne vlasti za to što su uradili. „Sada se postavlja pitanje legalizacije takvih naselja”, ukazuje on.

Prijedlog zakona o legalizaciji neformalnih naselja je više puta povlačen iz procedure. „Nacrt je bio katastrofalan”, kaže Nikolić. Nacrt je omogućavao otkup uzurpirane zemlje što je, smatra on – pogrešno. „Zemljište je u svojini Glavnog grada i ne smije biti dozvoljeno da pređe u vlasništvo uzurpatora, jer se zemljište ne amortizuje, već objekti. Za svaki od objekata se mora utvrditi vijek trajanja, nakon čega treba biti uklonjen. Do uklanjanja objekata svaki vlasnik bi trebao da plaća rentu vlasniku zemljišta – Glavnom gradu. Svako drugo rješenje je sve osim javni interes”, smatra on. Nikolić ukazuje da bi, ukoliko bi se dozvolilo da uzurpatori otkupe zemlju, to bila potvrda, aminovanje kriminogenih radnji i uzurpatora i vlasti. „Ovdje se postavlja pitanje da li je vlast spremna da brani svoje vlasništvo? Da li će dozvoliti da struka kaže svoje ili će se i dalje preko ovakvih naselja, i straha od iseljenja i rušenja, kupovati glasovi”.

Mještani Zagoriča su se pismenim putem svojevremeno obratili gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću i pozivali ga da učestvuje u raspravi Građani ili uzurpatori, osvrnuvši se na njegovo predizborno obećanje: ,,Građani Zagoriča i Zlatice su na prvom mjestu”.

„Podsjetićemo vas da ovaj problem datira otkad se uzurpirano zemljište zvanično vodilo kao državno. U vašim službama, i kod nas, još postoje ugovori o zakupu sa Opštinom Podgorica koju je zastupala Direkcija za imovinu”, navodi se u njihovom pismu Stijepoviću.

Ovo naselje, nekad zvano Izbjegličko, su dobrim dijelom naselili radnici KAP-a koji su dobijali obećanja od tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice da neće imati problema sa legalizacijom.

U vrijeme nastajanja naselja niko od građana nije znao da uzurpira privatno, odnosno zemljište koje može biti predmet restitucionih sporova, ukazali su oni u dopisu gradonačelniku Stijepoviću.

„Sad iz plavih koverata saznajemo da treba da napuštamo kuće ili platimo visoke sume odjednom. Uredno dobijamo račune za vodu, kanalizaciju i porez na osnovu posjedovnih listova izdatih u Katastru Podgorica”, naveli su.

U februaru ove godine održan je sastanak predstavnika građanskih grupa i političkih partija na temu – kako pomoći stanovnicima Park šume Zagorič.

Sastanku su prisustvovali: Neven Gošović (Demokrate), Luka Rakčević (URA), Mladen Bojanić (nezavisni poslanik,) Tatjana Perović (PzP), Vladimir Bošković ( Nacionalna mreža za stanovanje ), Patricia Pobrić (NVO Naša akcija), Vlatko Kadić ( Građanska mreža Nesvrstani), Goran Marković (NVO Park šuma Zagorič). Poziv na dijalog kako bi se iznašlo rješenje ignorisali su – gradonačelnik Stjepović i predstavnici mjesne zajednice i nadležnih ministrastava.

Na sastanku je konstatovano da su organi koji su upisivali kuće i zemljište u katastar opštine Podgorica počinili krivično djelo. Predloženo je da se preispita odgovornost svih uključenih u ove nezakonite radnje od bivšeg gradonačelnika Podgorice pravnih zastupnika Grada u ovom sporu, članova Komisije za povraćaj imovine, čelnika Katastra Podgorica do sudija koje su donosile kontradiktorne sudske odluke.

Ovaj problem pogađa preko 500 porodica u ovom naselju, koje ne bježe od odgovornosti ali traže podršku u pronalaženju rješenja. Bar toliko im duguju vladajuće strukture uz čiju su pomoć nastajala ovakva naselja i koji su obećanja o legalizaciji i strah od rušenja domova, kasnije koristili kao batinu ili šargarepu za uspješno upravljanje izbornim ciklusima.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo