Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvari našeg poštenja

Objavljeno prije

na

filipranko

Izborne liste su predate, kampanja za lokalne izbore koji će 23. maja biti održani u 14 opština u Crnoj Gori ulazi u završni dio. Vlast će na izbore ići u dvije kolone, opozicija, manje-više, u jednoj. Koaliciju Za evropsku Podgoricu – Miomir Mugoša čine Demokratska partija socijalista, Liberalna partija i Bošnjačka stranka. Njeni predstavnici poručili su da očekuju ubjedljivu pobjedu. Pozvali su građane da ,,glasaju za ono što vide, a ne za ono što čuju”. To se traži. Prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Zoran Ćulafić podsjetio je na brojne mostove i bulevare koje je Podgorica dobila za vrijeme njihove vladavine.

Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Narodna stranka, Demokratska srpska stranka, Demokratski centar i još šest partija čine opozicionu koaliciju. I oni kažu da će njihova lista pod imenom Bolja Podgorica, bolja Crna Gora biti pobjednička. Nosilac liste Neven Gošović rekao je da će se udružena opozicija potruditi da svojim programom i pozitivnom kampanjom dođe do svakog građanina Podgorice i da mu predoči alternativu sadašnjoj vlasti.

SDP je, kaže, odlučila da, samostalnim izlaskom na izbore, Podgoričanima ponudi šansu da se opredijele za ,,čist izbor”. Nosilac liste Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade, rekao je da računa na veliki izborni uspjeh. Listu je u Podgorici predala i Stranka srpskih narodnjaka Dobrila Dedeića. Kažu da su oni jedina jedina partija u Crnoj Gori koja se bori protiv članstva u EU i NATO-u i da se jedini nijesu odrekli borbe za prava Srba i za Kosovo u Srbiji.

U međuvremenu su se građani Podgorice, sve šetajući mostovima i bulevarima, zabavljali pitanjima himne. Pitanje je, dakako, zaokupilo i građane diljem Crne Gore, samo što oni nemaju takve mostove i bulevare.

Nakon što je, naime, predsjednik SNP-a Srđan Milić kazao da će poslije lokalnih izbora biti nastavljeni razgovori sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem o izmjeni Zakona o državnim simbolima, kako bi oni bili opšteprihvaćeni, suočeni smo sa brojnim, sudbinski važnim pitanjima: koje se strofe smiju, a koje ne smiju dirati; je li Sekula Drljević neke stihove napisao ili nije, te da li je dotični bio ili nije bio fašista; da li se, ako je baš predugačka, može himni skratiti muzika, a da se u stihove ne dira…

Glavna uloga u priredbi zapala je SDP-u. Portparol te partije Raško Konjević protumačio je da se himna ne može mijenjati bez promjene Ustava, što će reći bez dvotrećinske većine u parlamentu i tri petine svih birača na referendumu. Rekao je da će SDP ,,oštro” braniti simbole Crne Gore.

Crnogorska kulturna mreža, ma ko to bio, pozvala je crnogorskog premijera Mila Đukanovića da zaštiti interese crnogorskog naroda u Crnoj Gori i založila se da, ukoliko bude potrebno, organizuje, proteste ispred Skupštine u cilju zaštite crnogorskog grba, zastave i himne. Tvrde da je Đukanović jedini čovjek iz vlasti kojem narod vjeruje oko zašite interesa crnogorskog naroda.

Liberalna partija tražila je da u parlamentu bude pokrenuta inicijativa za smjenu Vujanovića jer je izjavom o skraćenju državnih simbola prekršio Ustav.

Partijski drugovi branili su predsjednika, no malčice mlako. Rekli su da se o dužini himne može razgovarati ali i da je Vujanovićev stav – lični.

Kao i obično, sve je garnirano analizama i sintezama. Mjerena je dubina brazde koja dijeli DPS i SDP, razmatrana unutrašnja podjela na prosrbe i procrnogorce u DPS-u.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović smatra da beskonačno eksploatisanje identitetskih pitanja znači beskrupuloznu zloupotrebu. ,,Ako je genocid devedesetih bio vulkan, onda je retorika koja se koristi u vlastodržačke svrhe, a ne za stvarno rješavanje identitetskih pitanja – pepeo genocida devedesetih”, kaže Popović.

Koča Pavlović, poslanik Pokreta za promjene primijetio je kako bi bilo ,,elementarno pošteno da Filip Vujanović i Raško Konjević predizborne dileme oko himne i zastava izlože radnicima Tehnostila, Željezare i Boksita”.

Iako na momente zvuči blesavo, tekuća priča o himni, izvjesno nije naivna, kao što naivna nijesu bila ni guslanja devedesetih. Za šaku glasova, vlast je vrlo spremna da kopa po crnogorskim podjelama, ma kuda to vodilo.

Glasnogovornici su izričiti. U raspravi sa Vujanovićem, Raško Konjević je naglasio da je nepojmljivo da predsjednik države ima iste stavove sa onima koji su bili protiv obnove crnogorske nezavisnosti i nijesu glasali za Zakon o državnim simbolima.

Crnogorska kulturna mreža saopštila je da se ,,mora narod pitati kakve hoće simbole, jer ne mogu ljudi koji su 2006. bili oponenti crnogorske nezavisnosti sada krojiti državne simbole”.

Onda se priča polako proširi na izbore. „Podgoričani odlično znaju ko su bile pokretačke snage na putu ka ostvarivanju crnogorske samostalnosti, pa neće ni glasati za one koji su bili protiv toga”, objasnio je predsjednik OO DPS-a Zoran Ćulafić.

Profesor Milan Popović ocjenjuje da je retorika koja žigoše one koji su glasali za zajedničku državu antidemokratska i diskriminatorna. ,,Tražiti od njih da se do kraja života posipaju pepelom zato što su na referendumu iskazali svoju slobodnu volju je sramota, ali je prije svega kršenje Ustava i, na kraju krajeva, krivično djelo”, kaže Popović. On smatra da, ko stvarno misli o dobru Crne Gore, ne radi ovo što rade DPS i SDP. “Dugoročno, to je potkopavanje Crne Gore.”

Kao krunski argument protiv Vujanovićevog stava o himni, upotrijebljen je fakat da je predsjednik države potpisao zakon po kojem je himna takva kakva je. I u tom, i u svim sličnim prilikama ,oni koji se zgražavaju nad ,,protivnicima nezavisnosti”, uredno zaboravljaju da su, koliko juče, ,,protivnici nezavisnosti” bili oni sami ili njihovi koalicioni partneri. Naravno i to da je reći NE bio zakonit izbor.

Na referendum 1992. godine izašlo je 66 odsto građana Crne Gore. Po volji vlasti, na pitanje – Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele – ZA je glasalo preko 95 odsto izašlih. Sa vascijelim DPS-om na čelu.

Oni koji su bili za SRJ, te dakle ,,protivnici crnogorske nezavisnosti”, na izborima 1992, od 85 mjesta u parlamentu imali su – 68. Liberalni savez imao je 13, SDP četiri mandata.

Vlast ne otkriva – da li fakat da je neko bio ,,protiv svoje države” vremenom iščili, niti koliko je vrijeme za to potrebno. Ili, ipak, oni koji su na referendum, glasali NE, kako bi stekli pravo da kažu svoje mišljenje, treba službeno da revidiraju. Vježbali smo 1948.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo