Povežite se sa nama

MONITORING

Dubrovačke optužnice

Objavljeno prije

na

Kakva će biti sudbina optužnice Županijskog državnog odvjetništva (tužilaštva) iz Dubrovnika protiv desetorice oficira JNA, koja je podignuta krajem 2009? Optužnicom br. 46/09 obuhvaćeni su Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Milan Zec, Branko Stanković, Obrad Vičić i Radovan Komar. Oni se terete da ,,tokom agresije JNA na područje Dubrovnika 1991. i 1992. godine” nijesu ni pokušali da spriječe ponašanje podređenih jedinica protivno Ženevskim konvencijama.

Tvrdi se da su njima potčinjene jedinice, bez izbora cilja, artiljerijskim oruđem granatirale naseljena mjesta; ubijale civilno stanovništvo, zatvarale ga, maltretirale i tjerale u bijeg; po ulasku u naseljena mjesta, stoji u optužnici, jedinice JNA pod njihovom komandom su rušile civilne, kulturne, vjerske i privredne objekte, pljačkale ih i palile, pri čemu je ,,ubijeno 116 civila dok je više stotina civila ranjeno a uništeni su kulturni i istorijski spomenici, te nanesena šteta velikih razmjera”.

Dvojica drugih JNA oficira, Vladimir Rambo Kovačević i Zoran Gvozdenović, takođe se okrivljuju optužnicom br. 46/09 zbog izdavanja neposrednih naredbi za granatiranje ,,istorijskog jezgra Starog grada Dubrovnika, koje je kao cjelina pod zaštitom UNESKO-a od 1979. godine i predstavlja spomenik nulte kategorije”, zatim za granatiranje naseljenih mjesta, ,,gađajući Cavtat, Župu Dubrovačku, Zaton, Trsteno, hotele Croatia, Belvedere, Plakir, Tirena i Minčeta”, kojom prilikom je ,,ubijeno više civila”.

Tužilaštvo u Dubrovniku za sve optužene predložilo je mjere pritvora i raspisivanje potjernica. Međutim, optužnica nije postala pravosnažna, jer se svi optuženi još nijesu izjasnili o krivici.

Predmet je sada u ingerenciji Županijskog suda u Dubrovniku, gdje su izvještaču Monitora kazali da je postupak u toku.

,,Županijski sud u Dubrovniku je postavio optuženicima advokate po službenoj dužnosti. Uputio im je optužnice sa poukom o pravu na prigovor. Dosad su stigla četiri prigovora protiv optužnice koje su podnijeli advokati, jedan prigovor je podnio optuženik lično. Kada isteknu svi rokovi za izjavljivanje prigovora protiv optužnice o podnesenim prigovorima će odlučiti ovaj Sud”, rekla je za Monitor sutkinja Marija Vetma, glasnogovornica Županijskog suda u Dubrovniku.

U Hagu se, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), sudilo za događaj na dan 6. decembar 1991. kada je JNA izvršila bombardovanje Dubrovnika. Strugaru i Jokiću su izrečene kazne od sedam i po i sedam godina zatvora. Nakon odležane dvije trećine izrečenih kazni njih su dvojica pušteni na slobodu. Pravila ICTY-a su da se za isto djelo niko ne može ponovo optužiti.

Međutim, hrvatska optužnica se odnosi na događaje prije i poslije 6. decembra 1991. a bazirana je na dokumentaciji koju je prikupio ICTY. Naime, ICTY posjeduje raznovrsnu JNA arhivu, pa je vjerovatno moguće utvrditi organizaciju i djelovanje 2. operativne grupe JNA u kojoj su bile grupisane snage JNA i jedinice Teritorijalne odbrane Crne Gore u tzv. dubrovačkoj operaciji. Iz ICTY-a dokumentaciju je preuzeo ,,oficir za vezu” kancelarije Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u Hagu i ona je 2009. postala dostupna tužilaštvu u Dubrovniku.

U ICTY dokumentaciji ustupljenoj hrvatskom pravosuđu nalaze se i direktive za napad, naredbe za borbena djejstva i izvještaji koje su ,,potpisivali optuženici”. Za dubrovačko tužilaštvo dokumenti iz ICTY-a su dragocjena pomoć utvrđivanju ko je od njih i u kojem razdoblju zapovijedao pojedinim jedinicama i kakva je bila komandna odgovornost optuženika. U optužnici iz Dubrovnika je rekonstruisano nastajanje i borbeno djelovanje 2. operativne grupe JNA od oko 30.000 ljudi.

Mimo ICTY-a, neočekivanu ,,pomoć” hrvatskom tužilaštvu dao je general Jevrem Cokić, prvi komandant 2. operativne grupe, koji je 2008. objavio knjigu Početak kraja sa podacima o stvarnim namjerama napada na Dubrovnik. Tokom ljeta 1991. je, piše Cokić, planirana ofanzivna operacija u koju su bili neposredno uključeni šefovi JNA – Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Stane Brovet. Krajem septembra 1991. Cokić je podnio na odobrenje Adžiću (načelniku Generalštaba) direktivu za opšti napad na dubrovačko područje. JNA je, nakon „pacifikacije” Dubrovnika, planirala prodor preko zapadne Hercegovine radi spajanja sa 9. korpusom (Knin) na potezu Split-Zadar.

Ovom izvještaču Cokić je 2007. kazao: ,,Tačno je da sam bio komandant 2. operativne grupe JNA na početku tzv. dubrovačko-hercegovačke operacije. Ali, ja sam već 5. oktobra 1991. oboren u helikopteru JNA, zajedno s kapetanom bojnog broda Krstom Đurovićem, koji je poginuo. Nemam nikakve veze s operacijama koje su se zbile kasnije i koje su sada problem”.

U helikopterskom udesu je, tvrdi, postao invalid 80 odsto, liječio se godinu dana. Ali, to nije bio kraj njegove oficirske karijere. Penzionisan je februara 1995. sa mjesta komandanta 1. armije (Beograd) Vojske Jugoslavije.

Generali Cokić, Mile Ružinovski i Pavle Strugar su, tim redosljedom, bili komandanti 2. operativne grupe JNA. Sve jedinice JNA i TO i njihovi zapovjednici, sada optuženici, u tzv. dubrovačkoj operaciji bili su njima potčinjeni: komandant 9. vojno-pomorskog sektora (VPS) viceadmiral Miodrag Jokić, njegov zamjenik kapetan bojnog broda Milan Zec, komandant 2. taktičke grupe general Branko Stanković, komandant 472. motorizovane brigade (mtbr) iz Trebinja potpukovnik Obrad Vičić i njegov zamjenik major Radovan Komar, komandant 3. bataljona 472. mtrb kapetan Vladimir Kovačević i Zoran Gvozdenović, poručnik bojnog broda, zapovjednik topovnjače 403 iz sastava Jugoslovenske ratne mornarice. Zec i Kovačević su bili u Hagu optuženi u predmetu Strugar i ostali; Zec je osobođen uslijed nedostatka dokaza, dok je Kovačević, zbog medicinskih problema, prebačen u Srbiju gdje će mu se suditi (postupak trenutno obustavljen).

Optuženi uglavnom žive u Srbiji i BiH (Republika Srpska), dok su u Crnoj Gori Pavle Strugar i Radovan Komar. Poput ostalih optuženih oficira JNA, državljana drugih država, Strugar i Komar nijesu dostupni hrvatskim pravosudnim organima niti mogu biti izručeni Hrvatskoj. Ukoliko se predmet po toj optužnici ustupi pravosuđu Crne Gore, državni tužilac procjenjuje da li prihvata tu optužnicu i dokaze uz nju. Po tom je modelu procesuiran pred Višim sudom u Podgorici i predmet Sabirni logor Morinj.

Jedini se dosad oglasio Komar, penzionisan u činu pukovnika, koji je zimus Vijestima kazao da će pomoći svima koji se budu bavili njegovom optužnicom, ali da ne vjeruje u objektivnost hrvatskih sudova. Rekao je za 3. bataljon 472. mtbr, kojim je komadovao kapetan Kovačević, da je bio pretpočinjen direktno Jokiću, odnosno komandi 9. VPS-a. U stvarnosti, 472. mtbr je kao cjelina i prije ratnih sukoba bila podređena komandi 9. VPS-a iz Kumbora.

Komar je rekao da je ,,Jokić svoju odbranu pred Haškim sudom vodio tako da okrivi 472. mtbr kao vojnu formaciju koja se svetila bivšem komandantu Nojku Marinoviću jer je prešao na hrvatsku stranu”. Pukovnik JNA Marinović je neposredno uoči početka napada napustio komandu 472. mtbr iz Trebinja, pa u Dubrovniku organizovao odbranu grada. Marinović je penzionisan kao general Hrvatske vojske, a Komaru je odgovorio preko hrvatske štampe:

,,Nije mi poznato da je 3. bataljon (472.mtbr) bio pretpotčinjen. To oni pokušavaju vraćati Jokiću jer je bio pokajnik na Haškom sudu. Jokić je u jednoj rečenici u Hagu rekao da je Komar bio oficir s velikim ambicijama i da je želio dokazati da je kao ja ili bolji od mene”.

Marinović je bio svjedok tužilaštva u Hagu, dok je Jokić priznao krivicu za tačke optužnice koje se odnose na odgovornost za ubistva, nasilje nad civilima, opsadu i granatiranje grada, uništavanje kulturnih, vjerskih i istorijskih objekata, neopravdano razaranje civilnih objekata i okrutno postupanje.

 

Šta su radili nakon 1991.

JEVREM COKIĆ, do juna 1991. zapovjednik 32. korpusa (Varaždin) JNA, potom nakratko glavni inspektor Oružanih snaga SFRJ. Krajem septembra 1991. prvi zapovjednik 2. operativne grupe JNA. Isticao se u optužbama protiv svog nasljednika na mjestu komandanta 32. korpusa generala Vlada Trifunovića. Cokić je svojevremeno kazao da bi Trifunović trebalo da izvrši samoubistvo.

MILE RUŽINOVSKI, sredinom 1991. načelnik Prve uprave Generalštaba, zadužen za operativno planiranje. Bio u prvoj polovini oktobra 1991. oko neđelju dana komandant 2. operativne grupe, potom smijenjen i penzionisan, navodno iz razloga ,,što Crnogorci i drugi ne mogu da dozvole da im komanduje Makedonac” (izjava svjedoka Aleksandra Vasiljevića, 1991. šefa KOS-a, na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu).

PAVLE STRUGAR, u ljeto 1991. komandant Republičkog štaba Teritorijalne odbrane Crne Gore, od sredine oktobra 1991. treći po redu komandant 2. operativne grupe JNA, u Hagu osuđen kao ratni zločinac. U Vojsci Jugoslavije, sa činom general-pukovnika, do avgusta 1993. komandant Druge armije (Podgorica).

MIODRAG JOKIĆ, 1989-1991. ministar odbrane Srbije. Oktobra 1991, nakon pogibije kapetana bojnog broda Krsta Đurovića, postavljen na mjesto zapovjednika 9. VPS-a u Kumboru. Penzionisan maja 1992. U Hagu osuđen kao ratni zločinac.

MILAN ZEC, 1991. načelnik štaba 9. VPS-a, napredovao 1990-ih do čina admirala, penzionisan 2001. a u Hagu oslobođen optužbi za ratne zločine.

BRANKO STANKOVIĆ, komandant 2. taktičke grupe, bio na dužnostima u 2. korpusu (Titograd) JNA, komandovao 1991. akcijom zauzimanja Aerodroma Čilipi.

OBRAD VIČIĆ, 1991. zapovjednik 472. mtbr, karijeru tokom rata u BiH nastavio u Vojsci RS (VRS). Bio zadužen za operativno planiranje u Drinskom korpusu (Zvornik) VRS.

RADOVAN KOMAR, načelnik štaba 472 mtbr, ostao u Ratnoj mornarici Vojske Jugoslavije. Nakon penzionisanja, pokrenuo časopis za ekologiju, turizam, lov, ribolov i sportove u prirodi. U štampi se, prije referenduma, oglašavao kao pristalica crnogorske nezavisnosti.

VLADIMIR KOVAČEVIĆ, komandant 3. bataljona 472 mtbr, nakon granatiranja Dubrovnika 6. decembra 1991. unaprijeđen u čin majora. Uhapšen u Srbiji 2003.

ZORAN GVOZDENOVIĆ, nakon 1991. komandant svih raketnih topovnjača Vojske Jugoslavije. Zaposlio se 1998. u rječenoj kapetaniji u Pančevu.

 

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo