Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JOŠ KORISTIMO TAMIFLU KOM JE DAVNO ISTEKAO ROK: Rok trajanja – do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Ako se, kao novinar Monitora za potrebe ovog teksta, u crnogorskim državnim apotekama, Montefarm, raspitujete o sudbini lijeka protiv gripa, Tamiflu, dobićete svakojake podatke, o jednoj istoj(!) seriji ljekova iz 2009. godine: „Imamo, njemu je valjda istekao rok, ali može da se kupi”, „Imamo, rok mu ističe krajem marta”, „Imamo, rok mu ističe u maju”, „Imamo, rok mu ističe u novembru”, „Nemamo, je li to onaj kojem je opet produžen rok trajanja”… U privatnim apotekama, koje smo (njih desetak) takođe kontaktirali, lijeka nema. Kažu, pojedini: bilo ga je nekada i u privatnim apotekama, sada je to samo dužnost Montefarma, otkad je lijeku Uredbom produžen rok trajanja za dvije godine. Zamislite da vam treba Tamiflu.

Crnogorska državna apotekarska ustanova, još ranije, kupila je Tamiflu sa rokom upotrebe koji ističe 2009. godine. Kako je tada u jeku planetarno bio virus AH1N1, naprasno i šokantno za mnoge pacijente, uredbom Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore rok trajanja lijeku je produžen za dvije godine.

Pojašnjeno je da je pomenuta Agencija poštovala preporuku Evropske agencije za lijekove kao i odluku Evropske komisije te 2. juna 2009. godine odobrila produženje roka trajanja kapsula Tamiflu 75 mg, 45 mg i 30 mg sa pet na sedam godina. Ostalo je, te 2009. godine, nepoznato kada je tačno kupljena pomenuta serija ljekova čiji rok trajanja je produžen.

Međutim lijek je dobavljen 2009. godine. Pa smo nakon fabričkog isteka roka, pet godina kasnije, 2014. godine, takođe bili svjedoci da se lijek koristi i nakon marta 2014. godine. Medijima su se javili zabrinuti pacijenti, koji su iz Montefarma dobili odgovor da je seriji lijeka iz 2009. godine, odlukom proizvođača, ,,rok trajanja produžen sa pet godina, kako je istaknuto na pakovanju lijeka, na sedam godina”.

Evropska medicinska agencija je 2009. godine preporučila da se rok trajanja Tamiflu kapsula može produžiti sa pet na sedam godina. Dodali su i to da ,,kada i formalno bude odobreno od Evropske komisije, ovo će se odnostiti na sve novoproizvedene Tamiflu kapsule”.

Međutim rečeno je i da ,,u svijetlu izbijanja skorašnje epidemije novog virusa gripa A/H1N1, Evropska agencija za lijekove je izmijenila i način za upotrebu Tamiflu kapsula u slučaju nestašice”. Dakle: ,,u slučaju nestašice”. Godinama nakon toga daleko smo od onog nivoa potrebe za Tamifluom, od nestašica.

Sada se Monitoru javio pacijent koji je zbunjen cijelom situacijom: u privatnim apotekama ne može naći Tamiflu sa fabrički ispravnim rokom trajanja, u državnim apotekama ima samo onaj čiji rok, pa i produženi(!), ističe ovih dana.

,,Tamiflu moram tražiti van Crne Gore jer nemam namjeru da kupujem lijek čiji je rok istekao prije dvije godine, a sada ističe i taj drugi rok. Da stvar bude komplikovanija i sumnjivija u apoteci su mi kazali da je uslov da bi Tamiflu bio ispravan ta da je tokom prvih pet godina cijelo vrijeme čuvan na temperaturi ispod 25 stepeni Celzijusa. Kako ja sada da budem siguran u sve to? Ko će mi garantovati da je lijek ,,cijelo” vrijeme bio na toj temperaturi. Za novac koji dajem ne želim ništa da gatam?”

Monitor se stoga obratio Minstarstvu zdravlja. Tražili smo: ,,Molim vas da nam dostavite Uredbu (odluku) Ministarstva zdravlja po kojoj se lijek Tamiflu prodaje u državnim apotekama uprkos činjenici da mu je istekao rok trajanja”. Pa pitali: ,,Zbog čega je donešena takva odluka? Da li ste upoznati da ljudi, zbog toga ovaj lijek kupuju van granica Crne Gore?”

Iz Ministarstva su nam proslijedili odluku (broj 01-1425, 03. 06. 2009.) Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore u kojoj stoji da je do promjene, produženja roka trajanja došlo na osnovu kompanije, proizvođača Hoffmann-La Roche D.S.D. (Posebna priča, globalna, su farmaceutski lobiji koji, kao u ovom primjeru, čine sve da se čitave količine njihovih ljekova potroše, prodaju.)

Iz Minstarstva su našem listu odgovorili na prvo pitanje: ,,Crnogorska agencija za lijekove i medicinska sredstva (CALIMS), aktom broj 01-1425 od 03.06.2009. godine, koji Vam dostavljamo u prilogu, obavijestila je ZU Apoteke Crne Gore Montefarm o odluci da se za lijek Tamiflu, kapsule 30mg, 45mg i 75mg, produžava rok upotrebe sa pet na sedam godina.

Produženje roka upotrebe je odobreno od svih nadležnih tijela u EU, a dokumentacija kojom se opravdava ovo produženje roka upotrebe dostavljena je i CALIMS-u. Kako je i u navedenom dopisu naglašeno, odobrenje produžetka roka upotrebe se odnosi i na količine lijeka koje su već u prometu i na kojima se na kutiji nalazi naveden rok upotrebe od 5 godina. Uslov da se ovaj duži rok primijeni i na ljekove koji su proizvedeni ranije, jeste da su kutije lijeka u prometu bile konstantno na temperaturi ispod 25ºC”. Na drugo pitanje nijesmo dobili odgovor.

Nagradno pitanje proisteklo dijelom iz odgovora u Montefarmovim apotekama: kada ove godine ističe rok trajanja (produženi; sedam godina) lijekovima Tamiflu iz iste serije, proizvedene 2009. godine: a) kraj marta, b) maj ili c) novembar.

Samo pijte, uvijek se može produžiti rok trajanja. Na zahtjev proizvođača, naravno.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo