Povežite se sa nama

MONITORING

Budžet za likvidacije trideset miliona eura

Objavljeno prije

na

Odbjegli narko-bos Darko Šarić i članovi njegovog klana su za seriju likvidacija i atentata po Srbiji imali budžet od nevjerovatnih 30 miliona eura, tvrdi beogradski dnevnik Press. Ranije su beogradski mediji objavili da su Šarić i njegov narko kartel napravili početkom godine pakleni plan za likvidaciju najviših državnih funkcionera Srbije, operativaca iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbjednosno informativne agencije (BIA). DVIJE LISTE ZA ODSTRIJEL: Do ovih podataka došli su operativci MUP-a i bezbjednosnih službi, poslije čega je pojačano obezbjeđenje najistaknutijih državnih funkcionera, poput predsjednika Srbije Borisa Tadića, ministarke pravde Snežane Malović i njenog saradnika, državnog sekretara Slobodana Homena i specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Miljka Radisavljevića. Budžetom za likvidacije trebalo je da budu finansirane akcije na prikupljanju informacija o osobama koje rade na akciji Balkanski ratnik, zatim zastrašivanja, pripreme i, konačno, izvršenja likvidacija, naveo je Press.

Prema podacima službi bezbjednosti, postojala su dva spiska za likvidaciju. Na prvom se nalazila čitava radna grupa koja se bavila akcijom Balkanski ratnik, ali su glavne mete bili dva operativca Uprave kriminalističke policije MUP Srbije i jedan visoki funkcioner BIA.

U pitanju su bili operativci malo poznati javnosti i čija likvidacija ne bi izazvala veliki potres u državi. Njih je „tipovao” jedan član klana sa dobrim vezama u policiji koji je uhapšen sredinom marta. Ta osoba je kazala i da je sve akcije, prema Šarićevom planu likvidacije, trebalo da izvrše profesionalci, plaćene ubice iz srpskog i crnogorskog podzemlja.

Nakon što je ovaj pakleni plan otkriven, kako tvrde sagovornici Pressa, klan je shvatio da ne može da računa na zaštitu ni u jednom dijelu srpskih državnih struktura, koje se zaklinju da su riješene da u obračunu idu do kraja, napravljen je još brutalniji spisak za odstrel. Na njemu su se našli i predsjednik Tadić, specijalni tužilac Radisavljević, ministarka pravde Malović i državni sekretar Homen.

PLAĆENE UBICE IZ CRNE GORE: Državni sekretar Homen izjavio je sredinom aprila da je plan za likvidaciju srpskih državnih, policijskih i bezbjednosnih zvaničnika podrazumijevao da nekoliko plaćenih ubica, porijeklom iz Crne Gore, koje inače borave u Beogradu, u sinhronizovanoj i dobro koordiniranoj akciji počine ubistva ličnosti koje su označene za najveću smetnju i prepreku za opstanak ove mreže u regionu.

Za tu priliku u Beograd je dopremljena određena količina eksploziva. Policija je privela nekoliko osoba, zbog nedostatka dokaza pušteni su, bili su pod prismotrom sve dok nisu otišli u Crnu Goru, objavile su Večernje novosti.

Prema saznanjima Pressa, specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, BIA i MUP imaju i imena potencijalnih ubica i o njima se vodi posebna istraga, nezavisna od procesa za šverc kokaina, finansijske istrage i istrage koja se tiče pranja novca. S druge strane, obavještajna zaštita svih koji se bave borbom protiv narko-klana Darka Šarića podignuta je na najveći mogući nivo, a spisak državnih funkcionera kojima se dostavljaju informacije o akciji Balkanski ratnik sveden je na najmanji potreban broj.

Tako je predsjednik Srbije dobio pojačano obezbjeđenje i novi blindirani mercedes. Specijalni tužilac je uz blindirani automobil i pojačanu pratnju morao da promijeni i adresu stanovanja, baš kao i ministarka pravde, koja se vozi u blindiranom automobilu pod pratnjom. Ministarkino obezbjeđenje preuzele su Kobre, specijalna jedinica Vojske Srbije, koja inače čuva još samo predsjednika Srbije i ministra odbrane Dragana Šutanovca. Državni sekretar Slobodan Homen dobio je stalnu pratnju četiri pripadnika policijske Protivterorističke jedinice MUP-a, kao i obezbjeđenje ispred kuće.

OKIDAČ – ODUZIMANJE IMOVINE: Prema sagovorniku Pressa, ono što je Šarićeve ljude posebno iznerviralo i što im je praktično bilo okidač da krenu u obračun sa državnim rukovodstvom jeste oduzimanje njihove ogromne imovine i uvođenje novinara u njihovo carstvo u Novom Sadu.

Imovina do sada zaplijenjena od Darka Šarića i osoba povezanih s njim, prema prvim procjenama vrijedi oko 100 miliona eura, ali vlasti u Srbiji očekuju da će na kraju ove finansijske istrage biti oduzeto daleko više sredstava, izjavio je državni sekretar Slobodan Homen.

Šariću i članovima njegove porodice sredinom februara zaplijenjene su vile na Dedinju, šest stanova u Beogradu, tri garaže, klub u Kragujevcu, dvije vile i parcele na ukupno dva hektara u Sremskoj Kamenici, kao i novac sa nekoliko računa u bankama u Srbiji. Početkom marta zaplijenjena su tri stana Gorana Sokovića (39) i osoba povezanih s njim, kao i obdanište Lane Popović (29), nevjenčane supruge Darka Šarića.

Zaplijenjena je i porodična vila već pomenutog Željka Vujanovića u Kragujevcu i kuća u selu Divostin. Sredinom marta je zaplijenjen od uhapšenog advokata Radovana Štrpca, osumnjičenog da je prao novac od kupovine kokaina, većinski paket akcija preduzeća Jedinstvo iz Gajdobre.

Direkcija za upravljanje oduzete imovine ušla je prije nekoliko dana u hotele Putnik i Vojvodina u Novom Sadu, kao i tri restorana, kuću vina, a preuzeli su i većinski paket vlasništva sindikalnog odmarališta u Rovinju.

Istraga još ispituje vlasničke odnose u pojedinim firmama i restoranima u Srbiji jer se sumnja da iza njih stoji Darko Šarić.

Među nekretninama za koje se sumnja da su u vlasništvu pljevaljskog narko-bosa su kafići Code i Paskući u Beogradu. U sefu kafića Code, u koji su dolazili ljudi iz Šarićevog okruženja, nađeno je 300.000 dinara.

IMOVINA I PRANJE NOVCA: Pod sumnjom su i hoteli Prezident na Paliću i Patrija u Subotici koji su u vlasništvu THU Palić. Tu firmu je u julu 2009. kupila crnogorska kompanija Maestral turs i postala većinski vlasnik THU Palić. Kao zastupnik ovog konzorcijuma pojavio se Nebojša Jestrović, koji je bio i direktor firme Futura plus. U martu je uhapšen Marinko Vučetić (34), direktor THU Palić, osumnjičen da je za grupu Darka Šarića prao novac.

Blažo Dedić iz Budve, vlasnik firme Maestral turs, negirao je da ima bilo kakve veze sa Darkom Šarićem koga je, kako tvrdi, vidio tri puta, i to kada je bio u njegovom hotelu Mediteran u Bečićima, gdje je obišao porodicu na ljetovanju. On potvrđuje da je za predsjednika upravnih odbora svojih hotela u Vojvodini postavio novosadskog advokata Radovana Štrpca, ali kako je naveo „njemu nije pisalo na čelu da radi za Pljevljaka”.

Istražni organi u Srbiji procijenili su da je narko-klan zaradio oko pet milijardi eura, a da je od tog novca milijardu i 350 miliona eura oprano u Srbiji.

U dosadašnjem procesu protiv Darka Šarića i članova njegovog klana 20 osoba obuhvaćeno je optužnicom Specijalnog tužilaštva; 12 ljudi je pod istragom o pranju novca; 2,9 tona droge zaplijenjeno je od oktobra 2009; 11 miliona eura privremeno oduzeto od klana.

 

Šarić u Pljevljima?

Odbjegli narko-bos Darko Šarić posljednjih mjesec dana skriva se u Pljevljima, objavio je Press, pozivajući se na operativne podatke srpske policije i službi bezbjednosti. Šarić se u rodni grad, navodno, prebacio prije mjesec.

,,Darko Šarić je dugo boravio u Bečićima i Budvi. Jedno vrijeme je pokušavao da se prebaci u Švajcarsku, pa čak i u Južnu Ameriku ili Južnoafričku Republiku, kroz koju je prolazila njegova švercerska ruta, ali nije uspio. U Pljevlja je prešao prije mjesec dana, kada su u Bečićima počele pripreme za regionalnu konferenciju ministara policije, koja je održana u hotelu Splendid, u kome je boravio Šarić. Takođe, i to što se približava turistička sezona, jedan je od razloga što primorje više nije mjesto za njegovo skrivanje,” kazao je krajem aprila policijski izvor Pressa.

Taj izvor je dodao da se Darko Šarić uglavnom ne pojavljuje u javnosti. Optuženi navodno, nije mogao, međutim, da odoli kada je nedavno u diskoteci Municipijum S pjevala jedna popularna srpska pjevačica, pa je viđen kako nazdravlja u svom separeu. Interesantno je da sve ove podatke do kojih je došla srpska policija posjeduju i nadležni u Crnoj Gori, ali ne reaguju, tvrdi Press.

,,Prema našim saznanjima, logističku podršku za skrivanje Šarićima daje visoki funkcioner Državne bezbjednosti Crne Gore, koji je u službi zadužen za specijalne operacije. Taj visokorangirani bezbjednjak je 2007. godine pomogao odbjeglim ‘zemuncima’ koji su bili locirani u Dobrim Vodama i Baošićima da pobjegnu, iako je srpska policija kolegama dostavila tačnu lokaciju,” otkrio je sagovornik Pressa.

Prema ovom tabloidu, u Šarićevo carstvo u Pljevljima su svojevremeno dolazile mnoge ličnosti iz javnog života, pa i državnih i policijskih struktura Srbije. Tamo su, prema nekim informacijama, sakriveni i kompromitujući materijali o tim susretima.

 

ŠARIĆEVO BOGATSTVO

Hoteli i restorani:

– Restoran Sečuan u Novom Sadu

– Hotel Putnik u Novom Sadu ima 83 sobe sa 62 zaposlena

– Hotel Vojvodina u Novom Sadu ima 62 sobe i 44 zaposlena

– Restoran Lipa u Novom Sadu

– Riblji restoran Dunavska oaza u Novom Sadu

– Noćni klub Kazino u Kragujevcu.

 

Zdanje na Tatarskom brdu:

– Kuća za obezbjeđenje sa video-nadzorom

– Teretana sa najmoder¬nijim spravama, svlačionica, sauna

– Bazen dimenzija petnaest sa pet metara

– Igralište za basket sa specijalnom podlogom

– Dvorana sa podijumom za igru.

Nekretnine članova porodice:

– Među nekretninama u vlasništvu Darka Šarića su stan u Bulevaru Arsenija Čarnojevića od 180 kvadrata, kao i klub Kazino u Kragujevcu.

– Od nevjenčane Šarićeve supruge Lane Popović uzeto je obdanište u Šilerovoj od 142,4 kvadrata, parcela pored od 300 kvadrata i BMWx3, kao i 17.250 eura.

– Blokiran je i novac sa računa dvoje najmlađih članova porodice Šarić, na kojima je 141.000 eura

– Od bliskih srodnika, brata, majke, sestre i bivše supruge Nataše Lončar, privremeno je oduzeta vila na Dedinju, dva stana od po 115 kvadrata na Novom Beogradu, petosoban stan u Ulici Arsenija Čarnojevića od 181 kvadrata, stan od 98 kvadrata u Ulici generala Mihaila Nedeljkovića, kao i stan od 76 kvadrata u Ulici španskih boraca na Novom Beogradu

– U Sremskoj Kamenici oduzeta je vila od 400 kvadrata sa bazenom i garažom u Ulici Ivana Franka 11, zatim vila od 927 kvadrata u istoj ulici i kuća.

Imovina u Crnoj Gori:

– Diskoteka Maksimus u Kotoru

– Stovarišta građevinskog materijala Miro

– FK Rudar iz Pljevalja

– Fri-šop Mat-šop na prelazu Ranče

– Klub Holivud

– Pekara Čarobnjak

– Diskoteka Municipijum u Pljevljima.

 

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BITKA ZA AMBASADORE: Između (ne)podobnosti Vladi i Predsjedniku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Milo Đukanović nije saglasan da pojedini ljudi sa liste od 18 kandidata predstavljaju Crnu Goru kao ambasadori, zbog čega i dalje traju pregovori za imenovanja u diplomatskim predstavništvima Crne Gore. Obje strane ćute o konkretnim imenima a u javnosti se o njima masovno spekuliše

 

Prethodna smjena crnogorskih ambasadora izazvala je prve trzavice između Vlade Crne Gore i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Bila je prvi test crnogorske kohabitacije. Nakon višednevnih medijskih prepucavanja obje strane su sjele za sto i dogovorile se. Sedam ambasadora je opozvano – ambasador Crne Gore u Kini Darko Pajović, ambasador u Srbiji Tarzan Milošević, ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanka Jeknić, ambasador pri Svetoj stolici Miodrag Vlahović, ambasadorka u Italiji Sanja Vlahović, ambasador u Bosni i Hercegovini Obrad Mišo Stanišić i ambasadorka u Njemačkoj Vera Kuliš.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović tada je obrazložio svoju odluku kazavši da su te diplomate svojim ponašanjem „nanijele štetu po ugled Crne Gore“. To je za opoziciju i dio javnosti bio nedovoljan argument za povlačenje.

Radulović sada povlači još šest ambasadora, a ovog puta bez ikakvih argumenata. On je najavio opoziv ambasadorke Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama Milice Pejanović Đurišić, ambasadora u Hrvatskoj Bora Vučinića, ambasadora u Sloveniji Vujice Lazovića, ambasadora u Argentini Srđana Stankovića, ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu Vladimira Beratovića i ambasadora Crne Gore pri Savjetu Evrope Zorana Jankovića. U većini slučaejva riječ je o tvrdim kadrovima Demokratske partije socijalista.

Kao što smo vidjeli prošlog puta, kod pitanja postavljanja i povlačenja ambasadora iz crnogorskih predstavništava u svijetu posljednju riječ ima predsjednik Crne Gore, u ovom slučaju lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović. To mu pravo daje član 95 Ustava Crne Gore – „Predsjednik Crne Gore postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose“. Njegovu nadležnost pojačava i Zakon o vanjskim poslovima. U njemu piše da da Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) obavještava Predsjednika o značajnim pitanjima iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa.

Đukanović je prethodni put tražio konkretne razloge za smjenu ambasadora, a isto traži i sada. Ministarstvo je prilikom traženja mišljenja od skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike pojasnilo da ambasadore smjenjuje sa ciljem „autentičnijeg zastupanja svojih politika“. Ukoliko Đukanović ne potpiše, MVP može (kao i prošlog puta) da povuče ambasadore u Crnu Goru „na konsultacije“, a da u tu zemlju pošalje takozvanog „otpravnika poslova“, koji bi vršio nadležnosti ambasadora. Ali to bi, kažu eksperti, u diplomatskom svijetu bilo nepoštovanje prema državi domaćinu.

Mnogo teža neslaganja Đukanović i Vlada imaju oko postavljenja novih ambasadora. Obje strane ćute o konkretnim imenima za ta mjesta, ali Đukanović je ranije rekao da mu je dostavljena lista od 18 kandidata za ambasadore.

„Dobio sam predlog za 18 ambasadora, usaglasili smo se oko jednog broja. Oko drugog dijela se nijesmo složili, vjerujem da se oko jednog nećemo ni složiti. Za ove za koje smo se složili tražićemo agremane“, kazao je Đukanović.

On je, međutim, u govoru provukao da su među predloženim ambasadorima ljudi koji su glasali protiv nezavisnosti Crne Gore ili u javnosti bili protiv države. Kazao je da takvi ljudi neće dobiti njegovu saglasnost.

„Ni u snu neću podržati bilo kog diplomatu koji je na bilo koji način ikada nešto radio ili govorio protiv Crne Gore. Oni koji su bili protiv obnove nezavisnosti nemaju moralno pravo da traže saglasnost države Crne Gore da budu njeni predstavnici”, istakao je Đukanović.

Ministar Radulović je u Skupštini kazao da Vlada mora da odlučuje i bude glavna u vođenju spoljne politike. Međutim, kaže da pojedini članovi DPS-a smatraju da riječ „postavlja“ (koja piše u Ustavu), daje za pravo Đukanoviću i da odlučuje o ambasadorima. Smatra da ustavni sud treba da se izjasni o nadležnostima predsjednika u ovom slučaju. Kazao je i da je postavljenje ambasadora do sada usaglašavano na spoljnopolitičkim konsultacijama predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i Vlade i ministra vanjskih poslova, te da se, iako nema formalno zakonsko utemeljenje, radi o dobrom i korisnom formatu i da ga u uslovima kohabitacije treba nastaviti.

I u Vladi i u kabinetu predsjednika za sada ćute o kandidatima za ambasadore. Prema nezvaničnim informacijama Monitora iz Ministarstva vanjskih poslova, dijelom je riječ o tome što lista kandidata koja je dostavljena Đukanoviću nije konačna, već se i dalje vode razgovori sa potencijalnim kandidatima. Iz kabineta ministra nijesu odgovorili na pitanja Monitora u vezi sa ovom temom, a obrazložili su da detalje neće komentarisati dok se o tome ne bude raspravljalo na sjednici Vlade.

Pojedini mediji objavili su da je, između ostalih, bivši savjetnik premijera Zdravka Krivokapića Srećko Crnogorac kandidat za ambasadora Crne Gore u Argentini. S druge strane, pisalo se da Đukanović ne želi da potpiše saglasnost za dugogodišnju novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Milku Tadić Mijović. Ona je autor mnogih istraživačkih tekstova o navodnim koruptivnim radnjama porodice Đukanović, a jedna je od autorki dokumentarnog filma o predsjedniku. Dugogodišnja novinarka Monitora, za nezavisnost Crne Gore se zalagala i kad je Đukanović svom snagom bio protiv nje. Izvori Monitora kažu da se njih dvoje jesu pominjali na sastancima, ali nijesu sigurni da li su njihova imena i formalno predložena Đukanovićevom kabinetu.

Izvori Monitora tvrde da će među ambasadorima i specijalnim izaslanicima ponovo biti najmanje karijernih diplomata, iako je Vlada to obećala na početku mandata. Ponovo će se, čini se, diplomatske funkcije dijeliti „zaslužnim“ kadrovima, a ne onima koji su se godinama školovali da u svijetu zastupaju interese svoje zemlje.

 

Zbog ambasadora se ljulja podrška i u Skupštini

Situacija sa ambasadorima ne prijeti samo kohabitaciji, već ozbiljno može dodatno  uzdrmati povjerenje Vlade u Skupštini. To je pokazala i posljednja sjednica skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.

Iako je odluka o opozivu šest ambasadora dobila pozitivno mišljenje odbora, gotovo svaki član tog tijela ozbiljno je kritikovao rad Ministarstva vanjskih poslova. Ministar Radulović je kritikovan jer se nije pojavio pred odborom, ali je ozbiljno kritikovana i smjena ambasadora bez formalnih kriterijuma.

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović najavio je da više neće biti član tog tijela jer, kako je rekao, ne želi više da bude „taster poslanik“. On je kazao da ministar na mjesto smijenjenih ambasadora planira da dovede još gore, a on ne želi da bude dio toga. Kazao je da je riječ o „agenturama Milana Roćena i Vijesti“. Na kraju je kazao da „svim srcem“ želi da Vlada izgura četiri godine, ali da „ovako ne može“.

„Skida glave ljudima, postavlja ljude bez ikakvih kriterijuma, a ministra nema, tako da mi treba da vidimo što ćemo raditi kroz izmjene Zakona i drugih inicijativa kada da privedemo ministra ovdje“, rekao je Radulović.

Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogović kazao je da se opozivu ovih ambasadora moralo pristupiti mnogo ranije, jer je riječ o „par ekselans“ političkom kadru DPS-a. Predstavnik Ministarstva kazao je da je državna uprava veoma spora u vezi sa tim pitanjem.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZBOR NASLJEDNIKA TRONA SVETOG PETRA CETINJSKOG: Šta se iza brda valja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema sadašnjoj konstelaciji snaga, do izlaska ovog broja u štampu, najozbiljniji pretendent da zamijeni pokojnog vladiku Amfilohija je sadašnji administrator Mitropolije crnogorsko-primorske i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. Njegovi izgledi su u usponu od izbora patrijarha Porfirija. Iako je Joanikije ranije prokazan kao protivnik i neposlušnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, postoje ozbiljne indicije da je moguć dogovor sa državnim vrhom Srbije za njegov izbor usljed promjene geopolitičke situacije

 

Početak rada Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve u ponedjeljak 24. maja je privukao pažnju gotovo svih glavnih medija u regionu. Sabor kojim predsjedava nedavno izabrani patrijarh Porfirije nije do sada zvanično uvrstio u dnevni red izbor upražnjenih episkopskih katedri u Valjevu, Zagrebu i Cetinju. Međutim, iako episkopi zasijedaju, iza debelih zidova kripte kneza Lazara u Hramu Svetog Save daleko od očiju javnosti, u crkvenim, diplomatskim i političkim krugovima se uveliko barata sa imenima kandidata i utvrđuju pazari.

Prema sadašnjoj konstelaciji snaga, dok ovaj broj Monitora ide u štampu, najozbiljniji pretendent da zamijeni pokojnog vladiku Amfilohija je sadašnji administrator Mitropolije crnogorsko-primorske i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije (Mićović). Njegovi izgledi i popularnost su u stalnom usponu od izbora patrijarha Porfirija. Iako je Joanikije ranije označavan kao protivnik i neposlušnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića postoje ozbiljne indicije da je sada moguć dogovor sa državnim vrhom Srbije za njegov izbor usljed promjene geopolitičke situacije. Raniji patrijarh Irinej Gavrilović i uticajni proruski jastreb episkop bački Irinej Bulović su tipovali na sadašnjeg episkopa kruševačkog Davida Perovića da zamijeni Amfilohija. Za takav izbor su navodno imali i većinu u Saboru i blagoslov srpskog suverena. Ipak, do realizacije nije došlo samo zbog bolesti i smrti patrijarha Irineja.

Pema informacijama Monitora, novi patrijarh se protivi politici nametanja izbora mitropolita Crnoj Gori suprotno njenoj volji, iako Patrijarh i Sabor imaju pravo da izaberu koga oni hoće – shodno postojećim kanonima. Porfirije je poznat i u beogradskim i zagrebačkim krugovima (gdje je stolovao do izbora za patrijarha) kao intelektualac i duhovnik sa suptilnim diplomatskim vještinama i neko ko razmišlja strateški.

U Patrijaršiji su veoma svjesni da episkop Joanikije uživa privrženost sveštenstva, monaštva i pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori, a uz to ima i jaku podršku zvanične Podgorice i zapadnih zemalja, prevashodno Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Njihove diplomate u Beogradu su se nedavno takođe uključile u razgovore oko kadrovskih rješenja koja se očekuju od Sabora, kako nam je rečeno iz Patrijaršije. Cilj je navodno postizanje što veće stabilnosti u Crnoj Gori kako bi se omogućilo da se sa što manje smetnji i potresa demisionira autokratski sistem predsjednika Mila Đukanovića. Nije tajna da bi jednostrano nametanje mitropolita od strane Beograda išlo naruku Đukanoviću i njegovim „patrijotama“ kojima treba okidač da zaustave opadajući uticaj i krivičnu odgovornost u slučaju da izgube kontrolu nad pravosuđem.

Jedini disidentski glasovi iz nove parlamentarne većine dolaze iz dijela rukovodstva Demokratskog fronta (DF) koji zamjera Joanikiju da je podržao njihove rivale iz redova Demokrata i Vlade Crne Gore na nedavnim lokalnim izborima u Nikšiću. Dio DF-a se pribojava da će Joanikije slijediti dosadašnju politiku njegovog prethodnika sa kojim nisu bili u dobrim odnosima, prije svega zbog kadrovskih kombinatorika pokojnog mitropolita Amfilohija oko izbora premijera i članova Vlade mimo ranijih dogovora sa njima. DF je kao kontratežu razvijao bliske odnosima sa pokojnim patrijarhom i oponentom mitropolita Amfilohija.

U čitavu igru ulazi i tema potpisivanja temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i SPC-a kojim će se regulisati odnosi između države i pravoslavne crkve. Prema najnovijoj izjavi premijera Krivokapića, u tom ugovoru više nema spornih članova (ranije su pominjana dva neusaglašena člana) i ugovor će navodno uskoro biti objavljen. Sinod je odustao od ranije pripremljene verzije mitropolita Amfilohija već je napravio novi nacrt koji je naknadno usaglašavan i poslat Vladi.

Interesantno je i da ugovor treba u ime SPC potpisati patrijarh, što je odstupanje od ranije prakse u Hrvatskoj i BiH da najstariji episkop ili predsjednik episkopskog savjeta u tim državama potpiše ugovor sa svjetovnim vlastima. Ostalo je nedorečeno da li je potpisivanje ugovora uslovljeno izborom kandidata Podgorice i Zapada za mitropolita ili je dio šire političke kombinacije kojom sadašnja Vlada nastoji osigurati političku podršku od strane crkve u Crnoj Gori u nedostatku podrške dijela parlamentarne većine.

Da još ima neizvjesnosti a možda i nervoze, vidi se i po izjavi episkopa Joanikija za dnevni list Dan pred početak Sabora, gdje sadašnji administrator cetinjske mitropolije naglašava da „sveti Kanoni propisiju da se bilo koja upražnjenja eparhija popunjava u roku od tri do šest mjeseci, odnosno da se administriranje istom ne odugovlači bez potrebe“. Takođe se i zahvalio novinaru što je „pomenuo proceduru izbora“ dodavši da je treba ispoštovati „da bi svaki izbor bio regularan i bez prigovora“.

Osim gore citiranog termina za izbor upražnjenog episkopskog mjesta, prema sadašnjim kanonima SPC-a, kandidat za episkopa mora biti isključivo iz reda monaha, bilo da je obični monah, jeromonah (monah sa sveštenim činom), iguman (nadstojnik manastira), arhimandrit (nadstojnik više manastira) ili episkop. Ranije je, kao što je i dalje slučaj u Grčkoj, kandidat mogao biti i običan pop koji je udovac (primjer patrijarha Germana ili ranijeg cetinjskog mitropolita Danila Dajkovića). Za razliku od izbora patrijarha, izbor episkopa/mitropolita se obavlja prostom većinom na Saboru gdje mora biti prisutno najmanje dvije trećine svih članova Sabora (od ukupno četrdesetak). Ako nijedan kandidat odmah ne dobije apsolutnu većinu prisutnih vrši se uži izbor kandidata. Ako u užem izboru dva kandidata dobiju jednak broj glasova onda patrijarh daje svoj „zlatni glas“ jednom od dvojice i time postaje poznat novi episkop ili mitropolit.

Kad je u pitanju vremenski termin za izbor mitropolita, period od tri do šest mjeseci nije imperativan, a u prošlosti Mitropolije stolica mitropolita je ostajala upražnjena i po nekoliko godina dok su se administratori mijenjali jedan za drugim. Tako je nakon svrgavanja i hapšenja mitropolita Arsenija Bradvarevića 1954. godine od strane crnogorskih komunista „zbog zavjere u rušenju narodnog režima i antidržavne djelatnosti“ Sveti arhijerejski sinod SPC-a u avgustu 1954. postavio za administratora Mitropolije crnogorsko-primorske episkopa Makarija iz tadašnje budimsko-polimske eparhije do juna 1955. kada je poslove administratora preuzeo pratrijarh Vikentije sve do smrti jula 1958. godine. Još četiri osobe su se smijenile kao administratori sve do 20. maja 1961. godine kada je konačno izabran novi mitropolit Danilo Dajković. SPC je prethodno dobila saglasnost i blagoslov svjetovnih vlasti Crne Gore u skladu sa vjekovnim principom cezaropapizma u zemljama sa pravoslavnom većinom (princip da svjetovna vlast ima primat nad crkvenom vlašću po pitanju kadrovske politike u Crkvi a nekad i po pitanju moralnih dogmi).

Vladika Joanikije se, osim doziranog protivljenja DF-a, i dalje susrijeće sa otvorenom opozicijom u vidu lobija oko bačkog episkopa Irineja Bulovića i prljavom kampanjom ljudi bliskih Buloviću, koju vode protiv njega. Na početku zasijedanja Sabora glasnuo se srpski bogoslov Dejan Mačković sa argumentacijom da vladika Joanikije ne bi trebao zauzeti katedru Svetog Petra Cetinjskog. Mačković je izjavio da je sadašnji administrator „brđanin i ruralni tip“ koji se „totalno ne uklapa u primorski i gradski štih pastve kojoj treba biti autoritet“ te da za novog mitropolita treba biti postavljen neko ko je „obrazovan i elokventan“ implicirajući da Joanikije to nije jer je „usko plemenskog shvatanja“. Mimo toga mu se privatno zamjera i bliskost sa Zapadom a samim tim je i njegovo srpstvo upitno.

Sve u svemu tri opcije su trenutno najviše u igri: odgoditi izbor mitropolita na godinu dana kako priželjkuje dio DF-a i dio ljudi oko predsjednika Vučića; izabrati Joanikija radi dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom i unutrašnje stabilnosti crnogorske vlasti – kako traži Zapad, ili izabrati ranijeg vikarnog episkopa dioklijskog i sadašnjeg episkopa buenosajreskog i južnocentralnoameričkog Kirila Bojovića čije srpstvo i rusofilstvo se manje dovodi u pitanje. U srijedu je Kurir TV objavila da je i sam Irinej Bulović u igri za mitropolita a istog dana uveče Vidovdan je objavio da je moguće da će Irinej biti novi administrator na Cetinju. U četvrtak ujutro se glasnula Nevenka Ćirović iz Demokrata poručivši Irineju „da se ne igra igara“ jer ni „one oko Đeda (Amfilohija) nisu zaboravljene“.

Ipak, konačni stav će zavisiti od odluke vladara Srbije.

Jovo MARTINOVIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo