Povežite se sa nama

OKO NAS

NESUGLASICE U KOLAŠINSKOJ VLADAJUĆOJ KOALICIJI: Pucnji iz prazne puške

Objavljeno prije

na

Kolaicija DPS-GB –SD u Kolašinu opstaje , uprkos tome, što je, gotovo svakodnevno,  potresaju lični animoziteti, ozbiljne međusobne optužbe,  uvrede …

 

Predsjednik Sklupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić,  početkom juna,  saopštio je da je „dovedena u  pitanje koalicija i lokalna vlast“ u tom gradu.  Vladajuću kolašinsku koaliciju  čine Đukićeva Grupa birača (GB), Demokratska partija socijalista (DPS)  iz koje je predsjednik Opštine Milosav Bulatović i Socijaldemokrate (SD).  Prije nego što je Đukić najavio mogućnost prijevremenih izbora, novinske stupce punile su međusobne ozbiljne opštužbe između njega i sekretarke za planiranje prostora Ljiljane  Rakočević.  Još ranije,  predsjednik  SO „prozivao“ je,  ništa blažim riječima,  potpredsjednika Opštine Danila Medenicu (SD).  Istom mjerom Medenica je uzvratio. Tako je javnost,  nedavno,  mogla da čuje ko ništa ne radi, a  prima platu, ko opstruira izgradnju sportske infrastrukture, a ko ucjenjuje i  puca iz prazne puške. Kolašinci su tokom prošle godine bili u prilici da saznaju da je neko bez posljedica falsifikovao dokumenta u vezi sa osnivanjem lokalne RTV.

Đukić je „otkrio“ da  su ga  „sekretarka  i predsjednik Opštine novcem građana blatili u partijskim novinama“. Takođe  i da je novac građana, pred  posljednje parlamentarne izbore,  trošen za asfaltiranje partijski prioritetnih dionica lokalnih puteva. I još štošta…  Rakočevićeva je kazala da je predsjednik SO pokušao da je netjera da prekši zakon.

Opstanak vladajuće koalicije Đukić je na kraju uslovio zamjenom „trulih  dasaka u izvršnoj vlasti“.  Međutim, sedmicama nakon toga,  u izvršnoj vlasti nije bilo izmena.  Neće skoro biti, čini se ni skraćenja mandata SO.  Vjerovatno ni više detalja o „kršenju zakona i ucjenama“.   Stanje u koaliciji je, objašnjava sada Đukić za Monitor, „složeno kao i u svakoj drugoj koaliciji“.  Svoje  oštre kritike na račun kadrova DPS-a on sada naziva konstruktivnom kritikom, koja ne može oslabiti koaliciju.

„Ja nemam obavezu kao moje starije kolege iz GB-a, koje su se previše ‘stopili’ sa DPS-om, da tolerišem i prihvatam baš sve što dolazi od strane te partije. Oni su još  najveća partija u državi  i partija koja je ostvarila istorijske rezultate u posljednjih 30 godina. Takođe, i  partija koja je odgovorna i za neke loše odluke i političku i institucionalnu praksu o kojoj je i međunarodna zajednica u svojim izvještajima izrekla svoj sud. Teret tog dosadašnjeg kvaliteta najveće partije po meni je ipak bio na spoljno-političkom planu u odnosu na lokalne politike“, kaže predsjednik kolašinske Skupštine za Monitor.

On objašnjava  da je njegova obaveza da od koalicionih partnera traži da rade više i bolje.  Ne propušta da kaže i da je „prethodna Vlada Duška  Markovića napravila istorijski iskorak  projektima za Sjever“.

Đukić tvrdi da je prihvatio sva kvalitetna kadrovska rješenja DPS-a, kao i inicijative i predloge koji se tiču svih građana Kolašina.

„Jasno  iskazujem neslaganje sa lošim rješenjima i pogubnim odlukama koje DPS ponekad forsira jer, kao i Demokrate i DF, robuje partitokratskom modelu upravljanja. Za razliku od njih, ja se zalažem uvijek za najbolje rješenje, a DPS, Demokrate i DF uvijek za partijsko rješenje“, tvrdi on.

Đukić objašnjava kako je „izazovno građanskim i lokalnim partijama da budu u koaliciji sa velikim koje sve više forsiraju populizam i nacionalizam“.  Podsjeća: ,,Kada su DPS i SD izglasali neinkluzivni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, značajan broj onih koji glasaju GB podržao je  litije“.

„Do samog kraja smo se nadali da će bivši premijer Marković i počivši mitropolit Amfilohije doći do istorijskog dogovora. Međutim, sada je isto tako izazovan i Temeljni ugovor za koji i mi smatramo da Vlada treba da potpiše sa MCP. Nadam se da novi premijer Krivokapić neće popustiti pritiscima spolja i iznutra i ovaj proces učiniti protivustavnim i netransparetnim, čime bi se podstakle nove podjele“, kaže Đukić.

Kada je riječ o razlikama  sa DPS-om „na lokalnom nivou“, kaže da GB  nije   opterećena partitokratskim modelom upravljanja, nema „centralu“, već direktno zastupaju interese građana.

„Ne želim da nosimo teret podjela i sukoba koje nameću političke partije i koalicije sa državnog nivoa. Oni populizmom odvlače pažnju građana, troše dragocjeno vrijeme i ne nude konkretna rešenja.  Na primjer,  mene više interesuje problemi deponije, kanalizacije i vode u Kolašinu od izmjena tužilačkih zakona. Više me interesuju sportisti i kulturni radnici Kolašina od političke sudbine populista i nacionalista“, kaže prvi čovjek kolašinske zakonodavne vlasti.

Za Monitor on se sjeća i kako kaže  „istorijskih uspjeha aktuelne kolašinske vlasti“. U njih računa, povećanje podrške sportu, kulturi, poljopriovredi…   Takođe i dobijanje domaćinstva MOSI, obezbjeđivanje novca od IPA fondova EU, popravka puteva…

I u DPS-u kažu da su odnosi „složeni, ali stabilni“.  Ocjenjuju da je „sasvim prirodno da unutar koalicija postoje različiti pristupi i gledišta na teme i probleme“.

Iz Bulatovićevog kabineta su za Monitor saopštili i da je ,,koaliciona energija, energija dogovaranja, usaglašavanja, prihvatanja koalicionih argumenata“.

,,Zbog svega toga smo sigurni da ćemo nastaviti stabilno i odgovorno vršenje lokalne vlasti do kraja mandata, čime će se potvrditi naš odgovoran odnos prema građanima Kolašina“, poručuju iz kabineta predsjednika SO.

Tokom minule tri godine,  vladajuća kaolicija ostala je bez tri odbornika. Koaliciju su prošle godine napustili Momčilo Vukčević (DPS), Jelena Bulatović (SD), a njen nekadašnji partijski kolega Slobodan Vlahović tvrdi da je ,,već odavno samostalni odbornik“. Na lokalnim izborima 2018. godine, DPS, GB i SD osvojili su 18, a Demokrate, DF, SDP i SNP 13 mandata.

I na činjenicu da su  potencijalno ostali  i bez sigurne većine u SO, čelnici  vlasti u Kolašinu kažu „da nema razloga za brigu i da su ubijeđeni da će izdržati do kraja mandata“.

Stabilnost koalicione vlasti potvrđuje se prilikom donošenja važnih odluka, ocjenjuju iz Bulatovićevog kabineta. Podsjećaju da se to potvrdilo  prilikom usvajanja budžeta, ali i većine programskih odluka.

I zaista , iako su na sjednicama SO padale teške riječi, odbornici vladajuće koalicije, čak i oni koji su je napustili, lako su dizali ruke za važnije odluke.  Ono što je ličilo na ozbiljne nesuglasice, koje ugrožavaju lokalnu vlast, sve više postaju samo dnevno zanimljive predstave za javnost.  Ozbiljne međusobne optužbe na relaciji Đukić – predstavnici izvršne vlasti, naravno, nijesu procesuirane, iako je bar polovina zahtijevala interesovanje tužilaštva.  Kolašinska vladajuća koalicija je daleko od idile, ali i od razlaza.  Razlog je jednostavan –  mnogi bi mnogo izgubili, ako  ne bi zajedno dočekali kraj mandata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo