Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEPOZNATA LJEPOTA MORAČKIH PLANINA: Skriveno blago sjevera

Objavljeno prije

na

Planine, između Kolašina, Šavnika i Nikšića, još nijesu zauzele značajnije mjesto na turističkim mapama. Lokalni alpinisti tvrde da zbog  ljepote i bogastva kontrasta tog masiva, mogu da postanu respektabilan dio turističke ponude sjevera Crne Gore

 

,,Mjesto gdje slogan wild beauty dobija puno značenje”, ,,vidici koji su šok za sva čula”, ,,pitomina i kamen zagrljeni”… To su neki od utisaka alpinista i rekreativaca pri prvom susret sa Moračkim planinama. Taj nedovoljno promovisan, pa zato i turistima nepoznat, dio Crne Gore, kažu zaljubljenici aktivnog odmora, mogao bi da postane novi adut ovdašnje turističke ponude.

Moračke planine smještene su između Kolašina, Šavnika i Nikšića. Kapetanovo jezero,  ,,dolina narcisa” Lukavica i kanjon Mrtvice jedine su lokacije tog masiva  za koje se čulo u široj javnosti. Međutim, tvrdi alpinista Željko Pejović, Moračke planine kriju još mnogo toga vrijednog  pomene, viđenja i pohoda.

Cijeli masiv dobio je ime po istoimenoj rijeci, kojom je okružen sa sjeverioistočne i istočne strane.  Na jugu je čudesni greben Maganika, a na zapadu Mrtvica. Do većine vrhova Moračkih planina stigli su samo lokalnim  alpinisti. Minulih godina za svoje mjesto na planinarskim rutama izborila se   ,,ljepotica Lola”, planina koja je nejsjeverniji lanac Moračkih planina.  Najviši njen vrh je  Veliki Zebalac (2.129 m).

Istočni rub Lole strmo se  spušta prema toku Morače, a prirodnu, sjevernu granicu planine čini dolina rijeke Tušinje, od njenog gornjeg toka do ušća u rijeku Bukovicu. ,,Ne može se Lola podičiti šumom, kao, uostalom, ni   veliki dio Moračkih planina. Međutim, ta planina je jedno od najvećih pašnjaka u tom masivu. Lola je lako dostupna za planinare i rekreativce.  Iako joj pripisuju pitominu, Lola vas može iznediti i  divljinom i djelovima koji su nepristupačniji. Sa Velikog Zebalca ,,puca pogled” ka  Gornjoj Morači, a u pozadini se naziru Komovi”, objašnjavaju kolašinski alpinisti.

Stožac (2.141mnv) je jedan od najviših vrhova Moračkih planina. Staza nije markirana, kažu alpinisti, a uspon počinje odmah od Kapetanovog jezera i ide ,,pravo naviše u pravcu istoka siparom i pastirskom stazom”. Sa njega se, tvrde, može vidjeti cijela  Crna Gora.

,,Ono što možete vidjeti tokom proljeća u Moračkim planinama, često ostavlja bez riječi.  Prošle sedmice bila je prilika za  uspon  na dva susjedna, a toliko različita vrha. Na Talima (Ruda glava) bio je pravi  proljećni uspon,  a na Lukanje Čelo – Plani  peli smo se u potpuno zimskim uslovima.  Nevjerovatno kolika je količina snijega na tom dijelu”, kaže Pejović. On preporučuje turu kroz, prema njegovom mišljenju, najljepši dio Moračkih planina. Od Semolja, preko Javorja, između Zebalaca, pa zatim uspon na Krutaš i spuštanje na  Kapetanovo jezero. Ta tura se, objašnjava on, završava u Milin Dolu, iznad Veljeg Dubokog.

Mala Torna (2.060 mnv), malo je poznata, i ,,u sjenci” prvog susjeda Babljeg zuba – Torne. Ekipa predvođena Pejovićem lani je stigla i do njega, bez opreme. ,,Nemajući nikakvih informacija o vrhu Mala Torna,  odlučili smo  da izvidimo da li ga je moguće savladati bez opreme. Moguće je. Završni dio zahtijeva oprez, pogotovo greben koji se nalazi ispod samog vrha. A sa njega najljepši mogući pogled na sjevernu stijenu Torne”, tvrdi  Pejović.

Za Mali Žurim (1.965 mnv) važi da je ,,najmarkantniji vrh  planine Lukavice” Nazivaju ga crnogorski Materhorn. ,,Sa njega puca bajkovit pogled na ‘tibetansko lice’ Lukavice i njenih 380 izvora, na Maganik (2.139 mnv) možda najsuroviju i najbizarniju crnogorsku planinu, na Lolu, Štit (2.115 mnv)… U vedrim danima pogled dopire i do Lovćena i Orjena na jugu, i Durmitora i Kape Moračke na sjeveru”, piše u planinarskom vodičima.

Ljepotu za oko u Moračkim planinama, tvrdi Pejović, ,,u  stopu prati ljepota riječi”. Legende su još žive, mještani ih pamte i rado pričaju gostima. ,,Na vrhu jednog kamenu u Ivanbegovom katunu, nedaleko od Kapetanovog jezera, je busen zemlje sa ružom koja cveta na njemu. Po predanju,  na tom  katunu zmija je ujela dva sina Ivanbega,  dok su spavali. Dječacima nije bilo spasa i nakon toga Ivanbeg je odlučio da napusti to  mjesto. Samo se još jednom vratio kako bi na kamenu posadio ružu koja bi podsjećala na njegove sinove. Taj  događaj je opjevao i Radovan Bećirović u pjesmi Crnojevići”, priča sagovornik Monitora.

Znatno manje veličinom i manje poznato od Kapetanovog je Brničko jezero. I za njega je vezana legenda  puna mitskih, ali i istorijskih ličnosti.   Prema toj legendi, predak rovačkih Lješnjana, knez Bogdan Vojinić sa Čeva doselio se u Lješansku nahiju. Na slavi su porodicu napali Turci i napravili veliki zulum. Nakon što  je pobjegao od Turaka, knez Bogdan se naselio u Rovcima, dajuću selu ime Ljevišta, po svom nekadašnjem zavičaju u Lješanskoj nahiji. U strahu od turske osvete , često je slao sina Vojina na najviši obližnji vrh da čuva stražu.

,,Vojin bi tu svirao na svirali i, kako legenda kaže, toliko lijepo je svirao da je opčinio vilu koja je živjela u pećini u blizini. Međutim, svirku je čula i neka neman koja je živjela u Brnjičkom jezeru iznad Trebiješa, pa je iskočila iz jezera i ubila Vojina udarcem repom. Kada je vila vidjela da je Vojin poginuo zaplakala je, a od suza koje su joj tekle napravi se bistra voda koja se od tada naziva Vilina voda. Jezero iz koga je iskočila neman nazvano je Manito jezero, dok je mjesto gdje je Vojin poginuo dobilo ime Vojinovac“,  kaže lokalni hroničar i publicist Branislav  Jeknić.

Na zapadnoj strani katuna Ropušnice je vrh  Plani, a na njemu visoka kamena greda, koja se zove Prijeka greda. U jami u toj gredi, vjeruje narod, živjele su vile i ljubomorno čuvale svoje ljubimce divojarce od lovaca.

Za džinovske tali vezana je legenda o zmaju ,,koji vjekovima živi u Zmajskoj jami”. Slične  dvije jame postoje u vrhu Babin zub na jugu i u Potskom vrhu, na sjeveru od Tali. U Potskom vrhu, prema legendi,  zmaj je slomio krilo, pa nije mogao nastaviti probijanje jama vrhovima Lebršniku na Javorju i Jablanovom vrhu na Sinjavini.

Mještani tvrde da je ljekovito bilje još jedno bogatsvo Moračkih planina. Planinski čaj, kantarion, smrdljika, jasen, sporiš ( hajdučka trava), majčina dušica, pelin, kičica, trava protiv ujeda zmije, rastavić, dubačac, tiva…samo su neke od ,,čarobnih travki”, kojima se narod vjekovima liječio.

Najinteresantnija ljekovita biljka Moračkih planina je, kažu,  koprčina (caohrus ferruacea), vrlo cijenjena još kod starih Rimljana.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo