Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ZORICE KOVAČEVIĆ, MINISTARKE RADA I SOCIJALNOG STARANJA: Pohvale, pa optužbe

Objavljeno prije

na

Da je više Zorica Kovačević u Vladi i vlasti, ne bismo ovako životarili… Za čitavu Crnu Goru biće od velikog značaja ako Kovačevićeva nastavi kao i do sada i obavlja povjereni joj posao na zadovoljstvo svih u Crnoj Gori, a ne samo šefa režima… U kompletnom političkom raspadu ipak ova žena zaslužuje poštovanje… Mislim da su joj iz DPS-a uvalili vruć krompir u ruke… Njen izbor je prijatno iznenađenje…

Ovako je u martu prošle godine na društvenim mrežama komentarisana vijest da je Zorica Kovačević, dotadašnja poslanica DPS-a, izabrana za ministarku rada i socijalnog staranja.

Zoricu Kovačević, što je na ovim prostorima rjetkost – cijenili su i politički oponenti. Poznata je kao dobar menadžer, a to je prvenstveno dokazala kao direktorica danilovgradskog Doma zdravlja, koji je preporodila. Jedina je bila na čelu neke zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a da po profesiji nije ljekar. Dom zdravlja, dok je Kovačevićeva njime rukovodila, pročuo se po dobrom kadru, savremenoj medicinskoj opremi i pažnji prema pacijentima.

Bila je, pored ostalog, direktorica Zanatsko-komunalnog preduzeća u Danilovgradu, pomoćnik ministra zdravlja, uspješna rukometašica danilovgradskog ženskog rukometnog kluba, potpredsjednica Rukometnog saveza Crne Gore i Crnogorskog olimpijskog komiteta…

Kao ministarka preuzela je veliku odgovornost, jer će morati da rješava brojne naslijeđene delikatne probleme sistemskog karaktera, kao što su velika nezaposlenost, ponižavajući standard penzionera, nezavidan položaj zaposlenih u mnogim firmama… U to se i sama uvjerava od početka mandata.

Odmah nakon imenovanja za ministarku, najavila je da će joj prioritet biti da se povećaju socijalna davanja i odmrznu penzije.

Početkom ovog mjeseca, najavljujući povećanje penzija od jula za tri, a najnižih za 20 odsto, Kovačevićeva je kazala da to nije nikakva politička priča u izbornoj godini, „jer nijesu svi penzioneri članovi Demokratske partije socijalista”.

Sudeći prema izbornim uspjesima DPS-a, većina penzionera ipak su članovi vladajuće partije ili se takvima smatraju, uvjereni da im penzije iz svog džepa dodjeljuje lično Milo Đukanović. Zato su njegovi najodaniji glasači. Teško je povjerovati i u to da povećanje penzija nema baš nikakve veze sa jesenjim izborima.

Najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 101 euro. Podsjetimo, nedavno je predloženo povećanja zarada predsjednicima države, Skupštine i Vlade do 70 odsto. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja to je propraćeno ćutanjem.

Vatreno krštenje imala je prošlog ljeta.

Socijalno ugroženom, a radno sposobnom stanovništvu sa sjevera Crne Gore obećala je kao moguću zaradu 600 eura pod uslovom da odustanu od iseljavanja u zemlje EU i da bolju budućnost potraže na Ćemovskom polju, kao sezonski radnici u Plantažama. Prvo plijeveći travu između čokota, a potom na berbi bresaka i grožđa.

Nije prošlo mnogo, a mediji su počeli da javljaju kako domaći radnici bježe iz Plantaža, nezadovoljni uslovima i dnevnom zaradom. Ministarka se, kako je tada pisao Monitor, umjesto odgovora pohvalila da na Ćemovskom radi više od 400 domaćih radnika. ,,To je veliki uspjeh za ovu državu”, rekla je tada.

Polovinom juna, na njenu inicijativu, breskve je bralo i oko 200 zaposlenih iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje i još nekoliko džavnih institucija. Kovačevićeva je objasnila da su došli da pošalju poruku studentima i srednjoškolcima da ipak dođu i da nije teško raditi.

,,Vidite, ladovina je, čisto je, nema zmija, tako da je dosta pristojno”, izjavila je, ali tim pohvalama nije baš oduševila armiju nezaposlenih, posebno ne one sa visokoškolskim diplomama.

Ministarku Kovačević prozvali su prošle nedjelje predstavnici sindikalne organizacije Instituta za crnu metalurgiju iz Nikšića. Zatražili su hitan sastanak sa njom, optužujući Ministarstvo rada da je ,,paušalnim i ishitrenim odlukama službenika dovelo sindikalnu organizaciju” tog preduzeća i sve zaposlene u nezavidan položaj. ,,Nijesmo u mogućnosti da izađemo u susret socijalnim potrebama zaposlenih, kao ni zahtjevima za pomoć pri liječenju, smrtnim slučajevima itd”, navedeno je u pismu koje je potpisao predsjednik Sindikalne organizacije ICM-a Zoran Matijašević”.

Ministarstvo je optužila i poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak tvrdeći da se štićenici Zavoda Komanski most u Podgorici zloupotrebljavaju u političke svrhe, time što se, nakon što im se izdaju lične karte, upisuju u biračke spiskove i tako DPS dobija sigurne glasove.

Ministarka je od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića zatražila da istraži ovaj slučaj i o tome obavijesti crnogorsku javnost.

U toku je jedan od najozbiljnijih poslova Ministarstva rada – obezbjeđivanje naknada majkama sa troje i više djece. U to se ušlo dosta nepriprimljeno, jer se ne zna koliko ima majki koje su rodile troje i više djece, niti koliko će biti za to potrebno novca i odakle ga obezbijediti. Prvo se, kako je saopštavala i ministarka, baratalo sa trinaest miliona eura potrebnih za to, a onda su računice pokazale da će biti potrebno više od pedeset miliona. Uz to, učestale su kritike da su time mnoge žene diskirminisane. Inače, tu vrstu pomoći majkama inicirala je Socijalistička narodna partija, krsteći je kao „mali doprinos ka stvaranju države socijalne pravde, koja ne treba da postoji samo na papiru”.

Ministarka je ovih dana zaokupljena još jednim delikatnim poslom iz te oblasti. Naložila je preispitivanje dokumentacije za naknadu na koju, po Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, osim majki, ima pravo i roditelj-njegovatelj koji brine o osobi korisniku lične invalidnine. Posumnjala je da su pojedine žene zloupotrijebile to pravo preko nepostojećih bolesti.

,,Primijetili smo da je nakon što je smanjen broj materijalnih davanja znatno povećao broj zahtjeva za tuđu njegu, sa 10.000 na 14.000. Nama je sve to sumnjivo, tako da ćemo provjeriti rad ljekara”, izjavila je Kovačevićeva.

U međuvremenu, ministarka se bavila problemima zaposlenih u Željezari Toščelik – kako ih zaštiti ,,od šikaniranja i bahatog i nasilničkog ponašanja vlasnika te kompanije”, kako je to predstavio poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić, diskriminacijom na radnom mjestu, izgradnjom stanova za penzionere, donošenjem novog zakona o radu…

Pred Zoricom Kovačević je ogroman broj naslijeđenih problema, sa kojima godinama, hvala Vladi, živi crnogorsko društvo. Ona više nema pravo na popust. Sama je izabrala da bude dio ovog tima. Red je da prihvati posljedice svog izbora, i ukupnog učinka ovog režima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo