Povežite se sa nama

MONITORING

Alisa u zemlji čuda

Objavljeno prije

na

Od zahtjeva direktorice MANS-a Vanje Ćalović, koja je od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića tražila da inicira razrješenje vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, izvjesno je, neće biti ništa. U kabinetu predsjednika Skupštine, na koji je adresirano otvoreno pismo u kojem se od Krivokapića traži da zakaže vanrednu sjednicu na kojoj bi se glasalo o razrješenju Ranke Čarapić, imaju dobar izgovor i tvrde da je zahtjev upućen na pogrešnu adresu. Naime, u članu 26 Zakona o državnom tužiocu piše da prijedlog za imenovanje, razrješenje i prestanak funkcije državnog tužioca utvrđuje isključivo Tužilački savjet. Tek nakon toga taj bi se prijedlog mogao naći na dnevnom redu parlamenta.

LAGANJE: Vanja Ćalović je u pismu upućenom Krivokapiću tražila razrješenje Ćarapićeve zbog ,,obmanjivanja poslanika i javnosti, očigledne nespremnosti da pokreće istrage po službenoj dužnosti i izostanka konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

U MANS-u tvrde da je vrhovna državna tužiteljka na posljednjoj sjednici Nacionalnog savjeta za evropske integracije “slagala članove tog tijela”, među kojima ima i poslanika Skupštine, da joj ta nevladina organizacija nije dostavila članke iz medija o mogućim krivičnim djelima vlasnika nikšićke Željezare.

,,Gospođu Čarapić demantuje djelovodni pečat samog Vrhovnog državnog tužilaštva od 23. aprila 2010. Ta laž dovodi u pitanje kredibilitet cijele tužilačke organizacije i stoga očekujemo da će parlament hitno reagovati”, navodi MANS.

Vrhovni državni tužilac je, tvrdi Vanja Ćalović, unizio tužilačku organizaciju i odbacivanjem prijava za koje se kasnije ispostavilo da su bile opravdane. U tom kontekstu MANS podsjeća na slučaj prodaje zemljišta Glavnog grada kompaniji Carine po cijeni višestruko nižoj od one ponuđene na tenderu i podsjećaju da je Osnovni sud u Podgorici u tom slučaju presudio u korist drugih ponuđača, koji su se žalili na odluku gradonačelnika Miomira Mugoše da zemlju proda Carinama neposrednom nagodbom, nakon sprovođenja sumnjivog tenderskog postupka.

,,Drugi konkretan primjer slučaj je prebijanja zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Ranka Čarapić je odbacila krivičnu prijavu s obrazloženjem da nema osnova za krivično gonjenje, da bi je demantovao snimak policijske torture, a slučaj naknadno bio ponovo otvoren”, kaže se u pismu.

PROCEDURA: Tužilaštvo se poziva na odgovornost i zbog odnosa prema slučaju nelegalne gradnje na Zavali. Istraga o tom slučaju u kojem je jedan od glavnih aktera aktuelni potpredsjednik Vlade Svetozar Marović traje već dvije godine. U MANS-u su ubijeđeni da to nije slučajno jer su ključni akteri u tom periodu stekli imunitet od krivičnog gonjenja, a neki i napustili Crnu Goru.

Izvjesno je da je inicijativa MANS-a formalno pravno upućena na pogrešnu adresu – na Skupštinu, umjesto na Tužilački savjet koji je, prema zakonu, jedini nadležan za iniciranje postupka razrješenja. Međutim, da bi čitalac shvatio koliko bi smisla imalo striktno poštovanje procedure, nije zgorega pomenuti da u Tužilački savjet, kojim predsjedava upravo Ranka Čarapić kao vrhovna državna tužiteljka, sjedi šest od deset članova iz tužilačke organizacije. Sedmi je delegiran od Ministarstva pravde, dok su preostala tri člana iz redova istaknutih pravnika. Očigledno je gdje je prevagnulo.

Vanja Ćalović ne spori da nije ispoštovala proceduru, ali ističe da je inicijativa za smjenu državnog tužioca pitanje suštine, a ne forme.

,,Upravo zato tražim od predsjednika Skupštine da iskoristi svoj politički i institucionalni kredibilitet da nešto uradi, jer je Zakon o državnom tužiocu očigledno napravljen s konstrukcionom greškom. Dakle, taj zakon predviđa da Tužilački savjet, na čelu sa vrhovnim državnim tužiocem, inicira smjenu vrhovnog državnog tužioca. I to je još jedini nadležni za dostavljanje prijedloga s tom sadržinom ovom tijelu – ministar pravde”, pojašnjava Ćalović.

Ćalović kaže da nije sigurna da li je ovo zakonsko rješenje ugrađeno svjesno, ili se radilo o propustu, ali dodaje da je sasvim jasno da ono onemogućava pozivanje na odgovornost državnog tužioca, ukoliko to ne poželi izvršna vlast.

APSURD: ,,Takvo zakonsko rješenje usvojila je crnogorska Skupština na čijem je čelu Ranko Krivokapić i zato od njega očekujem da iznađe mogućnost da se zauzme stav prema potezima i ponašanju Ranke Čarapić, koja je nedavno na sjednici Nacionalnog savjeta za evropske integracije lagala poslanike i pokazala krajnje nepoštovanje prema tom domu. Ja zaista ne očekujem da pitanje razrješenja pokrene šest članova tužilačke organizacije koje je, po slovu zakona, upravo Čarapićka predložila za članstvo u tom tijelu. To bi zaista bilo apsurdno očekivati”, kaže Vanja Ćalović.

Crnogorska opozicija se slaže da je ,,čaša prelivena” i da je krajnje vrijeme da se vrhovni državni tužilac pozove na odgovornost, barem zbog nečinjenja.

,,Gospođa Čarapić se ponaša kao Alisa u zemlji čuda. Konstantno se iščuđava i traži od drugih ljudi da umjesto nje sakupljaju dokaze, kako vezano za organizovani kriminal i korupciju, tako i za benignije stvari. Dakle, konstantno traži da neko drugi radi njen posao. E, pa bilo je dosta. Obećavam da će sva opozicija stati iza zahtjeva za njenu smjenu”, kaže u ime udružene opozicije potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

Kako su stvari zakonski postavljene, opoziciji i civilnom sektoru ostaje da se nadaju da će vrhovni državni tužilac jednog jutra ustati i odlučiti da sam sebe smijeni. Mogu se nadati i da će mu Vlada jednog dana okrenuti leđa i pokrenuti njegovo razrješenje preko ministra pravde. No, kad budu sazreli uslovi da Vlada negoduje zbog postupanja Vrhovnog državnog tužioca, neće ni biti razloga i osnova da se zahtijeva njegovo razrješenje.

 

Petar KOMNENIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo