Povežite se sa nama

MONITORING

Nema boja, nema rata, bez Mugija komandanta

Objavljeno prije

na

Akter povjerljive JNA menažerije 1991. godine u Crnoj Gori bio je i Miomir Mugi Mugoša.U tom svojstvu on je učestvovao u pripremama za ratna djejstva na Dubrovnik i okolinu. Dokumentacija Vlade Crne Gore o tome sačuvana je igrom slučaja, jer je bila predviđena za uništenje – spaljivanjem. ŠIFROVANE DEPEŠE: Vlada Crne Gore, premijera Mila Đukanovića, u svom je sastavu imala ratne 1991. Ministarstvo narodne odbrane (MNO) na čijem je čelu, kao ministar narodne odbrane, bio aktivni JNA pukovnik Božidar Babić.
U okviru MNO, po svim crnogorskim opštinama, postojali su organi uprave odbrane koji su obavljali poslove mobilizacije crnogorskih građana za popunu JNA i ratnih jedinica Teritorijalne odbrane Crne Gore u tzv. dubrovačkoj operaciji.
MNO je imalo posebnu Službu kriptozaštite (rukovodilac JNA kapetan I klase Vladimir Jokanović) kroz koju su danonoćno, teleksima i teleprinterima, cirkulisale šifrovane depeše do opštinskih organa uprave i dalje – prema naznačenoj adresi.
Preko Službe kriptozaštite MNO upućivane su, sa oznakom vojna tajna i strogo povjerljivo, takođe i depeše komandi JNA u Crnoj Gori: 2. korpusa, 9. vojno-pomorskog sektora, komande Vojnog okruga Titograd, zatim depeše iz Beograda, Saveznog sekretarijata narodne odbrane, Generalštaba Oružanih snaga SFRJ… između Đukanovićeve vlade i JNA 1991. nije bilo nikakvih tajni.
Miomir Mugoša, ondašnji ministar zdravlja i zaštite životne okoline, potonji gradonačelnik raspolagao je, po svoj prilici, još 21. septembra 1991. povjerljivim JNA podatkom da će se deset dana kasnije, 1. oktobra 1991. rano izjutra krenuti u sramni napad sa zemlje, mora i iz vazduha na Dubrovnik i okolinu.

,,MANEVARSKA BOLNICA”: Naime, Mugoša je ,,vojnom linijom”, preko Službe kriptozaštite MNO toga dana, kasno uveče, poslao urgentnu depešu sa nalogom da se hitno uruči direktorima medicinskih centara u devet crnogorskih opština radi pripreme i ratne ,,manevarske bolnice”. Svega dan ranije, 20. septembra 1991. na Žabljaku je proglašena „ekološka država”; ekologija je, u to vrijeme, bila Mugijev resor.
U cjelosti citiramo depešu koja je, u Službi kriptozaštite MNO, primljena 21. septembra 1991. deset minuta prije ponoći sa naznačenom hitnošću uručenja:
21. septembar 1991, 23:50.
Republika Crna Gora, Ministarstvo zdravlja i zaštite životne sredine, str. pov. broj 01-90, Titograd, 21. septembra 1991. godine, šifrovano, narodna odbrana, službena tajna, hitno.
Medicinskom centru – na ličnost direktoru – dostaviti: MC Bar, MC Cetinje, MC Titograd, MC Nikšić, MC Bijelo Polje, MC Pljevlja, MC Risan, MC Igalo i MC Mojkovac.
Predmet: Sprovođenje zaključka Predsjedništva Republike Crne Gore.
Shodno zaključku Predsjedništva Republike Crne Gore, potrebno je da preduzmete sljedeće:
– izučiti i preduzeti sve mjere i postupke za slučaj mobilizacije;
– detaljno (se) upoznati sa planom funkcionisanja, a naročito sa dijelom koji se odnosi na formiranje manevarske bolnice;
– prekinuti korišćenje godišnjih odmora svim rukovodećim radnicima i drugim radnicima na značajnijim radnim mjestima, i
– preduzeti sve mjere iz operativnog programa na jačanju odbrambene sposobnosti Republike.
O preduzetim mjerama izvjestiti ovo Ministarstvo.
Ministar, dr Miomir Mugoša.

PROVJERE MEDICINARA: Narednoj Mugošinoj šifrovanoj depeši ,,vojnom linijom” prethodilo je nepotpisano naređenje, pet dana uoči tzv. dubrovačke operacije, dostavljeno preko Službe kriptozaštite MNO radi ,,provjere podataka” i VES-ova (vojno-evidencione sposobnosti) doktora i medicinskog osoblja u Kotoru i Tivtu:
26. septembar 1991, 17:50.
Republika Crna Gora, MNO, str. pov. br. 09-286/1, Titograd, 26. septembar 1991. godine.
Narodna odbrana, službena tajna, strogo povjerljivo, teleks – hitno.
Sekretarijatu za narodnu odbranu – starješini organa Kotor i Tivat.
Predmet: Preraspodjela zdravstvenog kadra.
U cilju popune i uspješnog funkcionisanja zdravstva u ratu i u neposrednoj ratnoj opasnosti, potrebno je da se izvrši preraspodjela zdravstvenog kadra. Iz tog razloga, potrebni su nam odmah sljedeći podaci:
– Ime, očevo ime i prezime; godina i mjesto rođenja, ustanova gdje radi i VES, za lica sa spiska:
1. dr Vojo Milošević, iz Kotora, hirurg;
2. Dr Jović, iz Risna, ortoped;
3. Dr Budeč, očni ljekar;
4. Dr Radulović, ginekolog;
5. Dr Kusturica, ginekolog;
6. Dr Pasković, ortoped;
7. Dr Ivan Lekić, hirurg, Kotor;
8. Dr Dejan Milošević, anesteziolog, Kotor;
9. Dr Veselin Vesić, neuropsihijatar, Kotor;
10. Vuk Ognjanović, gipser;
11. Branislav Pavlović, transfuzer.

(PO)RATNI RASPORED: Mugoša je mogući (ko)autor ovog naređenja, jer je 4. oktobra 1991, istim povjerljivim kanalom, lično proslijedio strogo povjerljivo naređenje opštinskom Sekretarijatu za narodnu odbranu MNO u Kotoru sa rokom izvršenja odmah o ,,rasporedu po osnovu ratnog rasporeda” za medicinsko osoblje iz Boke kotorske.
Zapovjedni ton i vojna leksikologija, poznavanje brojeva vojnih pošta i VES-a, rasporedi direktno u vojne jedinice (VPS – Vojno-pomorski sektor JNA) svjedoče o važnoj poziciji dr Mugija u JNA sistemu komandovanja – jedino nadležnom za ,,raspored po osnovu vojnog rasporeda”. Citiramo depešu:
4. oktobar 1991, 13:55.
Republika Crna Gora, Ministarstvo zdravlja i zaštite životne sredine, broj 01-106, Titograd, 3. oktobra 1991. godine.
Narodna odbrana, službena tajna, strogo povjerljivo, šifrovano. Sekretarijat za narodnu odbranu, Kotor.
Predmet: Raspored vojnih obveznika po osnovu ratnog rasporeda.
U cilju obezbjeđenja adekvatne zdravstvene zaštite, potrebno je da se odmah:
1. Dr Ivan M. Ilić, rođen 1959. godine u Kotoru, nepoznati ratni raspored, rasporedi u VPS Kumbor, na mjesto anesteziologa;
2. Dr Predrag V. Milošević, rođen 1950. u Plavu, VP 12501, raspoređen u RO JNA, rasporedi u bolnicu Risan, na mjesto gipsera;
3. Vuk A. Ognjanović, rođen 1950. godine u Plavu, VPS 1110/3/12501, raspoređen u OJV Kotor, rasporedi u bolnicu Risan na mjesto transfuzera;
4. Branislav V. Pavlović, rođen 1965. godine u Foči, VPS 1110/3/12501, raspoređen u OJV Kotor, rasporedi u bolnicu Risan na mjesto transfuzera;
5. Vuksan M. Vukotić, rođen 1965. godine u Plavu, VES 11602, raspoređen u RO JNA, rasporedi u Dom zdravlja Herceg-Novi, za rendgen tehničara;
6. Radule M. Šćekić, rođen 1966. godine u Ivangradu, VES 11602, raspoređen u RO JNA, rasporedi u Dom zdravlja JNA za rendgen tehničara u hirurškoj ekipi;
7. Darica Pasinović, inženjer mašinstva, da se rasporedi u Dom zdravlja Herceg-Novi u hiruršku ekipu;
8. Zdravko Đ. Maraš, rođen 1958. godine u Kotoru, VES 12701, raspoređen u RO JNA, raspored u Dom zdravlja Herceg-Novi.
Ministar, dr Miomir Mugoša.
I na kraju, nakon svih ,,ratnih rasporeda” u tzv. dubrovačkoj operaciji, ispade da se baš dr Mugi, nakadašnji JNA ,,zapovjednik”, potonji podgorički gradonačelnik, bratimi sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem (javno ga podržao 2009. u neuspješnoj trci za mjesto predsjednika Hrvatske) a da hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića 2007. proglasi počasnim građaninom Podgorice.
Mesić je oktobra 1991, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ (formalni zapovjednik JNA!), predvodio konvoj brodova Libertas sa humanitarnom pomoći za blokirani i napadnuti Dubrovnik.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREUZIMANJE VLASTI U BUDVI: Smjena  iz  Spuža

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je potvrdio optužnicu tužilaštva protiv gradonačelnika Budve  Mila Božovića, Viši sud je istovremeno dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta Božoviću na potpis. Omogućeno mu je da potpiše dva rješenja – o razrješenju Jasne Dokić i imenovanju Nikole Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva

 

 

U utorak, 03.decembra ,udaljena je sa radnog mjesta  potpredsjednica Opštine Jasna Dokić, od strane grupe građana predvođene Nikolom Jovanovićem, liderom političke grupacije Budva naš grad, nakon što ju je rješenjem iz  Spuža smijenio gradonačelnik Milo Božović, kome se sudi za organizovani kriminal i šverc narkoktika. Božović je, istovremeno,  postavio Jovanovića za potpredsjednika.

“Kada sam došla na posao i ušla u kancelariju Službe predsjednika pored kabineta, okružili su me nepoznati ljudi. Nijesu mi dozvolili da uđem u kabinet u kojem je Jovanović već sjedio. Kancelarija i predvorje bili su puni ljudi od kojih su mnogi bili meni nepoznati jer nisu zaposleni u Opštini. Tražila sam da uđem u kabinet kada mi se obratio Jovanović  uvredama,  govoreći “ti si niko i ništa, ti si obična nula, idi odavde… Pokazivao je rješenje o razrješenju sa funkcije uz konstataciju da se on sada za sve pita. Cijelo vrijeme iza mojih leđa stajali su pripadnici privatnog obezbjeđenja…” opisala je potpredsjednic Dokić. Ona je, kako navodi, bila prinuđena da pokupi svoje lične stvari i napusti kabinet.

Jovanović je demantovao da ju je vrijeđao i omalovažavao. Dokić se, kako je on naveo, u kabinet predsjednika Opštine  pojavila sa dvojicom pripadnika obezbjeđenja. “ Saopšteno joj je da je razriješena i da kod sekretarke kabineta preuzme rješenje o razrešenju. Nakon što je odbila da preuzme rješenje, omogućeno joj je da preuzme lične stvari iz kancelarije predsjednika” – kazao je novopostavljeni potpredsjednik opštine Budva.

Iako je Viši sud u Podgorici tri dana ranije potvrdio optužnicu tužilaštva protiv Božovića, istovremeno je  dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta  Božoviću na potpis, čime mu je omogućeno da potpiše dva rješenja –  jedno o razrješenju Jasne Dokić, i drugo o imenovanju Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva. Jovanović je sjeo u fotelju potpredsjednika i bez stava odborničke većine, preuzeo vlast u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 

 

Boris Raonić, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Nije Raoniću samo to išlo na ruku. Srećna zvijezda ili neka druga sila, tek optužni prijedlog tužilaštva o kom pravnik Raonić samouvjereno danas govori iz fotelje  RTCG, zakasnio je taman toliko da ga neometano izaberu i treći put na čelo Javnog servisa u septembru ove godine.

ODT je predmet formirao 3. juna 2023. godine, zbog neizvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je Raonić u avgustu 2021. godine izabran nezakonito jer je bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM). Proces je vođen po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata, koji takođe nije mogao biti izabran na čelo RTCG zbog uslova o radnom iskustvu u odgovarajućoj spremi. Predmet se šetao skoro  godinu i po dana, od ODT do SDT, pa opet nazad. ODT ga je još izviđao u vrijeme kada je Raonić i treći put izabran na tu poziciju. Ni Raoniću danas eto nije jasno zašto je to toliko trajalo.

Presuda zbog čijeg neizvršenja tužilaštvo sada tereti dio članova i predsjednika Savjeta, postala je pravosnažna 10. maja 2023. godine, odlukom Višeg suda, koji je Savjetu RTCG  tada naložio da postupi u skladu sa njom.  Savjet je, međutim, 1. juna iste godine, većinom glasova, za generalnog direktora RTCG ponovo izabrao nezakonito izabranog Raonića, čemu se javno usprotivila samo Marijana Camović Veličković, članica Savjeta i predsjednica SMCG.

Da je Savjet i tada Raonića  izabrao nezakonito,  utvrdio je Osnovni sud u Podgorici  u prvostepenoj presudi u aprilu ove godine.  Po ocjeni suda,  Raonić nije mogao ni drugi put  biti izabran, jer je Savjet morao cijeniti da li ispunjava  uslove u trenutku kada je konkurs raspisan. A ne, kako bi Boris volio a Savjet i uradio, nakon što je podnio ostavku na funkciju u AEM-u.

Raonić tvrdi da je sve urađeno zakonito: „Vi imate odluku suda, pravosnažnu, po tužbi Nikole Markovića koja kaže da se može birati novi direktor od svih prijavljenih kandidata, uključujući i mene”.  Pa ono, može se birati, al se ne može izabrati ako ne ispunjava uslove, a Raonić nije. Što zbog konflikta interesa, što zbog radnog iskustva.  Novinar, opet – ništa.

„Ne postoji pravni stručnjak koji mi nije rekao u prethodnom periodu da je ovo budalaština“, nastavlja Raonić dalje o optužnom prijedlogu.  Koji su do sada javno kritikovali samo njegovi branioci advokati Danilo Milović i Nebojša Aasanović. Na RTCG u zadnja dva dana.

Generalni direktor RTCG potom kaže da on poštuje pravosnažne presude, al da  mu je ova nelogična. Valjda poštuje samo one koje su mu logične.  “Ukoliko se sjutra, kada ja odem odavde, prijavi, recimo, pet direktora lokalnih javnih emitera, to po ovoj presudi suda znači da svi oni moraju da daju ostavke, a samo jedan će biti izabran. Ostala četiri će ostati bez posla”, pojašnjava.  Raonić, pritom,  egzistencijalno i materijalno obezbijeđen, ne bi baš ostao bez posla da je napustio funkciju u AEM-u prije kandidature.  Ostao bi direktor Građanske alijanse (GA), u okviru koje funkcioniše Škola demokratskog rukovođenja, kroz koju su kroz decenije prošle gotovo sve partije vlasti i opozicije. Ili što bi  Raonić rekao: „Sreo sam bukvalno svakog ko nešto znači u Crnoj Gori“.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije  našla ništa sporno u tome što su tri člana Savjeta koji je prvi put izabrao nezakonito Raonića – Milica ŠpajakAmina MurićBojan Baća  bili u poslovnim vezama sa GA.  Murić je i danas  u GA,  Špajak je  programska direktorka NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je prema registru nevladinih organizacija jedan od dva osnivača GA, dok je  Baća u vrijeme prvog izbora  bio član Savjeta GA. Podnio je ostavku neposredno pred drugi nezakoniti Raonićev izbor. O tome Boris i Marko, kako je svog zaposlenog pri kraju emisije Raonić počeo da zove, nijesu razgovarali.

Raonić je, umjesto toga,  iznio Marku „nevjerovatno tešku optužbu“.

„Ja imam dokaze da su  brojni ljudi, čak  i postupajući tužioci u ovim predmetima  radili negativne i nezakonite stvari. Tužioci koji su bili postupajući, više ih je bilo, su imali bliske kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama..U narednim danima ćemo iznositi te informacije“, kazao je Raonić.  Zašto ih RTCG, kao javni servis rame uz rame s evropskim servisima,  nije iznosila prije optužnog prijedloga, što joj je medijska obaveza, nijesu objašnjavali.  Ostalo je nejasno i zašto bi navodni tužioci u spregama s kriminalom htjeli da sruše Raonića, obzirom da  RTCG prethodno nije ni pomenula da postoje.

Raonić je, sve u svemu, poslao  poruku da ko god tvrdi da je nezakonito na čelu RTCG, spada u kategoriju kriminalaca, zavidnih, korumpiranih i prodanih. Dok je uz njega  „najbolje što Crna Gora ima“. Tu su  i novinari RTCG koji mu kažu da nikad „nijesu bili tako slobodni“. On im, zauzvrat, oprašta sitne greške.  Kao da se ne daj Bože miješa u  uređivačku politiku, primijetio je i da je u Markovoj emisiji bilo grešaka, ali oprostio mu je.  Ne oprašta jedino zaposlenima koji ga lažno optužuju. O istinitosti optužbe sudi on.  To je ta sloboda.

„Mnogi su u Crnoj Gori optuživani za teške stvari od strane tužilaštva, pa se pokazalo da to možda nije bilo tako“, kazao je direktor RTCG, podsjećajući na slučaj državni udar. U odnosu na to ovo je kikiriki, zaključio je.

Kikiriki su, kad je u pitanju Raonić, do sada bile i sudske presude koje su ukazivale na njegove nezakonite mandate. Iako su se smijenile i vlasti i tužilački vrh.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo