Dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.  A valjalo bi. Zato su tu previranja i osipanja

Promjene i reforme, dvije su najrabljenije riječi na političkoj crnogorskoj sceni, posebno od 30. avgusta. Ne obećava se samo  promjena sistema koji je kreirala prethodna vlast, već sve češće i reforme unutar samih partija. Po pravilu –  čega je puno u obećanjima, na javi otanjava.  Tako, dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.

Kongresi partija po pravilu završavaju se tek kozmetičkim dotjerivanjima.  Baš tako su okončani i nedavni kongresi stranaka koje su decenijama praktikovale vlast, pa postale opozicija: Demokratske partije socijalista (DPS)  i Socijaldemokratske partije (SDP). Naravno, Đukanović je pospremio partiju, tako, da ostane na vrhu, još neprikosveniji nego što je i bio. Ako se i to može. Hoće li biti značajnijih reformi na kongresu Građanskog pokreta URA, 4. jula, koje se najavljuju, vidjećemo. Izvjesno je  i obznanjeno  prethodne sedmice,  da se unutar te partije dešavaju određena ,,previranja”.

Krajem prošle nedjelje  su tu stranku napustili predsjednik njenog Političkog savjeta  i četiri člana Savjeta: Žarko Rakčević, akademik Šerbo Rastoder, general Blagoje Grahovac, prof. dr Marko Backović i inženjer Šefik Nišić.

Rakčević, sada već bivši predsjednik Političkog savjeta URA je pojasnio da su  napustili ovu stranku jer su ,,već nekoliko mjeseci različito vidjeli procese u Crnoj Gori i različito procjenjuju procese u zemlji”.

Po Rakčeviću urušen je građanski koncept stranke, jer je URA podlegla pritiscima partija koje su joj partneri u vlasti.

,,Savjet je dao punu podršku predsjedniku Abazoviću u borbi sa kriminalom i korupcijom koja je jedna od teških hipoteka i sjemena koje je posijao DPS i bivša vlast. Nije lako izboriti se, i nulti stepen tolerancije prema kriminalu i korupciji mora biti u vrhu, ali smo različito vidjeli neke procese. Mi smo smatrali da Vlada treba da bude oročena na godinu do dvije, da bude prelazna, sa jasno uređenim programom, da se stvori infrastruktura za prve slobodne izbore u Crnoj Gori… Trebalo je to da bude vlada eksperata sa ograničenim rokom trajanja i nekim drugim prioritetima, kao što je obećano sa Zakonom o porijeklu imovine, o lustraciji. Međutim nekim sistemom ucjena, ukoliko ne usvojite, nema budžeta, ukolio se ne usvoji Zakon o vjeroispovijesti urušiče se Vlada, popis, nameću se drugi prioriteti”, kazao je Rakčević. Dodao je i da se nakon 30. avgusta u stvari ,,umjesto partitokratije DPS-a uspostavlja  drugi klijentelizam SPC”.

Rakčević je i javno, nakon izbora, više puta insistirao da Vlada mora biti ekspertska sa oročenim rokom, te izražavao neslaganja sa nekim odlukama URA-e.

Slično obrazloženje dao je javnosti i istoričar Šerbo Rastoder: ,,Tamo nam više nije mjesto iz razloga što mi kao osnivači i pisci programskih načela URA-e smatramo da nije ispoštovano sve ono što smo dogovorili i da to što je bio naš cilj, motiv i program na neki način ne korenspondira sa onim što je danas objektivnost politike koja se vodi”. On je precizirao: ,,Mi smo zagovarali ekspertsku vladu, na način da ona zaista bude ekspertska, da mi preuzmemo glavnu odgovornost i diktiramo procese koji će biti bitni za čitavu Crnu Goru. Umjesto toga, bojim se da je dio našeg rukovodstva prihvatio ucjene nekih jačih političkih subjekata i u slijeđenju tih ucjena zaboravio ono što su izvorni principi URA-e”.

Dritan Abazović, lider URA-e negirao je da je ta partija skrenula sa izvornog puta. ,,Kakvo urušavanje, mislim da je samo ojačan građanski koncept. Mi moramo da se oslobodimo kontaminacije 90-ih. Ako nas neko želi vući u prošlost, to je način kako se slabi građanska Crna Gora”. Abazović je dodao da ,,možda postoji percepcija da se razlikujemo oko nekih pitanja, ja i to doživljavam kao dio unutrašnjeg demokratskog kapaciteta, ali mi ne možemo na podjelama 90-ih da gradimo budućnost”.

Lider URA-e je poručio i da mu je žao zbog načina na koji su oni napustili tu partiju, ali, kako je kazao, time je toj partiji olakšana situacija pred reforme koje su planirali. ,,Svakako smo mislili da idemo u reforme. Nama je olakšana situacija. Nema razloga da bilo ko bude u organizaciji ako ne vjeruje”, kazao je Abazović.  Vijesti su objavile,  iz izvora bliskih Građanskom pokretu URA, da je navodno planirano  da se na kongresu, koji je zakazan za 4. jul, Politički savjet ili rasformira ili u potpunosti rekonstruiše.

Iako se petorici bivših predstavnika Političkog savjeta nerijetko javno, pa i iz same partije, zamjera trenutak, te način na koji su otišli, jasno je da su oni na to imali pravo. Trebalo bi prestati gajiti atmosferu u kojoj je javno iznošenje stava i kritike izdajstvo bilo koga. To bi bio istinski doprinos promjenama zaostavštine Demokratske partije socijalista.

Takođe, nova vlast, ukoliko zaista želi da bude drugačija od prethodnika, ne bi trebala da bude gluva na kritike. Lider  URA-e, mogao  bi da  primijeti  da se, dok on i dalje govori o pomirenju i izlasku iz devedesetih, devedesete ne izlaze iz Crne Gore.  Da su podjele nakon 30.  avgusta sve dublje, da je partijske knjižice DPS-a zamijenila naklonost Mitropoliji crnogorsko primorskoj, ili nekoj od vladajućih partija,  da administracija raste umjesto obnuto,  da su  u državnoj upravi pripadnici manjina rijetkost,  da  su umjesto sistemskih zakona neophodnih za demontažu DPS zaostavštine, donoseni zakoni koji se uglavnom tiču identitetskih pitanja.  I da  i URA, kao dio vlasti, snosi odgovornost za to. Posebno ako ćuti.

Osipanja, se prethodne sedmice nijesu desila samo u toj partiji. Više članova napustilo je i Bošnjačku stranku, nakon čega ih je vrh te partije optužio  da to rade ,,iz ličnih interesa i privilegija”. BS su tako napustili članovi podgoričkog odbora Kemal Grbović i Mithat Hodžić, a zatim i predsjednik Foruma mladih Podgorica Emir Pepeljak, njegov zamjenik Denis Lukač, kao i predsjednica Foruma žena BS Podgorica Indira Međedović.

Oni su demantovali optužbe vrha partije da su napustili stranku zbog ličnih interesa. Grbović je kazao da je njegova odluka rezultat akumuliranog nezadovoljstva, te da je jedan od razloga njegovog izlaska iz BS  to da osuđuje političku trgovinu žrtvama genocida u Srebrenici.

Slično je objašnjenje imao i član Izvršnog i podgoričkog odbora Mithat Hodžić: „Jasno je da je BS imala priliku da usvoji zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici dok je bila dio parlamentarne većine, a ne da u ovom trenutku produbljuje podjele u društvu. Ja, kao i veliki broj članova Bošnjačke stranke smatram da bi sljedeći potezi BS trebalo da budu reforme dosadašnje politike partije kao i raskid saradnje sa DPS-om, umjesto neupitnog nastavka saradnje sa tom partijom i uloge privjeska“.

Jasno je da bi do suštinskih promjena došlo, neophodno je raskrstiti sa mnogim starim praksama i obrascima ponašanja, duhovima prošlosti i ratnim devedesetim. No, već je jasno  da je, nova vlast nakon 30. avgusta, nastavila da se ponaša po nekim obrascima koje je utemeljio  DPS, i da ne može graditi evropsku Crnu Goru, niti donijeti suočavanje sa ratnom prošlošću i pomirenje, tako što će  jednu poželjnu pripadnost zamijeniti drugom.

Suštinske promjene zahtjevaju i promjene unutar samih partija, kako vlasti, tako i opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, koja je glavna prepreka za zasnivanje i razvoj kredibilne alternative  sadašnjim vlastima.   Crna Gora, nakon 30. avgusta ne postaje   zemlja  slobodnih i jednakih. Ide nekim drugim, starim putem.

Milena PEROVIĆ