Region bukti od Bosanskog Grahova do Deliblatske peščare, i jedino je još flamingo ostao ružičast. I jedva živ

SALI: Slučaj Fehima Salija otvara neugodno pitanje koliko duboko sežu srpske obavještajne mreže na Kosovu. Taj pripadnik goranske zajednice iz Dragaša uhapšen je na graničnom prelazu Merdare pod sumnjom da je duže vrijeme prikupljao i za račun srpske BIA-e prenosio osjetljive podatke. Prema Kosovskom specijalnom tužilaštvu, dostavljao je analize političkih prilika, fotografirao i identificirao pripadnike Kosovske obavještajne agencije (KIA), ali i mapirao ljude bliske konzervativnim, odnosno vehabijskim strukturama. Posebno je osjetljiva tvrdnja da ih je srpskoj službi predlagao kao potencijalne kontakte za vrbovanje. Sali je od 2020. do 2024. u dva mandata bio član Konsultativnog vijeća za zajednice pri Predsjedništvu Kosova, a radio je i u obrazovnom sistemu Srbije. Predsjedništvo ga je u maju 2024. razriješilo na osnovu povjerljivih sigurnosnih izvještaja. U njegovoj kući, prema navodima medija, pronađeno je 39.500 eura, 500 dinara i četiri telefona. Osumnjičeni je detaljno opisao načine komunikacije, logistiku i primanje materijalne koristi. Tužilaštvo traži pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uništenja dokaza, kao i zbog dvojnog državljanstva. Za špijunažu je na Kosovu zaprijećeno najmanje pet godina zatvora. Ali slučaj već sada pokazuje koliko su manjinske zajednice i državne institucije ranjive kada postanu meta obavještajnih službi.

ADRIA: Preuzimanje Adria News Networka (ANN) od strane Alpac Capital već je promijenilo upravljačku strukturu N1, TV Nove, Danasa, Nova.rs i Radara. Na čelu tog portugalskog investicionog fonda je Pedro Vargas David, koji je sada i zvanično upisan kao direktor svih medija ANN-a, članica United grupe u Srbiji. Prvi potez novog vlasnika bila je ekspresna smjena direktora. Kadrovska čistka dolazi uoči novog izbornog ciklusa u Srbiji. Uz ranije veze Alpac Capitala sa političkim i kapitalnim interesima u regionu i vlasništvo nad Euronewsom, to je dovoljno da se pojavi sumnja u pokušaj pacifikacije kritičkih redakcija. Televizija N1 i novi menadžment tvrde da promjena vlasnika neće utjecati na uređivačku nezavisnost. Ali medijska kontrola rijetko počinje zabranom tekstova. Češće počinje promjenom ljudi koji odlučuju šta je važno, a šta više nije.

LOBI: Ugovor HDZ-a BiH sa američkom lobističkom kućom Mercury Public Affairs pokazuje koliko je spor oko „Južne interkonekcije“ već odavno preseljen iz Sarajeva i Mostara u Vašington. Ova stranka lobiranjem nastoji utjecati na pitanje kontrole nad budućim gasovodom i spriječiti da njime upravlja sarajevski BH-Gas. Za zaštitu lokalnih energetskih i političkih interesa tako je angažirana strana lobistička kuća – u trenutku kada HDZ BiH upravo obilježava 36 godina postojanja i u Mostaru slavi dugogodišnju monopolizaciju političke reprezentacije hrvatskog naroda u BiH. Unutrašnja blokada vlasti tako dobija međunarodni nastavak – politička volja se prepušta strancima, a lokalne poluge moći služe tek za mikromenadžment.

HORMONI: Nove kliničke smjernice albanskih zdravstvenih vlasti za hormonsku terapiju transrodnih osoba preko noći su od stručnog medicinskog dokumenta napravile front kulturnog rata. Smjernice ne predviđaju državno subvencioniranje terapije, ali su politički akteri, konzervativne udruge i vjerske zajednice odmah pokrenuli priču o „ugrožavanju tradicionalnih vrijednosti“. Organizacije za zaštitu ljudskih prava, nasuprot tome, govore o usklađivanju zdravstvene zaštite sa međunarodnim standardima. Dok javnost raspravlja o navodnom uvozu „zapadnog progresivizma“, građani se suočavaju sa nestabilnim vodosnabdijevanjem, restrikcijama struje i urušenim primarnim zdravljem. U zemlji u kojoj pacijenti u bolnicama često sami kupuju zavoje i osnovne lijekove, kulturni rat je neobično zgodan politički anestetik.

FLAMINGO: Takozvana „Flamingo revolucija“ u Albaniji prešla je 80 dana protesta i odavno prerasla početni ekološki povod. U maju je bunt stanovnika i aktivista u području zaštićene lagune Narta počeo zbog planova za luksuzne turističke komplekse na Sazanu i Zvërnecu, iza kojih stoji američka investicijska grupa povezana sa Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Danas je ružičasti flamingo, simbol ugroženih močvarnih staništa južne Albanije, postao znak šireg otpora režimu Edija Rame. Demonstranti ga optužuju za klijentelizam, rasprodaju javnih i prirodnih resursa i netransparentne pogodbe sa stranim kapitalom. Protesti su stigli do bulevara Tirane, a podrška stiže i iz albanske dijaspore. Zahtjev je ostao isti: Ramina ostavka i prelazna vlast. Vlada računa na iscrpljivanje protesta i ljetnu sezonu kao prirodni sedativ. Za sada, flamingo nije uginuo.

USIJANJE: Ekstremne temperature dodatno su usijale požarnu situaciju na Zapadnom Balkanu, gdje je aktivno na stotine požarišta. Prema EFFIS-u, rizik od požara dostigao je ekstremni, crveni nivo, dok su vatrogasne i spasilačke jedinice na granici operativnih kapaciteta. Najkritičnije je u BiH, gdje se požar na Risovcu kod Bosanskog Grahova proširio na 15 kilometara vatrene linije i ugrozio naselja uz granicu sa Hrvatskom. U Sjevernoj Makedoniji aktivni su požari kod Bitolja, Jegunovca i Saraja, a vjetar i nepristupačan teren otežavaju gašenje. U Srbiji je aktivno više od 40 požarišta, s težištem na Deliblatskoj peščari i Stolovima. Gori i Albanija, na više od osam lokacija, uključujući okolicu Valone. U Crnoj Gori službe i dalje dežuraju na kritičnim tačkama nakon lokaliziranja požara kod Herceg Novog i u Boki. Regionalne službe traže međunarodnu pomoć iz zraka. Sistem koji bi trebao štititi ljude i prirodu sad radi na granici izdržljivosti.

Eldin HADŽOVIĆ

Dok se manje-više svi zgražavaju nad Martensovim pitanjem, Vučić i Zelenski znaju da su obojica kupili ono što im treba: jedan vrijeme, a drugi municiju. Sve ostalo je politička dekoracija za naivne

POSJETA: Prva zvanična posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu uklonila je smokvin list koji je prikrivao tzv. multivektorsku vanjsku politiku Srbije, iako se tu nema bogzna šta sakriti. S jedne strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristi ovaj susret kao snažan signal Briselu i Washingtonu da je Srbija, uprkos odbijanju uvođenja sankcija Moskvi, konstruktivan partner koji podržava Kijev, čime pokušava ublažiti diplomatske pritiske i deblokirati proces eurointegracija. S druge strane, dolazak ukrajinskog lidera u glavni grad države koja se tradicionalno smatra ključnim ruskim saveznikom na Balkanu, predstavlja simbolički udarac za Kremlj i nagovještaj postepenog slabljenja ruskog političkog uticaja u regiji.

RECIPROCITET: Na bilateralnom nivou, sastanak Vučić–Zelenski učvrstio je princip uzajamnog poštovanja teritorijalnog integriteta. Srbija je osigurala vitalnu potvrdu da Kijev neće priznati nezavisnost Kosova, dok je Beograd ponovio podršku suverenitetu Ukrajine. Iza kulisa, posjeta dodatno naglašava specifičnu vojno-ekonomsku ulogu Srbije, čija municija sovjetskog kalibra preko trećih zemalja i dalje stiže na ukrajinsko ratište. Prema podacima koje je objavio Financial Times, Srbija je kroz treće zemlje u prve dvije godine rusko-ukrajinskog rata izvezla municiju u Ukrajinu u vrijednosti oko 800 miliona eura. O ovome, naravno, nije bilo govora u javnim istupima dvojice lidera. Naprotiv, Srbija je uradila sve sa svoje strane da naglasi da suradnja između dvije zemlje ima isključivo poljoprivredno-privredni karakter, uključujući i slanje ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović-Handanović da dočeka Zelenskog na aerodromu, iako dobri diplomatski običaji podrazumijevaju da visokog stranog gosta dočeka domaćin istoga ranga.

PROMAŠAJ: Bilo kako bilo, samit je Kijevu donio širenje diplomatskog fronta, a Beogradu nastavak pragmatične politike sjedenja na dvije stolice. Zvanično i u EU i u Washingtonu je oprezno pozdravljena srpska ruka pružena Kijevu, uz isticanje slanja nove humanitarne i energetske pomoći Ukrajini, uključujući paket od 2 miliona eura za ukrajinski energetski sektor, te srpsko potvrđivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Za Brisel je ovo dokaz da se Srbija, uprkos odbijanju sankcija, može konstruktivno angažovati na strani Evrope kada je u pitanju ukrajinska kriza. Međutim, briselski Politiko, doduše iz pera kosovske novinarke, baš to vidi kao diplomatski promašaj Zelenskog, ističući da je Kijev otuđio saveznike na Kosovu radi osiguranja municije iz Srbije. Ovaj potez je ocijenjen kao „pranje“ Vučićevog režima i rizik po regionalnu stabilnost, proizveden očajničkom potrebom za vojnim zalihama. Zelenski je, očigledno, pred sobom imao jednostavno pitanje – da li mu je preči neometani priliv srpske municije od džinovske ukrajinske zastave centru Prištine, koja je po njegovoj posjeti ekspresno i demonstrativno uklonjena. Jasno je da mu se po glavi vrzmalo pitanje koje je njemački novinar Mihael Martens, usred Beograda, uputio Zelenskom naglas: „Šta mi Evropljani možemo da uradimo da Vam pomognemo da ubijete više Rusa, odnosno ruskih vojnika“.

PASIVNOST: Domaći proruski i desničarski krugovi, kao i nosioci državnog narativa u Rusiji, blago rečeno, nisu bili oduševljeni, a kao municija za topovsku paljbu iskorišten je incident s Martensom. Ruski zvaničnici, predvođeni glasnogovornicom Kremlja Marijom Zaharovom, oštro su osudili konferenciju, dok je Ambasada Rusije u Beogradu tražila pravni epilog zbog podsticanja na nasilje. Domaći desničari su optužili Vučića za pasivnost i prešutno odobravanje ratnohušačkih poruka jer nije odmah prekinuo novinara ili osudio formulaciju pitanja. Iako su provladini mediji branili Vučićevu reakciju kao smirenu, incident je ogolio ranjivost njegove politike balansiranja. Sam Martens je kasnije priznao grešku u aktivističkoj formulaciji „mi Evropljani“, ostajući pri stavu da se ratovi dobijaju ubijanjem neprijateljskih vojnika, dok se njegova redakcija Frankfurter Allgemeine Zeitung zvanično ogradila od izjave, naglasivši da stav dopisnika ne predstavlja zvaničnu uredničku politiku lista.

PITANJE: Martensovo pitanje je, uprkos kasnijem posipanju pepelom iz Frankfurta, uzelo mjeru cijelom ovom balkanskom vodvilju. Ono je ogorčeno i precizno, ma kako skandalozno zvučalo. Što se Zelenskog tiče, računica je čista: dok god beogradski kalibar završava posao na frontu, Kijevu je sasvim svejedno što ga na aerodromu, umjesto predsjednika, dočekuje ministarka energetike. Vučić je dobio još jednu ratu za preživljavanje na Zapadu, mnogo skuplju od svih protestnih nota Marije Zaharove. To što se FAZ ogradio od svog dopisnika, a Priština sklonila ukrajinsku zastavu, samo su kolateralne štete jedne brutalne geopolitičke trgovine. Zelenski je u Beograd došao po materijal za ubijanje, a ne po moralne lekcije o Vučićevom režimu. I dobio ga je, upakovanog u poljoprivredno-privredne oblande. Pokazalo se da je ukrajinska spoljna politika, pritisnuta rovovskom realnošću, postala savršeno kompatibilna sa beogradskim trgovačkim pragmatizmom. U tom aranžmanu, snebivanju nema mjesta.

Eldin HADŽOVIĆ

Jedina granica koju regionalne politike brišu jest granica ljudskog dostojanstva

PLANINARI: Slučaj tragične pogibije bosanskohercegovačkih planinara na ruskoj planini Elbrus potresao je regionalnu javnost, ali je u Bosni i Hercegovini ponovno na površinu istjerao sav apsurd njene administrativne podjele. Nakon vijesti o nesreći, Vlada Federacije BiH najavila je proglašenje Dana žalosti, dok vlasti u drugom entitetu Republika Srpska tu odluku nisu ni uvrstile na dnevni red. Razlog tome je činjenica da su stradali dolazili iz Zenice, grada u drugom entitetu, čime je politika još jednom pokazala da empatija prestaje na entitetskoj liniji. Ovo je zapravo nastavak dugogodišnje prakse u kojoj Vijeće ministara BiH ostaje potpuno pasivno tokom velikih tragedija. Jedan od najdrastičnijih primjera dogodio se tokom požara u Domu penzionera u Tuzli, kada su ministri iz RS-a blokirali proglašenje Dana žalosti na razini cijele države. Vlasti u Republici Srpskoj svako donošenje takvih odluka na državnom nivou posmatraju kao opasnost od takozvanog „prijenosa nadležnosti“ s entiteta na državu. S druge strane, političari iz Federacije BiH su vremenom u potpunosti odustali od pokretanja sličnih inicijativa u Vijeću ministara, svjesni unaprijed sigurne blokade. Time je izostanak reakcije na nivou Bosne i Hercegovine postao nepisano pravilo i pokazatelj duboke moralne letargije društva. Republika Srpska uporno pokušava na svaki način međuentitetsku liniju predstaviti kao granicu. Tako da je sada bez granice ostao samo – sram.

PAD: Albanski parlament usvojio je sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama vrijedan 302 miliona dolara za nabavku američke vojne opreme, ali je glasanje zasjenio bizaran incident. Neposredno prije rasprave, opozicioni poslanik Agron Shehaj ukrao je vladin dokument iz jedne od prostorija. Uslijedila je potjera hodnicima parlamenta tokom koje je sekretarica, pokušavajući zaustaviti Shehaja, pala niz stepenice. Zastupnik je stao kako bi provjerio njeno stanje, ali je odbio vratiti papire. Video-snimak događaja začas je preplavio društvene mreže. Nakon incidenta, lider vladajućih socijalista Taulant Balla tražio je trenutno hapšenje Shehaja zbog krađe tajnih dokumenata. Shehaj je odbacio optužbe, tvrdeći da spisi nisu napustili zgradu parlamenta. Sporazum pruža Albaniji povoljan kredit za modernizaciju oružanih snaga i jačanje savezništva sa SAD-om. Ipak, opozicija je bojkotovala glasanje, tvrdeći da je čitava procedura bila protivustavna.

MEĐUGORJE: Nakon što je poljski državljanin oskrnavio svetište i zapalio oltar u Međugorju, hrvatska europarlamentarka Željana Zovko odmah je osudila incident kao „pokušaj zastrašivanja katolika u BiH“. Umjesto smirivanja tenzija, Zovko je događaj iskoristila za tvrdnje o dugotrajnoj ugroženosti kršćana, njihovih vjerskih objekata i prava na slobodu vjere u Bosni i Hercegovini. Reakcija Zovko se uklapa u širi politički narativ koji u javnosti često plasiraju pojedini desničarski i regionalni političari, poput lidera SNSD-a Milorada Dodika. On već duže vrijeme tvrdi da su kršćani pod pritiskom većinskog muslimanskog stanovništva te da je u BiH na djelu „sukob civilizacija“. Analitičari ističu da Zovko plasiranjem ovakvih brzopletih optužbi, prije utvrđivanja činjenica i motiva počinitelja, nastoji privući pažnju međunarodnih i kršćansko-desničarskih lobija. Primarni cilj tog djelovanja jeste utjecaj na vanjsku politiku zapadnih sila, prvenstveno SAD-a, prema BiH, pri čemu se pojedinačni incidenti koriste za ostvarivanje dnevnopolitičke koristi i podgrijavanje međunacionalnih tenzija.

DOKUMENTACIJA: Premijer Kosova u ostavci Albin Kurti i direktor Instituta za zločine Atdhe Hetemi predstavili su preliminarni izvještaj o ratnim stradanjima od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Institut je ukupno dokumentovao 13.227 žrtava (ubijeni, nestali i umrli od posljedica rata), od čega su 12.230 ubijene osobe. Među stradalima je više od 10.000 Albanaca, preko 1.900 Srba, te pripadnici drugih zajednica, uz 1.047 ubijene djece. Čak 81,3 posto žrtava stradalo je između marta i juna 1999. godine. Objava izvještaja koincidirala je s novim iskopavanjima sumnjive masovne grobnice u Kaludru kod Zubinog Potoka, gdje su uhapšene dvije osobe. Kurti je naglasio da bez dokumentovanja nema pravde te je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da otvori vojne arhive, posebno 37. motorizovane brigade. Iako su se Kosovo i Srbija Briselskom deklaracijom od 2. maja 2023. obavezali na rasvjetljavanje sudbine oko 1.600 nestalih osoba uz pristup „povjerljivim dokumentima“, Kurti optužuje Srbiju za neprovođenje dogovora i izbjegavanje odgovornosti, ističući da je Beograd tajnost pojedinih arhiva produžio sve do 2044. godine.

GRUBAČ: U Kneževu, varošici na prelazu između Bosanske krajine i Srenje Bosne, prijeratnom Skender Vakufu, uhapšen je Danijel Grubač, nakon što je pištoljem prijetio stricu. Policija je na njegovom imanju pronašla automatsko oružje, municiju i 177 saksija marihuane. Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci zatražilo je pritvor, dok je učešće tri državljanina Srbije završeno njihovim puštanjem na slobodu nakon ispitivanja. Prema podacima ukrajinskog projekta „Želim živjeti“, Grubač se kao mlađi narednik ruske vojske borio u Ukrajini. Pridruživanje stranim vojnim formacijama u BiH je krivično djelo, ali nije poznato hoće li Tužilaštvo BiH pokrenuti istragu. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na opasan obrazac spajanja ratnog iskustva i kriminalnog miljea, ističući da fragmentirani sigurnosni sistem u BiH često zakazuje u koordinaciji. Prema podacima koje je nedavno objavio Radio Slobodna Evropa, više od 20 bh. državljana pridružilo se ruskim snagama od početka invazije. Ipak, procesuiranje povratnika s ratišta u BiH suočava se s velikim pravnim preprekama. Mnogi borci, poput Darija Ristića kojem je optužnica odbijena, uz ugovor s vojskom dobiju i rusko državljanstvo, izbjegavaju suđenje u BiH.

Eldin HADŽOVIĆ