Povežite se sa nama

INTERVJU

NENAD ČANAK, PREDSJEDNIK LIGE SOCIJALDEMOKRATA VOJVODINE: Šešelj je uvreda za parlament

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kako će prošlonedjeljni incident – kada je Vojsilav Šešelj, kako su prenijeli pojedini srpski i hrvatski mediji, zgazio i zapalio hrvatsku zastavu i vrijeđao hrvatsku delagaciju, zbog čega je ona prekinula posjetu Srbiji, uticati na odnose između Srbije i Hrvatske?
ČANAK: Pre svega, nije bilo paljenja hrvatske zastave, nego je osuđeni ratni zločinac Šešelj dr Vojislav ustvrdio da je oborio i izgazio hrvatsku zastavu u parlamentu. Iako to niti je ko video niti je ko posvedočio, a na šta je hrvatska delegacija odreagovala napuštanjem Beograda i Srbije. Mislim da je to bilo nasedanje na još jednu šešeljevsku laž i podlost čiji je jedini cilj bilo ometanje normalizacije odnosa između Beograda i Zagreba, a samim tim i usporavanje evropskih integracija. Uprkos svemu što se izdešavalo poslednjih dana, verujem da to ipak na kraju neće značajnije uticati na odnose dve zemlje.

MONITOR: Radikali najavljuju miting u Hrtkovcima i to na isti dan kad su prije 26 godina započeli protjerivanje Hrvata i za što je Šešelj osuđen u Hagu kao ratni zločinac. Da li to može izazvati haos?
ČANAK: Podsetiću Vas najpre da je Liga socijaldemokrata Vojvodine pre 26 godina, pod sloganom „Nećemo da se delimo, nećemo da se selimo”, čuvala komšije u Hrtkovcima od Šešelja i njegovih batinaša. Verovatno ste primetili i da smo najavili da ćemo opet i mi biti u Hrtkovcima. Nemamo nameru da mu dozvolimo da ponovi zločin kao što je najavio da će učiniti. Što se haosa tiče, Šešelj je čovek mržnje i haosa, sve što on čini izaziva haos i nesreću. Bitno je da još ima ko da mu se suprotstavi.

MONITOR: Da li će Liga socijaldemokrata Vojvodine i Demokratska stranka organizovati 6. maja u Hrtkovcima kontramiting ukoliko MUP ne zabrani okupljanje radikala u tom mjestu istog dana.
ČANAK: Liga je zakazala taj skup 6. maja od 00.01 do 23.59 časova. MUP je zabranio sve skupove, kao da su u pitanju dve strane. A nisu. Oni su zločinci koje vodi osuđeni ratni zločinac, a mi nemamo nameru da im dozvolimo da zločin ponove. Videćemo šta će do kraja od svega toga biti. U svakom slučaju, nedopustivo je da se građani nesrpske nacionalnosti u tom mestu ili protivnici Šešeljeve politike mržnje i podela osećaju nebezbedno. Nemamo nameru da to dozvolimo.

MONITOR: U Srbiji osuđeni ratni zločinac sjedi u parlamentu a opozicioni poslanici u parlamentu su izloženi fizičkom linčovanju i maltretiranju. Kako to komentarišete?
ČANAK: Nije Šešelj jedini, setite se Branimira Glavaša u Saboru. Ali, to nije moja stvar. To je pitanje za hrvatsko društvo. Činjenica da je Vojislav Šešelj, osuđeni ratni zločinac, i posle dve nedelje od izrečene presude i dalje poslanik Narodne skupštine Republike Srbije je uvreda za taj parlament i uvreda za građane i građanke ove zemlje, a naročito pripadnike hrvatske nacionalne zajednice. Dokle god je tako nešto moguće, moguća je i „šešeljizacija” parlamenta, odnosno njegovo pretvaranje u radikalsko blato u kojem nikoga i nikakva sramota ne treba da iznenadi.

MONITOR: Vi ste predali Adminstrativnom odboru Skupštine Srbije presudu Žalbenog vijeća koje je osudilo Šešelja na kaznu zatvora od deset godina da mu konstatuje prestanak mandata. Kakvo reagovanje očekujete?
ČANAK: Očekujem da Republika Srbija i njeni zvanični organi poštuju Zakon o izboru poslanika koji kao jedan od razloga za prestanak mandata navodi pravosnažnu presudu na zatvorsku kaznu dužu od šest meseci. Šešelj je osuđen na zatvorsku kaznu od deset godina. Dakle, njemu je mandat prestao. Podneo sam zahtev za sednicu Administrativnog odbora tim povodom i dostavio tu presudu. Pazite, mi sada imamo situaciju u kojoj je čovek osuđen za ratne zločine ne samo poslanik, nego i član parlamentarnog Odbora za kontrolu službi bezbednosti?! Znate kako, nemam sumnje da će biti pokušaja da se zakon ignoriše, ali Liga socijaldemokrata Vojvodine neće ćutati. Šešelju je mandat prestao onog trenutka kada je osuđen na kaznu zatvora od deset godina i bićemo tu da na to ukazujemo dok se to ne desi, a znate da je LSV prilično uporna kada nešto zacrta. U međuvremenu očekujemo i reakciju nadležnih državnih organa u vezi njegove najave da je spreman da zločin ponovi.

MONITOR: Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin javno huška na regionalne sukobe svojim ekstremističkim izjavama. Kakve će to posljedice izazvati?
ČANAK: Svi moraju biti svesni da nam i sutra valja živeti jednim pored drugih. I bilo bi dobro da u javnom govoru na svim stranama bude što manje teških reči. Lično verujem u to da je najbolji put za izgradnju trajnog poverenja i stabilnosti u regionu insistiranje na antifašizmu i zajedničkim tekovinama Drugog svetskog rata. Ne znam da li ste primetili, ali od trenutka kada je došlo do uzleta nacionalizma i uticaja crkve, a relativizacije antifašističke borbe i prekrajanja istorije, došlo je do problema u kojima živimo. Mislim da je regionu potrebno učenje o antifašizmu i u školama i u javnom servisu i da bi to, pored hladnih glava političara, u velikoj meri pomoglo da se problemi sistemski i kvalitetno reše.

MONITOR: Početkom prošle godine izjavili ste da je Kosovo priznato kao nezavisna država i da više nije u sastavu Srbije, dodajući da u ime mira na Balkanu, evropske budućnosti Srbije i istorijskog pomirenje dva naroda izražavate spremnost da takvu odluku i podržite. Kako je po Vašem mišljenju najbolje riješiti pitanje Kosova?
ČANAK: To je izjava iz predsedničke kampanje u kojoj sam se izjasnio o svim najtežim pitanjima koja se nalaze pred Srbijom. Oduvek sam bio protiv tog oportunističkog zaklanjanja iza floskula o južnoj srpskoj pokrajini. Uvek me zanimala realnost i kako ljudi zaista žive, kako da se neki problem stvarno reši. Rekao sam i tada da ne želim da učestvujem u politici koja mitovima daje prednost u odnosu na stvarnost i koja beži od činjenica, ma koliko da su one neprijatne. Puno puta sam rekao da jedino trajno i kvalitetno rešenje za pitanje granica na ovim prostorima predstavljaju evropske integracije. Nadam se da će dijalog Beograda i Prištine dovesti do zajedničkih rešenja i omogućiti taj evropski put.

MONITOR: Da je bilo lustracije da li bi Aleksandar Vučić bio predsjednik Srbije?
ČANAK: Ne znam. Po zakonu za koji je, uprkos našim apelima – dozvoljeno da zastari, i zakonu koji uprkos našim zahtevima da se primeni – nije dočekao svoju primenu, postojala bi komisija koja bi o tome odlučivala. Ono što sigurno znam jeste da bi da je DOS još oktobra 2000. prihvatio moj zahtev da se zabrani rad SPS, SRS, JUL i Stranke srpskog jedinstva, danas mnogo toga bilo drugačije.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo