Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ZORICE KOVAČEVIĆ, MINISTARKE RADA I SOCIJALNOG STARANJA: Pohvale, pa optužbe

Objavljeno prije

na

Da je više Zorica Kovačević u Vladi i vlasti, ne bismo ovako životarili… Za čitavu Crnu Goru biće od velikog značaja ako Kovačevićeva nastavi kao i do sada i obavlja povjereni joj posao na zadovoljstvo svih u Crnoj Gori, a ne samo šefa režima… U kompletnom političkom raspadu ipak ova žena zaslužuje poštovanje… Mislim da su joj iz DPS-a uvalili vruć krompir u ruke… Njen izbor je prijatno iznenađenje…

Ovako je u martu prošle godine na društvenim mrežama komentarisana vijest da je Zorica Kovačević, dotadašnja poslanica DPS-a, izabrana za ministarku rada i socijalnog staranja.

Zoricu Kovačević, što je na ovim prostorima rjetkost – cijenili su i politički oponenti. Poznata je kao dobar menadžer, a to je prvenstveno dokazala kao direktorica danilovgradskog Doma zdravlja, koji je preporodila. Jedina je bila na čelu neke zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a da po profesiji nije ljekar. Dom zdravlja, dok je Kovačevićeva njime rukovodila, pročuo se po dobrom kadru, savremenoj medicinskoj opremi i pažnji prema pacijentima.

Bila je, pored ostalog, direktorica Zanatsko-komunalnog preduzeća u Danilovgradu, pomoćnik ministra zdravlja, uspješna rukometašica danilovgradskog ženskog rukometnog kluba, potpredsjednica Rukometnog saveza Crne Gore i Crnogorskog olimpijskog komiteta…

Kao ministarka preuzela je veliku odgovornost, jer će morati da rješava brojne naslijeđene delikatne probleme sistemskog karaktera, kao što su velika nezaposlenost, ponižavajući standard penzionera, nezavidan položaj zaposlenih u mnogim firmama… U to se i sama uvjerava od početka mandata.

Odmah nakon imenovanja za ministarku, najavila je da će joj prioritet biti da se povećaju socijalna davanja i odmrznu penzije.

Početkom ovog mjeseca, najavljujući povećanje penzija od jula za tri, a najnižih za 20 odsto, Kovačevićeva je kazala da to nije nikakva politička priča u izbornoj godini, „jer nijesu svi penzioneri članovi Demokratske partije socijalista”.

Sudeći prema izbornim uspjesima DPS-a, većina penzionera ipak su članovi vladajuće partije ili se takvima smatraju, uvjereni da im penzije iz svog džepa dodjeljuje lično Milo Đukanović. Zato su njegovi najodaniji glasači. Teško je povjerovati i u to da povećanje penzija nema baš nikakve veze sa jesenjim izborima.

Najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 101 euro. Podsjetimo, nedavno je predloženo povećanja zarada predsjednicima države, Skupštine i Vlade do 70 odsto. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja to je propraćeno ćutanjem.

Vatreno krštenje imala je prošlog ljeta.

Socijalno ugroženom, a radno sposobnom stanovništvu sa sjevera Crne Gore obećala je kao moguću zaradu 600 eura pod uslovom da odustanu od iseljavanja u zemlje EU i da bolju budućnost potraže na Ćemovskom polju, kao sezonski radnici u Plantažama. Prvo plijeveći travu između čokota, a potom na berbi bresaka i grožđa.

Nije prošlo mnogo, a mediji su počeli da javljaju kako domaći radnici bježe iz Plantaža, nezadovoljni uslovima i dnevnom zaradom. Ministarka se, kako je tada pisao Monitor, umjesto odgovora pohvalila da na Ćemovskom radi više od 400 domaćih radnika. ,,To je veliki uspjeh za ovu državu”, rekla je tada.

Polovinom juna, na njenu inicijativu, breskve je bralo i oko 200 zaposlenih iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje i još nekoliko džavnih institucija. Kovačevićeva je objasnila da su došli da pošalju poruku studentima i srednjoškolcima da ipak dođu i da nije teško raditi.

,,Vidite, ladovina je, čisto je, nema zmija, tako da je dosta pristojno”, izjavila je, ali tim pohvalama nije baš oduševila armiju nezaposlenih, posebno ne one sa visokoškolskim diplomama.

Ministarku Kovačević prozvali su prošle nedjelje predstavnici sindikalne organizacije Instituta za crnu metalurgiju iz Nikšića. Zatražili su hitan sastanak sa njom, optužujući Ministarstvo rada da je ,,paušalnim i ishitrenim odlukama službenika dovelo sindikalnu organizaciju” tog preduzeća i sve zaposlene u nezavidan položaj. ,,Nijesmo u mogućnosti da izađemo u susret socijalnim potrebama zaposlenih, kao ni zahtjevima za pomoć pri liječenju, smrtnim slučajevima itd”, navedeno je u pismu koje je potpisao predsjednik Sindikalne organizacije ICM-a Zoran Matijašević”.

Ministarstvo je optužila i poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak tvrdeći da se štićenici Zavoda Komanski most u Podgorici zloupotrebljavaju u političke svrhe, time što se, nakon što im se izdaju lične karte, upisuju u biračke spiskove i tako DPS dobija sigurne glasove.

Ministarka je od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića zatražila da istraži ovaj slučaj i o tome obavijesti crnogorsku javnost.

U toku je jedan od najozbiljnijih poslova Ministarstva rada – obezbjeđivanje naknada majkama sa troje i više djece. U to se ušlo dosta nepriprimljeno, jer se ne zna koliko ima majki koje su rodile troje i više djece, niti koliko će biti za to potrebno novca i odakle ga obezbijediti. Prvo se, kako je saopštavala i ministarka, baratalo sa trinaest miliona eura potrebnih za to, a onda su računice pokazale da će biti potrebno više od pedeset miliona. Uz to, učestale su kritike da su time mnoge žene diskirminisane. Inače, tu vrstu pomoći majkama inicirala je Socijalistička narodna partija, krsteći je kao „mali doprinos ka stvaranju države socijalne pravde, koja ne treba da postoji samo na papiru”.

Ministarka je ovih dana zaokupljena još jednim delikatnim poslom iz te oblasti. Naložila je preispitivanje dokumentacije za naknadu na koju, po Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, osim majki, ima pravo i roditelj-njegovatelj koji brine o osobi korisniku lične invalidnine. Posumnjala je da su pojedine žene zloupotrijebile to pravo preko nepostojećih bolesti.

,,Primijetili smo da je nakon što je smanjen broj materijalnih davanja znatno povećao broj zahtjeva za tuđu njegu, sa 10.000 na 14.000. Nama je sve to sumnjivo, tako da ćemo provjeriti rad ljekara”, izjavila je Kovačevićeva.

U međuvremenu, ministarka se bavila problemima zaposlenih u Željezari Toščelik – kako ih zaštiti ,,od šikaniranja i bahatog i nasilničkog ponašanja vlasnika te kompanije”, kako je to predstavio poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić, diskriminacijom na radnom mjestu, izgradnjom stanova za penzionere, donošenjem novog zakona o radu…

Pred Zoricom Kovačević je ogroman broj naslijeđenih problema, sa kojima godinama, hvala Vladi, živi crnogorsko društvo. Ona više nema pravo na popust. Sama je izabrala da bude dio ovog tima. Red je da prihvati posljedice svog izbora, i ukupnog učinka ovog režima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo