Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREVIRANJA I OSIPANJA NA POLITIČKOJ SCENI: Starim putem

Objavljeno prije

na

Dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.  A valjalo bi. Zato su tu previranja i osipanja

 

Promjene i reforme, dvije su najrabljenije riječi na političkoj crnogorskoj sceni, posebno od 30. avgusta. Ne obećava se samo  promjena sistema koji je kreirala prethodna vlast, već sve češće i reforme unutar samih partija. Po pravilu –  čega je puno u obećanjima, na javi otanjava.  Tako, dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.

Kongresi partija po pravilu završavaju se tek kozmetičkim dotjerivanjima.  Baš tako su okončani i nedavni kongresi stranaka koje su decenijama praktikovale vlast, pa postale opozicija: Demokratske partije socijalista (DPS)  i Socijaldemokratske partije (SDP). Naravno, Đukanović je pospremio partiju, tako, da ostane na vrhu, još neprikosveniji nego što je i bio. Ako se i to može. Hoće li biti značajnijih reformi na kongresu Građanskog pokreta URA, 4. jula, koje se najavljuju, vidjećemo. Izvjesno je  i obznanjeno  prethodne sedmice,  da se unutar te partije dešavaju određena ,,previranja”.

Krajem prošle nedjelje  su tu stranku napustili predsjednik njenog Političkog savjeta  i četiri člana Savjeta: Žarko Rakčević, akademik Šerbo Rastoder, general Blagoje Grahovac, prof. dr Marko Backović i inženjer Šefik Nišić.

Rakčević, sada već bivši predsjednik Političkog savjeta URA je pojasnio da su  napustili ovu stranku jer su ,,već nekoliko mjeseci različito vidjeli procese u Crnoj Gori i različito procjenjuju procese u zemlji”.

Po Rakčeviću urušen je građanski koncept stranke, jer je URA podlegla pritiscima partija koje su joj partneri u vlasti.

,,Savjet je dao punu podršku predsjedniku Abazoviću u borbi sa kriminalom i korupcijom koja je jedna od teških hipoteka i sjemena koje je posijao DPS i bivša vlast. Nije lako izboriti se, i nulti stepen tolerancije prema kriminalu i korupciji mora biti u vrhu, ali smo različito vidjeli neke procese. Mi smo smatrali da Vlada treba da bude oročena na godinu do dvije, da bude prelazna, sa jasno uređenim programom, da se stvori infrastruktura za prve slobodne izbore u Crnoj Gori… Trebalo je to da bude vlada eksperata sa ograničenim rokom trajanja i nekim drugim prioritetima, kao što je obećano sa Zakonom o porijeklu imovine, o lustraciji. Međutim nekim sistemom ucjena, ukoliko ne usvojite, nema budžeta, ukolio se ne usvoji Zakon o vjeroispovijesti urušiče se Vlada, popis, nameću se drugi prioriteti”, kazao je Rakčević. Dodao je i da se nakon 30. avgusta u stvari ,,umjesto partitokratije DPS-a uspostavlja  drugi klijentelizam SPC”.

Rakčević je i javno, nakon izbora, više puta insistirao da Vlada mora biti ekspertska sa oročenim rokom, te izražavao neslaganja sa nekim odlukama URA-e.

Slično obrazloženje dao je javnosti i istoričar Šerbo Rastoder: ,,Tamo nam više nije mjesto iz razloga što mi kao osnivači i pisci programskih načela URA-e smatramo da nije ispoštovano sve ono što smo dogovorili i da to što je bio naš cilj, motiv i program na neki način ne korenspondira sa onim što je danas objektivnost politike koja se vodi”. On je precizirao: ,,Mi smo zagovarali ekspertsku vladu, na način da ona zaista bude ekspertska, da mi preuzmemo glavnu odgovornost i diktiramo procese koji će biti bitni za čitavu Crnu Goru. Umjesto toga, bojim se da je dio našeg rukovodstva prihvatio ucjene nekih jačih političkih subjekata i u slijeđenju tih ucjena zaboravio ono što su izvorni principi URA-e”.

Dritan Abazović, lider URA-e negirao je da je ta partija skrenula sa izvornog puta. ,,Kakvo urušavanje, mislim da je samo ojačan građanski koncept. Mi moramo da se oslobodimo kontaminacije 90-ih. Ako nas neko želi vući u prošlost, to je način kako se slabi građanska Crna Gora”. Abazović je dodao da ,,možda postoji percepcija da se razlikujemo oko nekih pitanja, ja i to doživljavam kao dio unutrašnjeg demokratskog kapaciteta, ali mi ne možemo na podjelama 90-ih da gradimo budućnost”.

Lider URA-e je poručio i da mu je žao zbog načina na koji su oni napustili tu partiju, ali, kako je kazao, time je toj partiji olakšana situacija pred reforme koje su planirali. ,,Svakako smo mislili da idemo u reforme. Nama je olakšana situacija. Nema razloga da bilo ko bude u organizaciji ako ne vjeruje”, kazao je Abazović.  Vijesti su objavile,  iz izvora bliskih Građanskom pokretu URA, da je navodno planirano  da se na kongresu, koji je zakazan za 4. jul, Politički savjet ili rasformira ili u potpunosti rekonstruiše.

Iako se petorici bivših predstavnika Političkog savjeta nerijetko javno, pa i iz same partije, zamjera trenutak, te način na koji su otišli, jasno je da su oni na to imali pravo. Trebalo bi prestati gajiti atmosferu u kojoj je javno iznošenje stava i kritike izdajstvo bilo koga. To bi bio istinski doprinos promjenama zaostavštine Demokratske partije socijalista.

Takođe, nova vlast, ukoliko zaista želi da bude drugačija od prethodnika, ne bi trebala da bude gluva na kritike. Lider  URA-e, mogao  bi da  primijeti  da se, dok on i dalje govori o pomirenju i izlasku iz devedesetih, devedesete ne izlaze iz Crne Gore.  Da su podjele nakon 30.  avgusta sve dublje, da je partijske knjižice DPS-a zamijenila naklonost Mitropoliji crnogorsko primorskoj, ili nekoj od vladajućih partija,  da administracija raste umjesto obnuto,  da su  u državnoj upravi pripadnici manjina rijetkost,  da  su umjesto sistemskih zakona neophodnih za demontažu DPS zaostavštine, donoseni zakoni koji se uglavnom tiču identitetskih pitanja.  I da  i URA, kao dio vlasti, snosi odgovornost za to. Posebno ako ćuti.

Osipanja, se prethodne sedmice nijesu desila samo u toj partiji. Više članova napustilo je i Bošnjačku stranku, nakon čega ih je vrh te partije optužio  da to rade ,,iz ličnih interesa i privilegija”. BS su tako napustili članovi podgoričkog odbora Kemal Grbović i Mithat Hodžić, a zatim i predsjednik Foruma mladih Podgorica Emir Pepeljak, njegov zamjenik Denis Lukač, kao i predsjednica Foruma žena BS Podgorica Indira Međedović.

Oni su demantovali optužbe vrha partije da su napustili stranku zbog ličnih interesa. Grbović je kazao da je njegova odluka rezultat akumuliranog nezadovoljstva, te da je jedan od razloga njegovog izlaska iz BS  to da osuđuje političku trgovinu žrtvama genocida u Srebrenici.

Slično je objašnjenje imao i član Izvršnog i podgoričkog odbora Mithat Hodžić: „Jasno je da je BS imala priliku da usvoji zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici dok je bila dio parlamentarne većine, a ne da u ovom trenutku produbljuje podjele u društvu. Ja, kao i veliki broj članova Bošnjačke stranke smatram da bi sljedeći potezi BS trebalo da budu reforme dosadašnje politike partije kao i raskid saradnje sa DPS-om, umjesto neupitnog nastavka saradnje sa tom partijom i uloge privjeska“.

Jasno je da bi do suštinskih promjena došlo, neophodno je raskrstiti sa mnogim starim praksama i obrascima ponašanja, duhovima prošlosti i ratnim devedesetim. No, već je jasno  da je, nova vlast nakon 30. avgusta, nastavila da se ponaša po nekim obrascima koje je utemeljio  DPS, i da ne može graditi evropsku Crnu Goru, niti donijeti suočavanje sa ratnom prošlošću i pomirenje, tako što će  jednu poželjnu pripadnost zamijeniti drugom.

Suštinske promjene zahtjevaju i promjene unutar samih partija, kako vlasti, tako i opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, koja je glavna prepreka za zasnivanje i razvoj kredibilne alternative  sadašnjim vlastima.   Crna Gora, nakon 30. avgusta ne postaje   zemlja  slobodnih i jednakih. Ide nekim drugim, starim putem.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo