Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PERJANICA CRNOGORSKOG TURIZMA POD KLJUČEM: Na Svetom Stefanu zatvoreni hoteli i napuštene plaže

Objavljeno prije

na

Zatvaranje grada hotela Sveti Stefan za turističku sezonu 2021. bio bi svojevrsni skandal. To se nije dogodilo od 13. jula 1960. godine kada je hotel otvoren, od kada je radio u kontinuitetu, osvojivši svjetsku slavu i priznanja kao jedno od najljepših ljetovališta na svijetu

 

Prognoze  stratega turističkog razvoja Crne Gore i eksperata planiranja prostora, da će pretjerana urbanizacija u zaleđu Crnogorskog primorja dovesti do opterećenja plaža i kupališta na 300 kilometara dugoj crnogorskoj obali, od koje se za kupanje koristi oko 70 km, obistinilo se. Pješčane plaže postale su tijesne da prime sve korisnike ogromnog broja sagrađenih stanova i apartmana u privatnom vlasništvu. To je proizvelo nezadovoljstvo vlasnika i sve češće sukobe između mještana i hotelijera  koji su zaposjeli najveće i najljepše  dijelove morske obale.

Sitni topli pijesak atraktivnih plaža postao je roba zlata vrijedna, oko koje se svake godine uoči turističke sezone vodi pravi mali rat među potencijalnim korisnicima. Jedan od takvih je i sukob koji je eskalirao između mještana Pržna i Svetog Stefana i zakupca elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer, kompanije Adriatic properties, koju vodi grčki biznismen, naturalizovani Crnogorac, Petros Statis.

Revoltirani višegodišnjim zabranama prilaza morskoj obali i plažama koje koristi zakupac, mještani su u martu ove godine uklonili gvozdene kapije kojima im je onemogućen pristup šetalištu pored čuvene Kraljičine plaže u Miločeru. Oni su, pored toga, tražili da im se omogući pristup djelovima pojedinih plaža, u skladu sa ranijim dogovorima koji nijesu ispoštovani.

Na postupke mještana okupljenih oko Mjesne zajednice Sveti Stefan, zakupac će, kako se nezvanično saznaje, odgovoriti zatvaranjem Hotela Sveti Stefan koji, navodno, neće primiti goste u turističkoj sezoni i napuštanjem plaža, koje su odnedavno slobodne za pristup svim posjetiocima.

Sunčani dani privukli su kupače na decenijama zatvorenoj Kraljičinoj plaži u Miločeru. Običan svijet mogao je uživati u čarima prirodnog bisera Budvanske rivijere. Međutim, plaža je neuređena, nema plažnog mobilijara ni vode na tuševima, niti se zna ko će ovoga ljeta da brine o tome. Ili će možda i Kraljičina plaža, kao ostale dvije, miločerska i hotelska plaža Svetog Stefana prvi put postati javno, slobodno kupalište, sa šarenim suncobranima i prodavcima krofni i kuvanog kukuruza, koji su na elitnim kupalištima već startovali.

Zvaničnog obraćanja iz kompanije Adriatic properties i hotelskog operatera Aman resorts nema. Umjesto njih javnosti se obratio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je postupke mještana ocijenio kao divljanje i najavio zatvaranje hotela za ovo ljeto sa mogućnošću da Aman napusti Crnu Goru.

„Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, prognozirao je Đukanović.

Zatvaranje grada hotela Sveti Stefan za turističku sezonu 2021. bio bi svojevrsni skandal crnogorskog turizma. To se nije dogodilo od 13. jula 1960. godine kada je hotel otvoren, od kada je radio u kontinuitetu, osvojivši svjetsku slavu i priznanja kao jedno od najljepših ljetovališta na svijetu.

Tokom svih tih godina kada je državna hotelska kuća upravljala hotelima, uprava je imala razumijevanja za potrebe stanovništva, kojima je ostavljala krajeve hotelskih plaža na korišćenje. Vođeni su principom da se ne može isključiti život u jednom području, a bogatim i slavnim gostima Sveca to nikada nije zasmetalo.

Malo ko od turističkih znalaca vjeruje u to da su događaji oko rušenja kapije pored plaže povod da Aman resort napusti  poziciju hotelskog menadžmenta u ljetovalištu. Ova singapurska hotelska kuća najpoznatiji je svjetski turistički brend koji je došao u Crnu Goru. Njihov  prijevremeni odlazak bila bi velika šteta za crnogorski turizam. Razlozi za eventualni razlaz Grka i Aman resorta sigurno su jači od pobune mještana.

Zahtjevi mještana možda su poslužili  kao izgovor za nešto što se spremalo ranije. Nezadovoljstvo stanjem u Miločeru i investiranje u apartmanizaciju koja drastično umanjuje ekskluzivitet kao odliku koju Aman prodaje.  Grcima je stanogradnja bila prioritet koji je postavljen ispred luksuza i visokih standarda jednog Amana.

Grci kao zakupci se nisu dobro snašli na Svetom Stefanu sprovodeći  politiku potpune izolacije, umjesto da se integrišu i uspostave održivi suživot sa stanovništvom, kako su obećavali na početku. Uz to svaku poslovnu godinu završavaju sa milionskim gubicima.

Od potpisivanja ugovora o dugoročnom zakupu svetostefanskih hotela, nesporazumi oko korišćenja plaža  tinjaju. Kompanija Adriatic properties ima potpisan ugovor sa JP Morsko dobro o zakupu tri atraktivne plaže, male Kraljičine plaže, velike ispred letnjikovca porodice Karađorđević u Miločeru i plaže na Svetom Stefanu, za koje je obavezna platiti godišnju zakupninu u iznosu od 87.000 eura. Uprkos tome što sve tri plaže nemaju status hotelskih u svoj svojoj dužini, na osnovu kojeg zakupac može zabraniti pristup svima, osim gostima njegovih hotela, kompanija Adriatc properties uvela je stroge zabrane pristupa mještanima i njihovim gostima. Zakupac je ubrzo po ulasku u posjed postavio ograde i gvozdene kapije na prilaze plažama, po cijelom ljetnikovcu nikle su stražarske kućice sa bezbjednjacima u crnom, koji su čak i u zimskom periodu revnosno branili pristup šetalištu pored plaža.

Pored toga, Hotel Sveti Stefan, nekadašnja perjanica crnogorskog turizma, zatvoren je za posjete mještana i turista. Na početku prevlake koja vodi do poznatog hotela postavljena je stražarska kućica iz koje su čuvari budno pratili da se neko ne uputi ka Svecu. To je bio turističkim radnicima nerazumljiv režim korišćenja jednog turističkog objekta, koji nikome nije pristupačan, za obilazak, posjete restoranima i kafićima, crkvama koje su ostale zarobljene na ostrvu.

Ni u MZ Sveti Stefan nisu zadovoljni razvojem događaja. Kažu da njihov cilj nije bio osvajanje Kraljičine plaže, već samo promenada koja vodi do Svetog Stefana. Tvrde da su za prošlu turističku sezonu imali dogovor sa predstavnicima Adriatic propertiesa da im se dozvoli korišćenje 30 odsto prostora na miločerskoj i plaži Svetog Stefana. Da mještani koriste, takozvane lijeve ćoškove plaža i da Kraljičina plaža van sezone, tokom zime, bude otvorena. Postignuti dogovor otkazan je, navode, poslije nasilne promjene vlasti u Budvi, u junu prošle godine, kada su obaviješteni da zakupac ne može dogovor da ispuni.

Predstavnici MZ Sveti Stefan zatražiće uskoro prijem kod premijera Zdravka Krivokapića ili potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića od kojih očekuju razrešenje situacije u Miločeru i Svetom Stefanu. Od svojih zahtjeva za pristup morskom dobru i plažama neće odustati, jer „neće dozvoliti da im propadne sve ono što su tri generacije mještana gradile, zato jer nemaju plaže“.

Za 14. jun zakazana je skupština akcionara na kojoj  se očekuje smjena DPS kadrova u Vladinom preduzeću Sveti Stefan Hoteli, u čijem su vlasništvu hoteli Miločer i Sveti Stefan, isto kao i u preduzeću HTP Miločer koje gazduje Hotelom Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo