Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAT I U ZDRAVSTVU: Šegrt od Meljina

Objavljeno prije

na

Haos: dok se u pravosuđu, između tužilaštva i policije, vodi verbalni rat koji guši normalno funkcionisanje sistema, tako je, očigledno, i u zdravstvu. Oštra polemika između ministra zdravlja Budimira Šegrta i direktora Fonda zdravstva Kenana Hrapovića poprima sve ozbiljnije crte. Nedugo nakon optužbi koje su stigle sa obje strane, tužilaštvo – kako je saopšteno: na osnovu anonimne prijave – istražuje da li je ministar zdravlja oštetio državni budžet za vrijeme dok je bio prvi čovjek bolnice u Meljinama. To je dobra strana ovakvih ,,nesuglasica”: njihov prljav veš.

Prvo je ministar kazao da će tražiti ostavku direktora Fonda jer između njih postoji dosta nesuglasica, kako je rekao, ne na personalnom, nego na nivou logike i principa. Tada smo, jasnije nego ranije, doznali da to može biti i ministrova osveta za neraščišćene račune iz perioda kada je on bio direktor bolnice Meljine. Ministar je pojasnio: ,,Ja sam i tada žestoko, principijelno i stručno komentarisao rad njegovih pomoćnika, čak sam jednom i rekao da bi kod mene na ispitu iz hirurgije pao”.

Hrapović je odgovorio: ,,Aktuelni ministar zadravlja bi najbolje trebao da zna da Fond ne plaća fakture bez prethodno sprovedene kontrole. Ovo iz razloga što je upravo dok je on bio direktor bolnice Meljine, Fond spriječio isplatu neopravdano fakturisanih usluga u iznosu od 190.000 eura, koje su ispostavljane Fondu na plaćanje od strane bolnice čiji je direktor bio aktuelni ministar zdravlja”. Onda su se, izgleda, ućutali. Hrapović je i dalje na svojoj poziciji, iako je ministar bio decidan da će tražiti njegovu smjenu.

Dakle, (nekadašnja vojna) bolnica Meljine, sada vlasništvo Atlas grupe, Duška Kneževića. Jedan od markantnih primjera sumnjive privatizacije. Raskid ugovora sa Kneževićem je, u ovo doba prošle godine, inicirala Skupština opštine Herceg Novi. Potom je Savjet za privatizaciju konstatovao da je najveći problem to što je Atlas grupa podigla kredit od 11 miliona eura, a pod hipoteku je stavila objekte bolnice, što je suprotno ugovoru o privatizaciji. Potom je premijer Đukanović, 18. novembra, najavio pokretanje postupka za raskid ugovora za bolnicu u Meljinama.

Podaci firme – koja je bila Šegrtov zabran u ključnom periodu projekta privatizacije – su poražavajući. Prvo je prije osam godina (2008. godine) Knežević kupio 50.000 kvadrata zemljišta sa 19 objekata za 25 miliona eura. To je, pisao je Monitor, plaćeno u obveznicama. One su koštale oko deset do 12 miliona. Vlasnik se obavezao da će za sedam godina investirati 119 miliona eura, a do sada je uloženo – tri! Zatim, ne samo što nijesu ispunjene obaveze oko investiranja već su i brojne nekretnine stavljene pod hipoteku zbog Kneževićevog kredita od 12 miliona. Hipoteka je upisana zbog (poreskog) duga od 167 hiljada eura. I neke banke su aktivirale hipoteke zbog nevraćenih Kneževićevih dugova. Riječju: prevara.

Šegrt je – iako na čelu Meljina u vremenu kada se sve navedeno nije poštovalo – međutim, napredovao. Do pozicije ministra.

Izvor Monitora iz zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da za takvu poziciju ministar Šegrt treba da zahvali odličnim odnosima sa premijerom Milom Đukanovićem.

,,Devedesetih godina prošlog vijeka poslije Đoka Jočića direktor Kliničkog centra Crne Gore postao je, nama i u medicinskim krugovima nepoznati , doktor Budimir Šegrt”, kaže. Naš izvor tvrdi da u to vrijeme Klinički centar ima jedan od najmračnijih perioda razvoja, koji je poznat i po tome što se, između ostaloga, navodno nabavljaju određeni medicinski aparati, koji nijesu iskorišćeni.

„Tužilaštvo sada ispituje pomenutu anonimnu prijavu. Državni tužilac iz Herceg Novog kazao je da su u njoj navedene sumnje na nezakonitosti u postupku naplate usluga bolnice Meljine od Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kroz nerealno prikazivane troškove u fakturama koje je bolnica dostavljala na naplatu Fondu, a koji su nastajali dužim boravkom pacijenata u bolnici od vremena potrebnog za liječenje”. To je tek, kaže naš sagovornik, kap u moru bolnice u Meljinama.

,,Šegrt je u Meljinama imao potpunu zaštitu premijera Đukanovića, tako da je i bilo moguće da se dugi niz godina ne poštuje privatizacioni ugovor”.

Možda mu zato može biti da, samo dva dana nakon što je razgovarao sa kandidatima – reizabere direktora beranske bolnice Budimira Dabetića, tako što ga pozove u subotu popodne i saopšti novosti.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo