Povežite se sa nama

MONITORING

Nema boja, nema rata, bez Mugija komandanta

Objavljeno prije

na

Akter povjerljive JNA menažerije 1991. godine u Crnoj Gori bio je i Miomir Mugi Mugoša.U tom svojstvu on je učestvovao u pripremama za ratna djejstva na Dubrovnik i okolinu. Dokumentacija Vlade Crne Gore o tome sačuvana je igrom slučaja, jer je bila predviđena za uništenje – spaljivanjem. ŠIFROVANE DEPEŠE: Vlada Crne Gore, premijera Mila Đukanovića, u svom je sastavu imala ratne 1991. Ministarstvo narodne odbrane (MNO) na čijem je čelu, kao ministar narodne odbrane, bio aktivni JNA pukovnik Božidar Babić.
U okviru MNO, po svim crnogorskim opštinama, postojali su organi uprave odbrane koji su obavljali poslove mobilizacije crnogorskih građana za popunu JNA i ratnih jedinica Teritorijalne odbrane Crne Gore u tzv. dubrovačkoj operaciji.
MNO je imalo posebnu Službu kriptozaštite (rukovodilac JNA kapetan I klase Vladimir Jokanović) kroz koju su danonoćno, teleksima i teleprinterima, cirkulisale šifrovane depeše do opštinskih organa uprave i dalje – prema naznačenoj adresi.
Preko Službe kriptozaštite MNO upućivane su, sa oznakom vojna tajna i strogo povjerljivo, takođe i depeše komandi JNA u Crnoj Gori: 2. korpusa, 9. vojno-pomorskog sektora, komande Vojnog okruga Titograd, zatim depeše iz Beograda, Saveznog sekretarijata narodne odbrane, Generalštaba Oružanih snaga SFRJ… između Đukanovićeve vlade i JNA 1991. nije bilo nikakvih tajni.
Miomir Mugoša, ondašnji ministar zdravlja i zaštite životne okoline, potonji gradonačelnik raspolagao je, po svoj prilici, još 21. septembra 1991. povjerljivim JNA podatkom da će se deset dana kasnije, 1. oktobra 1991. rano izjutra krenuti u sramni napad sa zemlje, mora i iz vazduha na Dubrovnik i okolinu.

,,MANEVARSKA BOLNICA”: Naime, Mugoša je ,,vojnom linijom”, preko Službe kriptozaštite MNO toga dana, kasno uveče, poslao urgentnu depešu sa nalogom da se hitno uruči direktorima medicinskih centara u devet crnogorskih opština radi pripreme i ratne ,,manevarske bolnice”. Svega dan ranije, 20. septembra 1991. na Žabljaku je proglašena „ekološka država”; ekologija je, u to vrijeme, bila Mugijev resor.
U cjelosti citiramo depešu koja je, u Službi kriptozaštite MNO, primljena 21. septembra 1991. deset minuta prije ponoći sa naznačenom hitnošću uručenja:
21. septembar 1991, 23:50.
Republika Crna Gora, Ministarstvo zdravlja i zaštite životne sredine, str. pov. broj 01-90, Titograd, 21. septembra 1991. godine, šifrovano, narodna odbrana, službena tajna, hitno.
Medicinskom centru – na ličnost direktoru – dostaviti: MC Bar, MC Cetinje, MC Titograd, MC Nikšić, MC Bijelo Polje, MC Pljevlja, MC Risan, MC Igalo i MC Mojkovac.
Predmet: Sprovođenje zaključka Predsjedništva Republike Crne Gore.
Shodno zaključku Predsjedništva Republike Crne Gore, potrebno je da preduzmete sljedeće:
– izučiti i preduzeti sve mjere i postupke za slučaj mobilizacije;
– detaljno (se) upoznati sa planom funkcionisanja, a naročito sa dijelom koji se odnosi na formiranje manevarske bolnice;
– prekinuti korišćenje godišnjih odmora svim rukovodećim radnicima i drugim radnicima na značajnijim radnim mjestima, i
– preduzeti sve mjere iz operativnog programa na jačanju odbrambene sposobnosti Republike.
O preduzetim mjerama izvjestiti ovo Ministarstvo.
Ministar, dr Miomir Mugoša.

PROVJERE MEDICINARA: Narednoj Mugošinoj šifrovanoj depeši ,,vojnom linijom” prethodilo je nepotpisano naređenje, pet dana uoči tzv. dubrovačke operacije, dostavljeno preko Službe kriptozaštite MNO radi ,,provjere podataka” i VES-ova (vojno-evidencione sposobnosti) doktora i medicinskog osoblja u Kotoru i Tivtu:
26. septembar 1991, 17:50.
Republika Crna Gora, MNO, str. pov. br. 09-286/1, Titograd, 26. septembar 1991. godine.
Narodna odbrana, službena tajna, strogo povjerljivo, teleks – hitno.
Sekretarijatu za narodnu odbranu – starješini organa Kotor i Tivat.
Predmet: Preraspodjela zdravstvenog kadra.
U cilju popune i uspješnog funkcionisanja zdravstva u ratu i u neposrednoj ratnoj opasnosti, potrebno je da se izvrši preraspodjela zdravstvenog kadra. Iz tog razloga, potrebni su nam odmah sljedeći podaci:
– Ime, očevo ime i prezime; godina i mjesto rođenja, ustanova gdje radi i VES, za lica sa spiska:
1. dr Vojo Milošević, iz Kotora, hirurg;
2. Dr Jović, iz Risna, ortoped;
3. Dr Budeč, očni ljekar;
4. Dr Radulović, ginekolog;
5. Dr Kusturica, ginekolog;
6. Dr Pasković, ortoped;
7. Dr Ivan Lekić, hirurg, Kotor;
8. Dr Dejan Milošević, anesteziolog, Kotor;
9. Dr Veselin Vesić, neuropsihijatar, Kotor;
10. Vuk Ognjanović, gipser;
11. Branislav Pavlović, transfuzer.

(PO)RATNI RASPORED: Mugoša je mogući (ko)autor ovog naređenja, jer je 4. oktobra 1991, istim povjerljivim kanalom, lično proslijedio strogo povjerljivo naređenje opštinskom Sekretarijatu za narodnu odbranu MNO u Kotoru sa rokom izvršenja odmah o ,,rasporedu po osnovu ratnog rasporeda” za medicinsko osoblje iz Boke kotorske.
Zapovjedni ton i vojna leksikologija, poznavanje brojeva vojnih pošta i VES-a, rasporedi direktno u vojne jedinice (VPS – Vojno-pomorski sektor JNA) svjedoče o važnoj poziciji dr Mugija u JNA sistemu komandovanja – jedino nadležnom za ,,raspored po osnovu vojnog rasporeda”. Citiramo depešu:
4. oktobar 1991, 13:55.
Republika Crna Gora, Ministarstvo zdravlja i zaštite životne sredine, broj 01-106, Titograd, 3. oktobra 1991. godine.
Narodna odbrana, službena tajna, strogo povjerljivo, šifrovano. Sekretarijat za narodnu odbranu, Kotor.
Predmet: Raspored vojnih obveznika po osnovu ratnog rasporeda.
U cilju obezbjeđenja adekvatne zdravstvene zaštite, potrebno je da se odmah:
1. Dr Ivan M. Ilić, rođen 1959. godine u Kotoru, nepoznati ratni raspored, rasporedi u VPS Kumbor, na mjesto anesteziologa;
2. Dr Predrag V. Milošević, rođen 1950. u Plavu, VP 12501, raspoređen u RO JNA, rasporedi u bolnicu Risan, na mjesto gipsera;
3. Vuk A. Ognjanović, rođen 1950. godine u Plavu, VPS 1110/3/12501, raspoređen u OJV Kotor, rasporedi u bolnicu Risan na mjesto transfuzera;
4. Branislav V. Pavlović, rođen 1965. godine u Foči, VPS 1110/3/12501, raspoređen u OJV Kotor, rasporedi u bolnicu Risan na mjesto transfuzera;
5. Vuksan M. Vukotić, rođen 1965. godine u Plavu, VES 11602, raspoređen u RO JNA, rasporedi u Dom zdravlja Herceg-Novi, za rendgen tehničara;
6. Radule M. Šćekić, rođen 1966. godine u Ivangradu, VES 11602, raspoređen u RO JNA, rasporedi u Dom zdravlja JNA za rendgen tehničara u hirurškoj ekipi;
7. Darica Pasinović, inženjer mašinstva, da se rasporedi u Dom zdravlja Herceg-Novi u hiruršku ekipu;
8. Zdravko Đ. Maraš, rođen 1958. godine u Kotoru, VES 12701, raspoređen u RO JNA, raspored u Dom zdravlja Herceg-Novi.
Ministar, dr Miomir Mugoša.
I na kraju, nakon svih ,,ratnih rasporeda” u tzv. dubrovačkoj operaciji, ispade da se baš dr Mugi, nakadašnji JNA ,,zapovjednik”, potonji podgorički gradonačelnik, bratimi sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem (javno ga podržao 2009. u neuspješnoj trci za mjesto predsjednika Hrvatske) a da hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića 2007. proglasi počasnim građaninom Podgorice.
Mesić je oktobra 1991, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ (formalni zapovjednik JNA!), predvodio konvoj brodova Libertas sa humanitarnom pomoći za blokirani i napadnuti Dubrovnik.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo