Povežite se sa nama

MONITORING

Ni ruke ne peru

Objavljeno prije

na

Kada se detaljno iščita, nakon pritiska u javnost nedavno dospjeli dokument, rađen pod nadzorom kancelarije UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – može se zaključiti samo jedno: opasno po život. Majke i djeteta.

Malo šta, kao tih četrdesetak stranica, koje potpisuju neonatolog iz Litvanije Audrius Maciuleavicius i akušer iz Moldavija Stelian Hodorogea, tako hirurški precizno i tačno, raskrinkava stanje u našem zdravstvenom sistemu. U onom njegovom dijelu najvažnijem za društvo, za porodicu, za jedno biće – rađanje. Stručno: perinatalna njega. Prevedeno: kasna trudnoća, porođaj i period nakon njega.

Istraživanje je sprovedeno od 5. do 14. decembra 2011. godine. Treba znati: u Crnoj Gori postoji osam porodilišta nivoa između 233 i 850 porođaja godišnje, kao i dodatna četiri, manja porodilišta, sa 3, 10, 55 i 126 porođaja godišnje.

Rezultati iskazani kroz pojedinačne prosječne ocjene za pet posjećenih gradova – Opšte bolnice Cetinje, Kotor, Berane i Nikšić, te Klinički centar Podgorica – poražavajući su.

Oblast ,,bolničke zdravstvene statistike” UNICEF je ocijenio prosječnom ocjenom 1.1! Istražitelji su precizno zabilježili glavne probleme bolničke zdravstvene statistike: vođenje kliničkih kartona je ispod standarda. Nepostojanje ili nedovoljno korišćenje formulara za praćenje. Neprecizno dostavljanje podataka i njihova neprecizna lokalna upotreba.

Pomenuto je da se podaci šalju i sumiraju u Institutu za javno zdravlje. Međutim, veliki problem je, stoji u izvještaju, što se podaci ne koriste za korigovanje nedostataka, već se statistika pravi samo zbog zakonske obaveze. Posljednja aktivnost analiziranja podataka, evidentirano je, realizovana je i podaci prezentirani zdravstvenim radnicima – 2007. godine! Bez predloga rješenja za unapređenje kvaliteta njege.

Inspektori ukazuju da statističke informacije nijesu uvijek tačne. U ustanovi sa notiranom stopom carskih rezova od 20 odsto inspektori su kontrolom knjige porođaja u samom porodilištu utvrdili da je oko dva puta veća (16 carskih rezova na 39 porođaja – 41 odsto). To, prema riječima Monitorovog sagovornika iz zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je insistirao na anonimnosti, ukazuje na pojavu da se podaci falsifikuju sa ciljem da se prikriju nedostaci i odgovornost za loše stanje.

Ni stanje oprema i zaliha, nije mnogo bolje. Nijedna od ocjenjivanih ustanova nije adekvatno pripremljena da pruži njegu u toku i poslije porođaja, koju preporučuje SZO. Nema adekvatno opremljenih pojedinačnih porođajnih sala. Nema stolica za porođaj. Nedovoljan je broj sprava za mjerenje tjelesne težine, zidnih i elektronskih toplomjera. Ne postoji dovoljan broj stolova za reanimaciju novorođenčadi sa izvorima grijanja. Nedovoljno opreme za smanjenje bolova i promovisanje partnerstva: gimnastičkih lopti, stolica za alternativne položaje pri porođaju, stolova i stolica za partnere; setova za hitnu akušersku intervenciju…

Inspektori su zaključili da svuda ne postoje pojedinačne porođajne sale. Zbog toga, tvrde, ne postoji mogućnost da se pratiocima, otac ili druga bliska osoba, dozvoli prisustvo porođaju. Ne promovišu se djelotvorne tehnologije tokom porođaja: šetnja i kretanje, nehorizontalni položaji, kontakt koža na kožu i rano dojenje i uspostavljanje veze između bebe i majke.

I dalje se, dijagnostifikovano je, u fazi porođaja koriste brojne zastarjele tehnologije, koje nisu zasnovane na naučnim dokazima. Neke metode primjenjuju se više nego liberalno, recimo epizitomija koja se negdje primjenjuje u 80 odsto slučajeva! Istovremeno, niz djelotvornih tehnologija, koje preporučuje SZO, ne primjenjuju se.

Jedno povlači drugo: nedovoljno korišćenje efikasnih tehnika koje se primjenjuju u toku porođaja, rezultira visokom stopom carskih rezova, te velikom učestalošću podstaknutog porođaja. Inspektori zaključuju da sa lošim praćenjem dobrobiti fetusa i nedovoljno čestim korišćenjem „pomognutog” vaginalnog porođaja, ovakva praksa(!) dovodi do čestih slučajeva asfiksije, stanja izazvanog nedostatkom kiseonika kod bebe u toku porođaja. Skoro 800 beba starosti do godinu bude liječeno u ovoj ustanovi (čak jedna od 10 beba), zbog nedostatka kiseonika. To može dovesti do manjih ili većih oštečenja mozga kao i smrti bebe!

Što se tiče njege nakon porođaja, glavni problem je to što se bebe odmah odvajaju od majki i samo nekoliko porodilišta primjenjuje praksu smještaja beba uz majke. Kontakt koža na kožu, što sprečava hipotermiju i infekcije nastale u medicinskoj ustanovi, kao i rano dojenje se ne primjenjuju. Kvalitet promovisanja dojenja zdravog novorođenčeta je loš, zapisano je u izvještaju.

Inspekcija je utvrdila da ne postoji koncept toplog lanca ni u jednom od posjećenih porodilišta: temperatura u salama za porođaj se ne prati. Ne postoji praksa da se novorođenčad obrišu, stave kod majke i pokriju kako bi se spriječila hipotermija. Ne nose se kapice i čarape. Umjesto toga, u mnogim ustanovama novorođenčad se povijaju i odvajaju od majki. Bez obzira što su povijena ona ne mogu proizvoditi toplotu u dovoljnoj mjeri, pa je neophodno da budu prislonjena uz majku.

Tokom jedne decenije stopa carskih rezova drastično je porasla: sa 10 odsto iz 2000. godine, na skoro 24 odsto iz 2010. godine. Inspekcija je utvrdila da je jedna od ustanova lažno prijavila da je od ukupnog broja porođaja imala 20% carskih rezova, a da je u stvari imala čak 41% carskih rezova. Tako, inspekcija tvrdi, da je u stvari stopa carskih rezova u nekim ustanovama 35-40%, te da ne postoje nacionalne kliničke smjernice niti lokalni protokoli o indikacijama i procedurama carskog reza!

Kontrolori su zaključili da, generalno, u mnogim ustanovama perifernog nivoa, postoji veoma mali stepen pripravnosti za rješavanje glavnih komplikacija! Kada je inspekcija pitala medicinsko osoblje kakve hitne mjere primjenjuju u slučaju eklampsije ili teške preeklampsije (izuzetno teško zdravstveno stanje koje može dovesti i do smrti trudnice ili bebe) lokalno osoblje je ponudilo dosta čudne odgovore: „… mi nemamo takvih slučajeva, jer je njega prije porođaja vrlo kvalitetna”. Kada su pitani o postupanju u slučaju distocije, veoma teške komplikacije, odgovorili su – „nikad nijesam imao slučaj ramene distocije”.

Da li to znači – pita se sagovornik Monitora – da imamo zastrašujuću činjenicu kada se ovaj problem pojavi u crnogorskom porodilištu da su majka i dijete vjerovatno osuđeni na smrt i koliko je ljudi do sada umrlo zbog njihovog neznanja?

Inspekcija takođe zaključuje da osoblje nije obučeno za reanimaciju novorođenčadi! Izvor našeg lista postavlja pitanje – koliko je do sada ljudi u crnogorskim porodilištima umrlo zbog toga što medicinsko osoblje ne umije da pruža reanimaciju?

Nije to sve: kao i u slučaju zdravih novorođenčadi, majkama nije dozvoljeno da njeguju bolesnu novorođenčad. Te bebe su odvojene od majki, ne dobijaju majčino mlijeko za hranjenje i umjesto toga, pretjerano se koriste vještačka hrana i cucle.

Inspekcija je, vjerovali ili ne, utvrdila i da se „najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija – pranje ruku – ne primjenjuje na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori.” Onda: nema potpuno opremljenih mjesta za pranje ruku. Pa: kontrola infekcija je nedovoljna.

Tek sistemski nedostaci: ne izrađuju se nacionalni, niti lokalni protokoli koji bi dali jasna uputstva ljekarima kako da postupaju u određenim situacijama. Utvrđeno je da ne postoje ni lokalni algoritmi za upravljanje ozbiljnim komplikacijama. Ne postoji organ na nacionalnom nivou koji bi bio odgovoran za postavljanje standarda njege. Nema unutrašnje revizije! I tako redom.

Možda će nekoga začuditi zašto je iza ovakvog, alarmirajućeg, istraživanja, pod patronatom UNICEF-a, stalo Ministarstvo zdravlja. Dokument je, kako je u intervjuu TVCG, priznala doktorica Mira Jovanovski Dašić, trebalo da bude povjerljivog karaktera. „Međutim, počeli su ljudi da politizuju, da pričaju o toj ocjeni kao da nešto neko želi da sakrije, pa prema tome, sada je na uvidu.”

Prema upućenim izvorima Monitora iz sistema zdravstva, kad je sadržina spisa počela je da curi u javnost, Ministarstvo se odlučilo na kontrolu štete. Tako je, 11. jula ove godine (na početku perioda ljetnjih odmora!), značajno nakon što je izvještaj završen i dostavljen na crnogorsku adresu, Ministarstvo promovisalo čitavo istraživanje. Opasno po život.

Bebe prije svega

Dokument o kome se, u medijima neobjašnjivo malo pričalo, sam po sebi je horor, pa je dobro što će šira javnost biti upoznata s njegovom sadržinom. To je pravo lice našeg zdravstvenog sistema koje niko, ali baš niko, godinama nije kontrolisao, kaže za Monitor Dejan Cvijanović iz NVO Krug života. ,,Smatramo da za ovakvo stanje treba da se utvrdi odgovornost pojedinaca, nosioca zdravstvenog sistema. Ne treba zaboraviti da se dokumenat može smatrati i kao dokaz da se propusti koji se čine u zdravstvenim ustanovama mogu svrstati u krivična djela. Zahtijevamo od nadležnih organa da hitno sprovedu istragu u pomenutim bolničkim centrima i da se pojedinci ,,zaslužni” za ovakvo stanje po hitnom postupku smijene. Takođe zahtijevamo da se formira radno tijelo koje će imati jedinu svrhu da se u najhitnijem roku riješe najakutniji problemi. Živote naše djece, naročito beba, treba staviti ispred svih drugih interesa i to se ne smije odlagati.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo