Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLOVENSKA PLAŽA BEZ ZAŠTITE: Presudili privatni interesi

Objavljeno prije

na

Nacrt kontroverznog Prostornog plana obalnog područja čija je javna rasprava upravo okončana sadrži skandalozan predlog, da se Slovenska plaža u Budvi izbriše iz registra zaštićenih prirodnih dobara. Planeri tročlanog konzorcijuma angažovanog na izradi regionalnog plana za šest primorskih opština za period do 2030. godine, ocijenili su da poznata plaža ne zavređuje bilo kakve vidove zaštite, brige i održavanja, te da je treba prepustiti daljem, potpunom uništenju.

Vjerovatno su slijedili politiku bivšeg ministra turizma i održivog razvoja, Predraga Sekulića, koji je studentima podgoričkog Arhitektonskog fakulteta objelodanio strategiju planiranja prostora u turističkoj prijestonici riječima: ,,Prostor Budve je prosto uništen i treba ga prepustiti njemu samom. Naša ideja je, da ako imamo pet, šest ili deset tačaka na primorju koje su devastirane, da to ide do kraja…”

Slovenska plaža jeste dobrim dijelom devastirana zato je treba prepustiti ,,sebi samoj”, da propadne do kraja, dok i posljednji kvadrat najfinijeg pijeska ne postane građevinsko područje.

Neprimjereno rješenje u 21. vijeku nudi jedan od najznačajnijih prostornih planova koje je Vlada, odnosno Ministarstvo uređenja prostora uradilo u poslednje vrijeme. Dok mnoge turističke zemlje ulažu velike napore da očuvaju svoje pješčane plaže ili naprave nove, vještačke, u Crnoj Gori se donose planovi za njihovo uništavanje.

Umjesto predloga i smjernica za revitalizaciju ove plaže kao izuzetno vrijednog prirodnog dobra, za brisanje ucrtanih kula i solitera koji su se preko više planskih dokumenata našli u njenom neposrednom zaleđu, za uvođenje zone zabrane gradnje i insisitiranju na poštovanju Barselonske konvencije, autori plana aktivno sudjeluju u njenoj degradaciji.

Slovenska plaža uživa zaštićen status kao rezervat prirodnog predjela, koji je dobila Rješenjem o zaštiti objekata prirode iz 1968. godine. Predivna pješčana i šljunkovita plaža, u dužini od 1.600 metara, površine oko 4 hektara, prostire se od budvanske luke do hotela Park. Proglašena je kupalištem 1920. godine, ime su joj dali češki turisti koji su u Budvi ljetovali 1935. godine. Staro ime ove plaže bilo je Podpolje.

Brisanje Slovenske plaže sa spiska zaštićenih prirodnih dobara Planom obalnog područja, ukazuje na dirigovano planiranje, na otvoreno podilaženje interesima vlasnika takozvanih privremenih objekata i lokacija na toj plaži. U pitanju je nečuven postupak koji je neprijatno iznenadio mnoge građane.Nije prepoznata jedinstvena ambijentalna cjelina koju čini Slovenska plaža sa svojom dugom promenadom lungo-mare, podmorskim sprudom, plićakom zvanim Tunja, kojim je povezana sa ostrvom Sv.Nikola. Svaki dio ove cjeline ponaosob zaslužuje posebnu zaštitu.

U praksi, na svakom dijelu navedenog kompleksa predviđene su gradjevinske intervencije. Priprema se teren za žestoku urbanizaciju priobalnog pojasa Budve, pješčanog žala i mora. Neki od planskih dokumenata su na snazi, dok su neki u pripremi. Novi talas betoniranja budvanske obale, tek predstoji, počev od gradske luke pa do Zavale.

U julu prošle godine u prostorijama MORT-a održana je prezentacija predloga Državne studije lokacije za Slovensku plažu, koju je po nalogu nosioca posla, firme Bar projekt, izradio planer Midrag Ralević. Uvid u studiju ostavio je mnoge bez teksta. Na pješčanom žalu jedne od najljepših budvanskih plaža našle su se mnogobrojne kule i soliteri, kongresni centri i šoping molovi, akva parkovi, vidikovci i bazeni, nove plaže, vještačka ostrva u moru… Namjena plana je uređenje kupališta Slovenske plaže, hotelskog kompleksa Park i sadržaja u funkciji naselja na Zavali. Na lokacijama nekolicine Budvana i poznatih biznismena ucrtane su višespratnice.

Urbanizaciji Slovenske plaže prethodila je rasprodaja vila, restorana i raznovrsnih privremenih objekata na obali, koji su bili svojina hotelskog preduzeća Budvanska rivijera. Preko namještenih tendera vrijedne nekretnine prešle su u ruke uticajnih tajkuna i partijskih aktivista DPS-a. Drugi su do lokacija na pijesku Slovenske došli preko preduzeća Morsko dobro, po istom receptu namještanja i prilagođavanja javnih poziva. Državna preduzeća kojima je u opisu rada upravljanje, zaštita i unapređenje državne imovine i morskog dobra, razdijelila su atraktivne nekretnine i lokacije odabranima koji bi na njima da grade hotele, stanove, apartmane, diskoteke…

Predložena studija sa svojim futurističkim rješenjima, nizom solitera, betoniranjem postojeće i gradnje nove Slovenske plaže bila je neprihvatljiva čak i za MORT. Ubrzo je raskinut ugovor sa firmom Bar projekt, ali namjere Vlade i njen programski zadatak uređenja ovog dijela obale i dalje su na snazi.

Mnogi interesi skoncentrisani su u prostoru oko Slovenske plaže čije je zaleđe definisano planom DUP Budva-centar. Ali je finansijska kriza osujetila realizaciju najavljenih projekata po kojima je Budva trebala ličiti na Dubai.

Jedan od takvih je projekat pod nazivom Budva Beach Towers, grupe investitora iz Omana, međunarodne razvojne i investicione kompanije Ominvest. Na parceli koja se nalazi između zgrade Pošte i solitera Tre Canne, u neposrednoj blizini Slovenske plaže, kupljenoj od privatnih vlasnika, planirali su izgradnju stambeno-hotelskog kompleksa ukupne površine oko 30.000 kvadrata, ,,idealno pozicioniranog uz Slovensku plažu, sa veličanstvenim pogledom na Jadransko more i Stari grad Budvu”.

Sastoji se od tri kule od 15 spratova, sa 24.000 m2 ,,vrhunskog stambenog prostora” i oko 3.800m2 hotelskog i komercijalnog. Budvanske kule na plaži ,,predstavljaće jedinstven kulturni centar, mjesto okupljanja i reper grada Budve i okoline”, navodi se na sajtu beogradskog projektnog biroa Arhi.pro, angažovanog na izradi glavnog projekta Budva Beach Towers.

Sličan opis pratio je najavu gradnje čuvenog hotela Jedro na Zavali, do čije realizacije ipak nije došlo.

Planom Budva-centar na koji je saglasnost dalo Ministarstvo održivog razvoja, prostor duž Slovenske plaže koji su prethodne generacije čuvale za razvoj turizma i hotelijerstva, koji je kao takav prepoznat i prostornim planom Južni Jadran, uzurpiran je za gradnju stanova za tržište, što pokazuje primjer tri plažna solitera kompanije iz dalekog Omana.

Stambeni kompleks velikih gabarita i kvadrature planiran je i na lokaciji Jadranskog sajma, koji je u vlasništvu Duška Kneževića i sa njim povezanih firmi. Uz izgrađeni stambeni kompleks Tre Canne u pomenutoj zoni, mjesta za hotele gotovo da nema.

Stanovanje na kopnu prati populizam na moru. U Morskom dobru nedavno je odlučeno da na prostoru duge Slovenske plaže nema mjesta za hotelska kupališta. Ukinuta su. Što je u skladu sa preporukom obrađivača Plana obalnog područja da se Slovenskoj plaži ukine zakonom obezbijeđena zaštita koju je imala punih 48 godina.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo