Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GRADONAČELNIČKI TRAGOVI MIOMIRA MUGOŠE: Diskretni stanodavac

Objavljeno prije

na

Jedna od zapaženijih afera (u moru njih) dugogodišnjeg gradonačelnikovanja Miomira Mugoše, sadašnjeg ambasadora Crne Gore u Sloveniji, bila je ona koja i dalje teče: netransparentna dodjela stanova zaslužnim i drugim građanima. Još prije pet godina, tadašnji prvi čovjek Podgorice i Skupština glavnog grada nijesu željeli da dostave spisak ,,zaslužnih građana” koji su od Opštine u periodu 2006. do 2010. godine dobili stan, uprkos presudi Upravnog suda prema kojoj su bili dužni da to urade. Mugoša to nije učinio za svog mandata iako je, u četrnaestogodišnjem periodu, raspodijelio oko 600 stanova. Sada se, za vrijeme Mugošinog nasljednika, Slavoljuba Stijepovića, ponovo otvorila Pandorina kutija. Puna stanova.

Stijepovićeva komisija, koja funkcioniše godinu, ustanovila je kako je Mugoša za 14 godina koliko je bio na čelu Glavnog grada, podijelio 467 stanova. I taj spisak, kako se čulo, još nije konačan. Stijepović je kazao da komisija nije završila rad, tako da očekuje da će biti još imena. Među objavljenima (nepotpuni spisak je sada dostupan javnosti) veliki je broj bivših ili sadašnjih rukovodilaca u lokalnoj upravi (i njenim preduzećima), a stanove su dobili i ljudi iz sporta i kulture.

Kriterijumi za dobijanje stanova uvijek su bili najstrože čuvana tajna. Na čelu gradske komisije za dodjelu stanova je depeesovac, ljekar Nebojša Kavarić. Poslanica Pokreta za promjene (DF) Branka Bošnjak najavila je ponovno podizanje tužbe protiv njega jer, kako je kazala, ,,uporno odbija da dostavi kopije odluka na osnovu kojih je izvršena dodjela stanova, iako mu je početkom prošle godine Upravni sud to naložio”.

Primjera, koji upućuju na sumnju u cijeli proces dodjele stanova, mnogo je. Sjetimo se samo nekoliko markantnih, kada je dodijeljeno 19 stanova funkcionerima uprave grada, a u tri slučaja opredijeljena nepovratna sredstva ,,po osnovu poboljšanja uslova stanovanja”.

U ne malom broju slučajeva stanovi su dodijeljeni onima – a to je jasno nakon letimičnog uvida u imovinske kartone ,,zaslužnih” – koji imaju obezbijeđeno stambeno pitanje. I imaju dobre plate.

Recimo: u tom trenutku direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada Borivoje Marić od Mugošine komisije dobija stan površine 47,5 kvadrata. ,,Detalj”: Marić je vlasnik stana od 84 kvadratna metra! Još jedan ,,detalj”: kada je od grada dobio stan, Marić je primao platu od 1.094 eura. Ne samo to: dobijao je i dodatnih 1.223 eura kao član Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo!

Ili: prije nekoliko godina glavnom gradskom administratoru Željku Vukoviću Komisija dodjeljuje stan od 87 kvadratnih metara. Zapisano je bilo u odluci: u svojstvu zakupa, sa mogućnošću kupovine po povoljnim uslovima. Ali, kada se zaviri u njegov imovinski karton vidi se: tokom 2011. godine mjesečno je primao oko 1.180 eura. U Bandićima ima imanje površine 27.000 kvadrata. Ima i supruga: posjeduje kuću u Sutomoru od 200 kvadrata i zemljište u Baru, 4.380 metara kvadratnih.

Mugoša je svojevremeno pomogao i te kako bliskom saradniku (njegova desna ruka za novac), gradskom sekretaru za finansije, Miomiru Jakšiću. Njemu je Kavarićeva Komisija dodijelila 30.000 eura za unapređenje uslova stanovanja. Nema veze što je u tom trenutku, u Jakšićevom imovinskom kartonu, stajalo da je vlasnik porodične kuće u Podgorici od 215 kvadrata. Pa placevi u Danilovgradu i na Žabljaku. Jakšić posjeduje i kuću na Žabljaku površine 63 kvadratna metra. I njegova supruga je vlasnica nekretnine, stana u Budvi (40 kvadrata). U trenutku kada su mu poreski obveznici, preko Mugošine i Kavarićeve Komisije, pritekli u pomoć Jakšić je mjesečno prihodovao 1.750 eura. Pa mu ne pomoći?

Ili, slučaj Nade Mugoše, o kojem smo poodavno pisali. Ona je od Mugošine Komisije, koja je sada opet u žiži, kao i narečeni Jakšić, dobila 75.000 eura za poboljšanje stambenih uslova. Nije smetalo što je riječ o vlasnici stana na Cetinju. Ni to što je u tom trenutku u njenom imovinskom kartonu bio prijavljen gotov novac od prodaje stana (24 kvadrata) u Budvi. Mjesečno je primala 1.328 eura, a njen suprug (Vodovod) 1.200 eura (inače vlasnik kuće 150m2 i stana 42m2 u Podgorici)! Zar je bitno?

Sličnih primjera je mnogo. Tako su u Osnovnom sudu ranije saslušani inspek-tor Komunalne policije Zoran Stešević i savjetnik za vode Sekretarijata za razvoj preduzetništva Vero Serhatlić. To se desilo u okviru izviđaja u postup-ku po krivičnoj prijavi koju je grupa službenika Glavnog grada podnijela pro-tiv Miomira Mugoše, kako su naveli, zbog osnovane sumnje da je počinio više krivičnih djela (povreda službenog ovlašćenja, koruptivne radnje na štetu dr-žavne imovine i povreda protiv prava iz rada).

Stešević je nakon toga, dnevniku Dan potvrdio da je dostavio dokumentaciju koja se odnosi na nepravilnosti: ,,Kazali smo da je to nezakonito i mora se is-pitati, posebno na koji je način po pet stanova dodijeljeno Komunalnoj policiji i vatrogasnoj službi. Dostavili smo dokumentaciju o dodjeli stanova članovima Komisije za dodjelu stanova. Takođe smo dostavili dokumentaciju i o dodjeli kredita i stanova”.

Branka Bošnjak navodi da je u najmanju ruku čudno da gradonačelnik Stijepović kaže da je sve rađeno transparentno, kada spisak još nije konačan. Ona naglašava da se i iz nepotpunog spiska vidi da tu ima onih koji nijesu ni građani Podgorice: ,,Poput Petra Porobića – bivšeg trenera vaterpolista koji je koliko znam stanovnik, a čak i odbornik DPS-a u Herceg Novom, dok neki od njih uopšte ne žive u Crnoj Gori”.

Mugoša se pominje kao jedna od narednih (nakon porodice Marović) krupnih riba kojima će se baviti pravosudni sistem. Nedavno je iz Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala saopšteno da su inspektori policije završili istragu protiv Miomira Mugoše i da su sve prikupljene informacije predate tužilaštvu.

Vijesti su objavile da je Željko Vuković, bivši adminstrator Podgorice u srijedu saslužan u Specijalnom tužilaštvu u okviru istrage u predmetu Bazar, u poslu u kojem je država, navodno, oštećena za preko milion i po eura.

Iako su provjere policije vršene u tri predmeta koja se odnose na poslovanje Glavnog grada za vrijeme dok je na njegovom čelu bio Mugoša (Carine, KAP, Bazar), upućeni vjeruju da bi istraga mogla da obuhvati i sumnjivu dodjelu stanova, naročito sada kada je ta tema opet dospjela u žižu.

Branka Bošnjak je stoga pozvala i državnog tužioca da se pozabavi tim slučajem jer je, kako je rekla, riječ o krivičnom djelu. ,,Pošto se radi o višemilionskim sredstvima građana Podgorice koja su kroz ove stanove po nečijem diktatu data podobnim pojedincima kroz zloupotrebu položaja, pozivam državnog tužioca da u sklopu istraživanja koja je već započeo u vezi Glavnog grada istraži i ovo očiglednu krivično djelo sa elementima korupcije”.

Iz Demokrata su najavili da će od uprave Podgorice tražiti odluke na osnovu kojih su pojedine osobe dobile stanove, vjerujući da postoji sumnja u nezakonitost.

Mugoša, stanodavac.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo