Povežite se sa nama

MONITORING

Siguran strah

Objavljeno prije

na

koca-pavlovic

Kampanja za izbore koji će u 14 crnogorskih opština biti održani 23. maja odvija se pretežno tiho. Naravno, ako se ne računa zloupotreba državnih poslova u svrhu promocije vladajućih partija. O obnovi, izgradnji i boljim danima koji čekaju svakoga od nas iz glasa se pjeva po cijeli dan. Opozicija kaže da kampanju ne sprovodi od vrata do vrata, nego od čovjeka do čovjeka. Vlast gazi utabanim stazama. Prelamanje je u toku, učtivo se zove – siguran glas. Pokret za promjene optužio je Demokratsku partiju socijalista da posjeduje zbirku ličnih podataka svih glasača koju koristi za pritiske, ucjenjivanje i zastrašivanje građana. Pozivajući se na izvore iz DPS-a, u PZP-u tvrde da zbirka, osim osnovnih ličnih podataka, sadrži i informacije o finansijskom stanju pojedinaca i njihovih porodica, o njihovom kreditnom zaduženju, pregled porodičnih dugovanja za struju, drugih dugova, kao i procjenu mogućnosti građana da dugove plate. Tu su i podaci o prekršajnim i krivičnim prijavama, o troškovima školovanja, željenom zaposlenju, zdravstvenom stanju.

Od Agencije za zaštitu ličnih podataka poslanik PZP-a Koča Pavlović tražio je hitnu intervenciju ,,kako bi se prekinula decenijska kriminalna praksa vladajuće partije kojom se ograničava sloboda građana Crne Gore i kojom se onemogućava održavanje fer, demokratskih i od pritisaka i ucjena oslobođenih izbora u našoj državi”.

DPS je objavila kako nema i ne koristi bilo kakav registar ličnih podataka građana Crne Gore mimo onih na koje ima zakonsko pravo.

Savjet Agencija za zaštitu ličnih podataka zatražio je od DPS-a da im u roku od osam dana odgovori da li su i na koji način prikupljali lične podatke. Očekuje se odgovoran odgovor.

Pokret za promjene objavio je i da informacije o početku akcije kupovanja glasova s posebnim osvrtom na Rožaje. Tvrde da se u rožajskom Sudu za prekršaje, onima koji su spremni da DPS-u prodaju glas, izdaju bonovi-kuponi u vrijednosti od 30 eura, sa kojima donosilac može da trguje u dva super-marketa. Ko kaže da nema inflacije – do nedavno se lična karta nije mogla kupiti za manje od 50 eura.

Jedan od načina za sijanje straha je i najavljivanje novih sistematizacija radnih mjesta u pojedinim preduzećima. Kad se posije strah od gubitka radnog mjesta, sigurni glasovi padaju kao s kruške. U PZP-u kažu da je jednom od njihovih aktivista zaprijećeno izbacivanjem sa posla, te da će imena ljudi koji podmićuju i prijete dostaviti nadležnima.

U preporukama koje stižu iz Evrope redovno piše: ,,Potrebno je uložiti ozbiljne napore da bi se otklonio osjećaj da su državni službenici zavisni od ljudi na funkcijama, kao i to da politička naklonost i biračka opcija mogu uticati na nečiju egzistenciju. Svaki oblik diskriminacije na radnom mjestu po osnovu političkog mišljenja, a naročito diskriminaciju javnih I državnih službenika, treba zabraniti”. CEDEM-ovo istraživanje nedavno je pokazalo da je u Crnoj Gori najrasprostranjenija diskriminacija zbog političkog uvjerenja.

 

Iz opozicione koalicije Bolja Crna Gora upozorili su i na problematične sastave biračkih odbora. Tvrde da su u nekim mjestima predsjednici opštinskih izbornih komisija ljudi koji se nalaze na čelu državnih institucija ili su nosioci odgovornih funkcija u sudstvu i pravosuđu. DPS je opet rekao – ma kakvi.

 

Nije baš da samo opoziciji nešto smeta. Ponekad se i vlast žali na vlast. Bošnjačka stranka, koja na izbore u Baru izlazi sa listom Barska bošnjačko-muslimanska lista – Sad i ubuduće, ocijenila je da dosadašnja zastupljenost ,,bošnjačko-muslimanskog stanovništva” u lokalnoj i javnoj upravi, te predstavničkim tijelima u Baru ne odgovara njegovoj brojnosti. ,,Bar je oduvijek bio prepoznatljiv po svojoj toleranciji i multikulturi, ali se to mora iskazati i kroz zastupljenost u institucijama. Ako se manjinski narodi sami ne izbore za ono što im pripada po Ustavu i zakonu i što predviđaju evropski standardi, ta im prava niko neće pokloniti”, rekao je nosilac liste i poslanik BS Suljo Mustafić. Druga je stvar Glavni grad. Koalicija Za evropsku Podgoricu, u kojoj se nalazi Bošnjačka stranka, kažu iz te partije, na najbolji način oslikava multietničku i multikulturnu Podgoricu.

Svako zna da Bošnjačku i ostale partije manjinskih naroda u zagrljaj DPS-a gura neizmijenjeni Zakon o izboru odbornika i poslanika. Jednostavno je: umjesto zakona mandate im garantuje vlast. Strah partija manjinskih naroda da neće preći cenzus jedan je od najvažnijih mehanizama njegovanja multietničnosti evropske koalicije.

I ovoga puta izbore će krasiti mogućnost partija da nakon izbora mijenjaju polovinu liste. Ta činjenica zavrijedila je i pažnju Evropske komisije. Nakon što je Vlada poslala prvi, uslijedilo je dodatno pitanje: ,,Budući da se u vašem odgovoru ne pominje netransparentna podjela mandata koju nakon izbora rade same partije, željeli bi da bolje shvatimo kako taj sistem funkcioniše i da li postoje planovi da se on izmijeni u skladu sa preporukama OSCE/ODHR-a”. Odgovoreno im je da će stvar biti riješena novim zakonom. Onim čije je donošenje četiri puta odlagano, koji trenutno razmatra Venecijanska komisija i oko kojega se kompromis u crnogorskom parlamentu ne nazire.

Među desetak dodatnih pitanja iz Upitnika koji se odnose na izbore bilo je I pitanje da li su sve donacije političkim partijama javne. Odgovor je glasio: ,,Da, sve su donacije javne i sastavni su dio izvještaja o finansiranju političkih partija i u pogledu iznosa i u pogledu imena donatora”.

Evropska unija je u Izvještaju o napretku napisala da Crnoj Gori nedostaju jake i nezavisne institucije koje bi nadgledale način na koji se troši i uplaćuje novac političkim partijama.

Zakonom o finansiranju političkih partija, koji je donijet u ljeto 2008. predviđeno je da budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada partija u Skupštini Crne Gore ne mogu biti manja od 0,2 niti veća od 0,4 odsto budžeta. Budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada partija u skupštinama opština ne mogu biti manja od 0,5% niti veća od jedan odsto budžeta. Od tog novca, 15 odsto se u jednakim iznosima raspodjeljuje parlamentarnim partijama, a ostalih 85 odsto dijeli se srazmjerno broju poslaničkih odnosno odborničkih mjesta.

Prema zakonu, za finansiranje redovnog rada političke partije fizičko lice može da uplati najviše 2000 eura, a pravno najviše 10.000 eura godišnje.

Partije su u ovoj zemlji dužne da podnesu izvještaje u utrošku budžetskih sredstava za izbornu kampanju, kao I izvještaj o trošenju sredstava iz privatnih izvora za kampanju, ali i godišnje izvještaje o imovini, kao i završni račun. Neke podnose, neke ne podnose.

Reviziju izvještaja i o trošenju novca iz budžeta i o finansiranju iz privatnih izvora za izbornu kampanju radi Ministarstvo finansija. Premda su ubilježili nekoliko prekršajnih prijava – uglavnom protiv partija koje nijesu ušle u parlament – u Ministarstvu tvrde da su zadovoljni revizijom. Mali je problem to što se Ministarstvu ima vjerovati na riječ – izvještaji o reviziji nijesu dostupni javnosti.

U opozicionim partijama kažu da ne mogu da objave imena firmi koje im daju novac zbog toga što je „ambijent” u Crnoj Gori takav da bi njihovi donatori vrlo brzo imali posjete raznih inspekcija.

,,Izvještaji”, ,,revizije”, ,,završni računi” – ozbiljno zvuči. Ozbiljno je nekome i kad dobije džak brašna, nekome je ozbiljan račun za struju, nekome trideset eura za trgovinu u prodavnici mješovite robe. Strah nema cijenu.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo