Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREVIRANJA I OSIPANJA NA POLITIČKOJ SCENI: Starim putem

Objavljeno prije

na

Dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.  A valjalo bi. Zato su tu previranja i osipanja

 

Promjene i reforme, dvije su najrabljenije riječi na političkoj crnogorskoj sceni, posebno od 30. avgusta. Ne obećava se samo  promjena sistema koji je kreirala prethodna vlast, već sve češće i reforme unutar samih partija. Po pravilu –  čega je puno u obećanjima, na javi otanjava.  Tako, dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.

Kongresi partija po pravilu završavaju se tek kozmetičkim dotjerivanjima.  Baš tako su okončani i nedavni kongresi stranaka koje su decenijama praktikovale vlast, pa postale opozicija: Demokratske partije socijalista (DPS)  i Socijaldemokratske partije (SDP). Naravno, Đukanović je pospremio partiju, tako, da ostane na vrhu, još neprikosveniji nego što je i bio. Ako se i to može. Hoće li biti značajnijih reformi na kongresu Građanskog pokreta URA, 4. jula, koje se najavljuju, vidjećemo. Izvjesno je  i obznanjeno  prethodne sedmice,  da se unutar te partije dešavaju određena ,,previranja”.

Krajem prošle nedjelje  su tu stranku napustili predsjednik njenog Političkog savjeta  i četiri člana Savjeta: Žarko Rakčević, akademik Šerbo Rastoder, general Blagoje Grahovac, prof. dr Marko Backović i inženjer Šefik Nišić.

Rakčević, sada već bivši predsjednik Političkog savjeta URA je pojasnio da su  napustili ovu stranku jer su ,,već nekoliko mjeseci različito vidjeli procese u Crnoj Gori i različito procjenjuju procese u zemlji”.

Po Rakčeviću urušen je građanski koncept stranke, jer je URA podlegla pritiscima partija koje su joj partneri u vlasti.

,,Savjet je dao punu podršku predsjedniku Abazoviću u borbi sa kriminalom i korupcijom koja je jedna od teških hipoteka i sjemena koje je posijao DPS i bivša vlast. Nije lako izboriti se, i nulti stepen tolerancije prema kriminalu i korupciji mora biti u vrhu, ali smo različito vidjeli neke procese. Mi smo smatrali da Vlada treba da bude oročena na godinu do dvije, da bude prelazna, sa jasno uređenim programom, da se stvori infrastruktura za prve slobodne izbore u Crnoj Gori… Trebalo je to da bude vlada eksperata sa ograničenim rokom trajanja i nekim drugim prioritetima, kao što je obećano sa Zakonom o porijeklu imovine, o lustraciji. Međutim nekim sistemom ucjena, ukoliko ne usvojite, nema budžeta, ukolio se ne usvoji Zakon o vjeroispovijesti urušiče se Vlada, popis, nameću se drugi prioriteti”, kazao je Rakčević. Dodao je i da se nakon 30. avgusta u stvari ,,umjesto partitokratije DPS-a uspostavlja  drugi klijentelizam SPC”.

Rakčević je i javno, nakon izbora, više puta insistirao da Vlada mora biti ekspertska sa oročenim rokom, te izražavao neslaganja sa nekim odlukama URA-e.

Slično obrazloženje dao je javnosti i istoričar Šerbo Rastoder: ,,Tamo nam više nije mjesto iz razloga što mi kao osnivači i pisci programskih načela URA-e smatramo da nije ispoštovano sve ono što smo dogovorili i da to što je bio naš cilj, motiv i program na neki način ne korenspondira sa onim što je danas objektivnost politike koja se vodi”. On je precizirao: ,,Mi smo zagovarali ekspertsku vladu, na način da ona zaista bude ekspertska, da mi preuzmemo glavnu odgovornost i diktiramo procese koji će biti bitni za čitavu Crnu Goru. Umjesto toga, bojim se da je dio našeg rukovodstva prihvatio ucjene nekih jačih političkih subjekata i u slijeđenju tih ucjena zaboravio ono što su izvorni principi URA-e”.

Dritan Abazović, lider URA-e negirao je da je ta partija skrenula sa izvornog puta. ,,Kakvo urušavanje, mislim da je samo ojačan građanski koncept. Mi moramo da se oslobodimo kontaminacije 90-ih. Ako nas neko želi vući u prošlost, to je način kako se slabi građanska Crna Gora”. Abazović je dodao da ,,možda postoji percepcija da se razlikujemo oko nekih pitanja, ja i to doživljavam kao dio unutrašnjeg demokratskog kapaciteta, ali mi ne možemo na podjelama 90-ih da gradimo budućnost”.

Lider URA-e je poručio i da mu je žao zbog načina na koji su oni napustili tu partiju, ali, kako je kazao, time je toj partiji olakšana situacija pred reforme koje su planirali. ,,Svakako smo mislili da idemo u reforme. Nama je olakšana situacija. Nema razloga da bilo ko bude u organizaciji ako ne vjeruje”, kazao je Abazović.  Vijesti su objavile,  iz izvora bliskih Građanskom pokretu URA, da je navodno planirano  da se na kongresu, koji je zakazan za 4. jul, Politički savjet ili rasformira ili u potpunosti rekonstruiše.

Iako se petorici bivših predstavnika Političkog savjeta nerijetko javno, pa i iz same partije, zamjera trenutak, te način na koji su otišli, jasno je da su oni na to imali pravo. Trebalo bi prestati gajiti atmosferu u kojoj je javno iznošenje stava i kritike izdajstvo bilo koga. To bi bio istinski doprinos promjenama zaostavštine Demokratske partije socijalista.

Takođe, nova vlast, ukoliko zaista želi da bude drugačija od prethodnika, ne bi trebala da bude gluva na kritike. Lider  URA-e, mogao  bi da  primijeti  da se, dok on i dalje govori o pomirenju i izlasku iz devedesetih, devedesete ne izlaze iz Crne Gore.  Da su podjele nakon 30.  avgusta sve dublje, da je partijske knjižice DPS-a zamijenila naklonost Mitropoliji crnogorsko primorskoj, ili nekoj od vladajućih partija,  da administracija raste umjesto obnuto,  da su  u državnoj upravi pripadnici manjina rijetkost,  da  su umjesto sistemskih zakona neophodnih za demontažu DPS zaostavštine, donoseni zakoni koji se uglavnom tiču identitetskih pitanja.  I da  i URA, kao dio vlasti, snosi odgovornost za to. Posebno ako ćuti.

Osipanja, se prethodne sedmice nijesu desila samo u toj partiji. Više članova napustilo je i Bošnjačku stranku, nakon čega ih je vrh te partije optužio  da to rade ,,iz ličnih interesa i privilegija”. BS su tako napustili članovi podgoričkog odbora Kemal Grbović i Mithat Hodžić, a zatim i predsjednik Foruma mladih Podgorica Emir Pepeljak, njegov zamjenik Denis Lukač, kao i predsjednica Foruma žena BS Podgorica Indira Međedović.

Oni su demantovali optužbe vrha partije da su napustili stranku zbog ličnih interesa. Grbović je kazao da je njegova odluka rezultat akumuliranog nezadovoljstva, te da je jedan od razloga njegovog izlaska iz BS  to da osuđuje političku trgovinu žrtvama genocida u Srebrenici.

Slično je objašnjenje imao i član Izvršnog i podgoričkog odbora Mithat Hodžić: „Jasno je da je BS imala priliku da usvoji zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici dok je bila dio parlamentarne većine, a ne da u ovom trenutku produbljuje podjele u društvu. Ja, kao i veliki broj članova Bošnjačke stranke smatram da bi sljedeći potezi BS trebalo da budu reforme dosadašnje politike partije kao i raskid saradnje sa DPS-om, umjesto neupitnog nastavka saradnje sa tom partijom i uloge privjeska“.

Jasno je da bi do suštinskih promjena došlo, neophodno je raskrstiti sa mnogim starim praksama i obrascima ponašanja, duhovima prošlosti i ratnim devedesetim. No, već je jasno  da je, nova vlast nakon 30. avgusta, nastavila da se ponaša po nekim obrascima koje je utemeljio  DPS, i da ne može graditi evropsku Crnu Goru, niti donijeti suočavanje sa ratnom prošlošću i pomirenje, tako što će  jednu poželjnu pripadnost zamijeniti drugom.

Suštinske promjene zahtjevaju i promjene unutar samih partija, kako vlasti, tako i opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, koja je glavna prepreka za zasnivanje i razvoj kredibilne alternative  sadašnjim vlastima.   Crna Gora, nakon 30. avgusta ne postaje   zemlja  slobodnih i jednakih. Ide nekim drugim, starim putem.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo