Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREVIRANJA I OSIPANJA NA POLITIČKOJ SCENI: Starim putem

Objavljeno prije

na

Dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.  A valjalo bi. Zato su tu previranja i osipanja

 

Promjene i reforme, dvije su najrabljenije riječi na političkoj crnogorskoj sceni, posebno od 30. avgusta. Ne obećava se samo  promjena sistema koji je kreirala prethodna vlast, već sve češće i reforme unutar samih partija. Po pravilu –  čega je puno u obećanjima, na javi otanjava.  Tako, dok  i dalje čekamo promjene na sistemskom nivou, suštinskih reformi nema ni u strankama. Kako onim na vlasti, tako i opozicionim.

Kongresi partija po pravilu završavaju se tek kozmetičkim dotjerivanjima.  Baš tako su okončani i nedavni kongresi stranaka koje su decenijama praktikovale vlast, pa postale opozicija: Demokratske partije socijalista (DPS)  i Socijaldemokratske partije (SDP). Naravno, Đukanović je pospremio partiju, tako, da ostane na vrhu, još neprikosveniji nego što je i bio. Ako se i to može. Hoće li biti značajnijih reformi na kongresu Građanskog pokreta URA, 4. jula, koje se najavljuju, vidjećemo. Izvjesno je  i obznanjeno  prethodne sedmice,  da se unutar te partije dešavaju određena ,,previranja”.

Krajem prošle nedjelje  su tu stranku napustili predsjednik njenog Političkog savjeta  i četiri člana Savjeta: Žarko Rakčević, akademik Šerbo Rastoder, general Blagoje Grahovac, prof. dr Marko Backović i inženjer Šefik Nišić.

Rakčević, sada već bivši predsjednik Političkog savjeta URA je pojasnio da su  napustili ovu stranku jer su ,,već nekoliko mjeseci različito vidjeli procese u Crnoj Gori i različito procjenjuju procese u zemlji”.

Po Rakčeviću urušen je građanski koncept stranke, jer je URA podlegla pritiscima partija koje su joj partneri u vlasti.

,,Savjet je dao punu podršku predsjedniku Abazoviću u borbi sa kriminalom i korupcijom koja je jedna od teških hipoteka i sjemena koje je posijao DPS i bivša vlast. Nije lako izboriti se, i nulti stepen tolerancije prema kriminalu i korupciji mora biti u vrhu, ali smo različito vidjeli neke procese. Mi smo smatrali da Vlada treba da bude oročena na godinu do dvije, da bude prelazna, sa jasno uređenim programom, da se stvori infrastruktura za prve slobodne izbore u Crnoj Gori… Trebalo je to da bude vlada eksperata sa ograničenim rokom trajanja i nekim drugim prioritetima, kao što je obećano sa Zakonom o porijeklu imovine, o lustraciji. Međutim nekim sistemom ucjena, ukoliko ne usvojite, nema budžeta, ukolio se ne usvoji Zakon o vjeroispovijesti urušiče se Vlada, popis, nameću se drugi prioriteti”, kazao je Rakčević. Dodao je i da se nakon 30. avgusta u stvari ,,umjesto partitokratije DPS-a uspostavlja  drugi klijentelizam SPC”.

Rakčević je i javno, nakon izbora, više puta insistirao da Vlada mora biti ekspertska sa oročenim rokom, te izražavao neslaganja sa nekim odlukama URA-e.

Slično obrazloženje dao je javnosti i istoričar Šerbo Rastoder: ,,Tamo nam više nije mjesto iz razloga što mi kao osnivači i pisci programskih načela URA-e smatramo da nije ispoštovano sve ono što smo dogovorili i da to što je bio naš cilj, motiv i program na neki način ne korenspondira sa onim što je danas objektivnost politike koja se vodi”. On je precizirao: ,,Mi smo zagovarali ekspertsku vladu, na način da ona zaista bude ekspertska, da mi preuzmemo glavnu odgovornost i diktiramo procese koji će biti bitni za čitavu Crnu Goru. Umjesto toga, bojim se da je dio našeg rukovodstva prihvatio ucjene nekih jačih političkih subjekata i u slijeđenju tih ucjena zaboravio ono što su izvorni principi URA-e”.

Dritan Abazović, lider URA-e negirao je da je ta partija skrenula sa izvornog puta. ,,Kakvo urušavanje, mislim da je samo ojačan građanski koncept. Mi moramo da se oslobodimo kontaminacije 90-ih. Ako nas neko želi vući u prošlost, to je način kako se slabi građanska Crna Gora”. Abazović je dodao da ,,možda postoji percepcija da se razlikujemo oko nekih pitanja, ja i to doživljavam kao dio unutrašnjeg demokratskog kapaciteta, ali mi ne možemo na podjelama 90-ih da gradimo budućnost”.

Lider URA-e je poručio i da mu je žao zbog načina na koji su oni napustili tu partiju, ali, kako je kazao, time je toj partiji olakšana situacija pred reforme koje su planirali. ,,Svakako smo mislili da idemo u reforme. Nama je olakšana situacija. Nema razloga da bilo ko bude u organizaciji ako ne vjeruje”, kazao je Abazović.  Vijesti su objavile,  iz izvora bliskih Građanskom pokretu URA, da je navodno planirano  da se na kongresu, koji je zakazan za 4. jul, Politički savjet ili rasformira ili u potpunosti rekonstruiše.

Iako se petorici bivših predstavnika Političkog savjeta nerijetko javno, pa i iz same partije, zamjera trenutak, te način na koji su otišli, jasno je da su oni na to imali pravo. Trebalo bi prestati gajiti atmosferu u kojoj je javno iznošenje stava i kritike izdajstvo bilo koga. To bi bio istinski doprinos promjenama zaostavštine Demokratske partije socijalista.

Takođe, nova vlast, ukoliko zaista želi da bude drugačija od prethodnika, ne bi trebala da bude gluva na kritike. Lider  URA-e, mogao  bi da  primijeti  da se, dok on i dalje govori o pomirenju i izlasku iz devedesetih, devedesete ne izlaze iz Crne Gore.  Da su podjele nakon 30.  avgusta sve dublje, da je partijske knjižice DPS-a zamijenila naklonost Mitropoliji crnogorsko primorskoj, ili nekoj od vladajućih partija,  da administracija raste umjesto obnuto,  da su  u državnoj upravi pripadnici manjina rijetkost,  da  su umjesto sistemskih zakona neophodnih za demontažu DPS zaostavštine, donoseni zakoni koji se uglavnom tiču identitetskih pitanja.  I da  i URA, kao dio vlasti, snosi odgovornost za to. Posebno ako ćuti.

Osipanja, se prethodne sedmice nijesu desila samo u toj partiji. Više članova napustilo je i Bošnjačku stranku, nakon čega ih je vrh te partije optužio  da to rade ,,iz ličnih interesa i privilegija”. BS su tako napustili članovi podgoričkog odbora Kemal Grbović i Mithat Hodžić, a zatim i predsjednik Foruma mladih Podgorica Emir Pepeljak, njegov zamjenik Denis Lukač, kao i predsjednica Foruma žena BS Podgorica Indira Međedović.

Oni su demantovali optužbe vrha partije da su napustili stranku zbog ličnih interesa. Grbović je kazao da je njegova odluka rezultat akumuliranog nezadovoljstva, te da je jedan od razloga njegovog izlaska iz BS  to da osuđuje političku trgovinu žrtvama genocida u Srebrenici.

Slično je objašnjenje imao i član Izvršnog i podgoričkog odbora Mithat Hodžić: „Jasno je da je BS imala priliku da usvoji zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici dok je bila dio parlamentarne većine, a ne da u ovom trenutku produbljuje podjele u društvu. Ja, kao i veliki broj članova Bošnjačke stranke smatram da bi sljedeći potezi BS trebalo da budu reforme dosadašnje politike partije kao i raskid saradnje sa DPS-om, umjesto neupitnog nastavka saradnje sa tom partijom i uloge privjeska“.

Jasno je da bi do suštinskih promjena došlo, neophodno je raskrstiti sa mnogim starim praksama i obrascima ponašanja, duhovima prošlosti i ratnim devedesetim. No, već je jasno  da je, nova vlast nakon 30. avgusta, nastavila da se ponaša po nekim obrascima koje je utemeljio  DPS, i da ne može graditi evropsku Crnu Goru, niti donijeti suočavanje sa ratnom prošlošću i pomirenje, tako što će  jednu poželjnu pripadnost zamijeniti drugom.

Suštinske promjene zahtjevaju i promjene unutar samih partija, kako vlasti, tako i opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, koja je glavna prepreka za zasnivanje i razvoj kredibilne alternative  sadašnjim vlastima.   Crna Gora, nakon 30. avgusta ne postaje   zemlja  slobodnih i jednakih. Ide nekim drugim, starim putem.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo