Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NJEGOŠ I PRIKLJUČENIJA: Mutne vode

Objavljeno prije

na

Opsadno stanje vlada u Crnoj Gori – Bošnjaci hoće da ukinu Njegoša. Nema ko se nije izjasnio. Priča i dalje pršti, ali ishod se da nazrijeti: kao na bini – kad se pogase svjetla, rasprše dimne zavjese i popadaju konfete – ostaće mrak.

Ova runda obračuna oko istorije, tradicije, književnosti, mitova, zločina, poezije i ostaloga počela je naslovima u medijima ,,Bošnjačka dijaspora traži zabranu Njegoša i Kiša u školama” ili ,,Bošnjaci traže da se zabrane Njegoš i Kiš”.

,,Više bošnjačkih organizacija iz dijaspore zatražilo je od regionalnih, a posebno crnogorskih vlasti da zabrane i iz obavezne lektire uklone ‘Gorski vijenac’ Petra II Petrovića Njegoša i ‘Peščanik’ Danila Kiša, ocjenjujući da se radi o ‘nacionalističkim djelima prema islamu i muslimanima'”, glasila je jedna verzija.

Druga je bila znatno nakićenija: “Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), Bošnjačko nacionalono vijeće savjet u Crnoj Gori, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bošnjačka kulturna zajednica i grupa drugih bošnjačkih organizacija uputili su apel ministarstvima prosvjete i kulture Crne Gore da pokrenu postupke zabrane i uklanjanja iz svojih školskih programa….”. Niko nije pomenuo da je tekst izvorno objavljen na internet stranici bošnjaci.net.

Tu sad ide kvaka. Apel potpisuju: Pravda – BiH, KSPD Sandžak u Sloveniji, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada

U tekstu piše da je ,,apel na znanje upućen i i bošnjačkim institucijama”: Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), KZB Preporod, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačko nacionalno vijeće u CG i Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Matica bošnjačka, Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ)…

U onome što je prenijela većina medija u Crnoj Gori nekako su se potpisnici apela pomiješali sa onima kojima je apel ,,dat na znanje”. Suviše je trapavo da bi bilo slučajno. Više liči na udbaški rukopis. Čije udbe – ‘tice mu ga znale.

Vlada Crne Gore pozvana je da poništi odluku o ,,tzv. Njegoševoj nagradi”. Rok da se postupi po apelu je sto dana.

Nigdje u apelu nije napisano ni jedno ime. Poznavaoci prilika u crnogorskoj dijaspori uglavnom nijesu čuli gotovo ni za jednu od organizacija – potpisnica apela.

Stiglo je i nekoliko demantija. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori nazvalo je apel ,,misterioznim”. Ocijenili su da je objavljeni članak ,,senzacionalistička podmetačina kojom se pokušava raspiriti sumnjičenje, isprovocirati nacionalna i vjerska netrpeljivost u Crnoj Gori”.

Kulturno i Sportsko društvo Sandžak iz Slovenije, uputilo je demant u kojem piše da odbijaju bilo kakvu umiješanost ,,vezano za neku peticiju protiv Njegoša i Kiša”. ,,Očigledno je da je neko zloupotrijebijo naše udruženje za svoje ciljeve s ciljem sijanja mržnje i netrpeljivosti”, piše u saopštenju koje, ovoga puta, ima potpis predsjednika Mirsada Adrovića.

Naravno da demanti nije zaslužio naslovnu stranu. Većina medija ga nije ni objavila.

Zahtjev za izbacivanje Njegoša i Kiša iz učionica bio je regionalna vijest. BZK Preporod iz Sarajeva, na primjer, oglasio se saopštenjem u kojem upućuje pripadnike bošnjačkog naroda koji se u dijaspori organiziraju putem raznovrsnih udruženja ,,da se koncentriraju na afirmiranje vlastite kulture i identiteta”, a ne da se bave pokretanjem posve nepotrebnog „lova na književne vještice, koji je počesto i naučno neutemeljen, ali i neukusan”. Takav stav izazvao je gnijevne reakcije na sajtu bošnjaci.net. Ta se polemika tamo nastavlja, ali crnogorskoj javnosti više nije interesantna.

Nijedna pametna glava dosad se nije usudila da prognozira – čemu sve ovo. Opsadno stanje proizvodi se već mjesecima, pljušti ,,agresivno svetosavlje”, ,,napada” se i “spašava” Njegoš, okamenjuje se crkva na Rumiji, plamte uspomene na Podgoričku skupštinu. O bilbordima i oslobodilačkoj srpskoj vojsci da ne pričamo. Za, recimo, prodaju Aerodroma – mnogo je. Za utjerivanje crnogorstva – previše je raštrkano.

U nekom trenutku moglo je da liči na disciplinovanje koalicionih partnera. Nakon ,,apela” Vlada je reagovala nesvakidašnjom brzinom. Iz Ministarstva prosvjete odbiacili su ideju o izbacivanju Njegoša iz škola, iz Ministarstva kulture zahtjev da se ukine Njegoševa nagrada.

Nije tu stalo. Na pitanje šta misle o izbacivanju Njegoša, iz Bošnjačke stranke su odgovorili da je zahtjev legitiman i dodali da je ,,visoko na agendi Bošnjačke stranke” i zahtjev da se na zastavu Crne Gore, pored krsta, stavi polumjesec.

Opet se oglasila i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija. Saopštili su da postojeći crnogorski državni simboli ugrožavaju i vrijeđaju nacionalna i vjerska osjećanja bošnjačkog naroda. Predlažu da simboli treba da budu u vedroj svjetloplavoj boji, ili pak modroj boji mora i rijeka, koja će se razlivati na platnu sa konturama državnih granica da ne ,,liče na kuhinjski stolnjak”. Kad pokušate da na internetu pronađete i Bošnjačko-američku nacionalnu asocijaciju – svaki klik odvešće vas na bošnjaci.net.

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Rafet Husović kazao je da njegova partija ne odustaje od zahtjeva da na grbu crnogorske zastave bude i polumjesec, te da je to potpuno opravdan i legitiman zahtjev. Ta inicijativa, kao je kazao, nije politički hir, niti politička trgovina.

Zanimljivo je kako spreman i odlučan stav ima predsjednik Bošnjačke stranke oko zastave i polumjeseca. Prosto zato što nije poznat po odlučnosti i po jasnim stavovima. Mnogo više suptilnosti pokazuje Bošnjačka stranka kada je riječ o ovovremenim stvarima, jučerašnjim zločinima. Biti uspravan dok se debatuje o tome šta je rekao Vuk Mandušić i nikad ne pitati koalicionog partnera o zločinima iz devedesetih, jasno pokazuje kvalitet Bošnjačke stranke. Riječ je o povjerenicima vlasti u bošnjačkom narodu. Nije se čulo gdje im je na agendi pitanje nekažnjenih ratnih zločina u Crnoj Gori. Za jedno mjesto generalnog direktora generalnog direktorata, spremni su da povjeruju u svaku laž DPS-a, da budu saučesnici u krečenju njihovih prljavih biografija.

Pored toga, puno ime funkcije na kojoj je predsjednik Bošnjačke stranke je: potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. Znamo kako tu stvari stoje. Sa vrlo malo pretjerivanja moglo bi se reći da je Husović potpredsjednik za pustu zemlju. Sto polumjeseca da se posadi na crnogorsku zastavu neće vratiti nijednog čovjeka što je od straha devedesetih ili od siromaštva u nezavisnoj Crnoj Gori pobjegao iz Plava, Gusinja, Petnjice, Bijelog Polja i drugih krajeva u kojima žive Bošnjaci. I da se Njegošu ime zatre, stvar bi bila ista.

Formacijski, Rafetu Husoviću je to najpreči posao. Za to da mladi ljudi mogu da nađu posao u 17 opština u Crnoj Gori u kojima se smanjuje broj stanovnika – on je najvažniji čovjek u državi.Ne zna se da je slovo izustio, recimo, o tome što su sjevernjaci naglo počeli da uče njemački, da se Bijelo Polje probija u vrh opština iz kojih ljudi bježe, da nema daha živosti u Petnjici i Gusinju, džaba opštine.

Godina je 2018, doba je kratke pažnje i široke rasporostranjenosti informacija, ono što nazivamo javnošću stavove temelji na naslovima. Poput onih da Bošnjaci traže da se zabrane Njegoš i Kiš. Naslovi se, opet, savršeno slažu sa uopštenim mišljenjem dijela Crne Gore koji stoji na braniku pravoslavlja, ali i sa stavovima onih drugih koji se u po glasa smijulje vicu da sjednice Vlade počinju sa ,,merhaba”. Fakat da već dva mandata vladavina DPS-a počiva na plećima Bošnjačke stranke, podgrijava netrpeljivost prema Bošnjacima. Ne odnosi se to samo na opozicione birače. Iz drugih razloga – zato što smatraju da Bošnjacima pripada previše – jednako su nezadovoljne pravoslavne glave iz vladajućih stranaka.

Možda će se u danima pred nama razjasniti odakle vjetar duva i ko povlači konce u ratovanju sa Njegošem i sličnom. Možda i neće. Sigurno je samo da će ostati – zla krv.

Njegoš i osnovci

Kako se uči Njegoš u crnogorskim školama, najbolje pokazuju odgovori odlikaša na pitanje: O čemu se radi u Gorskom vijencu?

,,O politici nekoj. Neka ljuba je bila izgubljena. Bilo je i koliko oćeš Turaka”, kaže mladi Monitorov sagovornik, proljetos izašao iz osnovne škole. Njegova vršnjakinja, za nijansu je preciznija: ,,O bitkama za Crnu Goru. To su ciklusi pjesama o toj temi. Vladika Danilo bio je nešto u dilemi kako da motiviše svoj narod, ja mislim Cetinjane, da se biju, da brane svoju otadžbinu od Turaka. Uf, ne znam zašto je Vuk Mandušić sanjao o onoj đevojci”.

Ako se pogledaju udžbenici za osnovnu školu i za njih izabrani djelovi Gorskog vijenca, jasno je da djeca i nijesu tako glupa. Fragmentirano, silom na sramotu ,,pacfikovano”, nerazumljivo. San Vuka Mandušića i dio u kojem Mustaj kadija opisuje ljepotu – “O Stambole,zemaljsko veselje, kupo meda, goro od šećera” – iščupani iz konteksta uništavaju mogućnost da neko od 14- 15 godina išta shvati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZAKUP SVETOG STEFANA I MILOČERA – PARAVAN ZA GRADNJU: Planski dokumenti o izgradnji 41.000 kvadrata i dalje na snazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pokazalo se da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo, bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade. Bila je angažovana i čitava plejada saizvršilaca –  ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa

 

 

U osnovnom ugovoru o dugoročnom zakupu elitnih crnogorskih hotela Sveti Stefan i Miločer sa imanjem koje zauzima 35 hektara parkova i šuma, zaključenim krajema januara 2007., nije bilo odrednica o investicionim poduhvatima i gradnji velikog broja objekata turističke ili komercijalne namjene. Ili su samo sakrivene od javnosti.

Ugovorom između Vlade Crne Gore sa jedne, kompanije Aidwey Investments Ltd kao zakupca i hotelske  kompanije Aman Rizort, hotelskog operatera, sa druge strane, nije predviđena gradnja objekata u miločerskom parku i maslinjaku Svetog Stefana. Glasine o investicijama koje su na ovim lokalitetima dogovorene prije izdavanja hotela pod zakup, oštro su demantovane.

Pokazalo se ipak da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade, na kome je bila angažovana čitava plejada saizvršilaca, ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa.

U godinama koje su uslijedile pažljivo su izvođene pravne krivine, izmjene zakona i propisa, kako bi se vlasnicima misteriozne of-šor kompanije Aidwey, registrovane na Britanskim  Djevičanskim Ostrvima, omogućila izgradnja novog hotela Kraljičina plaža, mnogo većih gabarita od starog koji je porušen, kao i gradnja stanova za tržište u stoljetnoj šumi Miločera i na parcelama ispred grada-hotela Sveti Stefan.

Nekadašnji premijer Igor Lukšić tokom dvogodišnjeg staža na čelu Vlade postavio je temelje zloupotreba državnih institucija i kršenja zakona u korist jedne internacionalne grupe investitora koja se skriva iza ugovora o zakupu poznatih hotela.

Svoj dvogodišnji mandat Lukšić je krunisao  Zaključkom Vlade, donijetom na poslednjoj sjednici kojom je predsjedavao, održanoj 30.11.2012., u kojem su navedene brojne povlastice koje će država odobriti zakupcu, od smanjenja ugovorenog iznosa godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i hotela Kraljičina plaža za 30 odsto, preko povećanja dužine ugvorenog zakupa na dodatnih 12 godina, oslobađanja od plaćanja dugova, taksi i poreza državi, pa sve do odobrenja po kome zakupci iz kompanije Aidwey mogu u srcu miločerskog parka graditi stanove za prodaju za odabranu VIP klijentelu.

Lukšićeva Vlada pripremila je one čuvene anekse na osnovni ugovor o zakupu. Zakupcima se odobrava prodaja 66 stanova koji će se u skladu sa DUP-om Chedi-Kraljičina plaža, koji nikada nije usvojen, izgraditi na parceli u miločerskom parku koja se prostire od hotela Kraljičina plaža do granice naselja Pržno.

Zemljište na kojem  je gradnja u međuvremenu započeta, vlasništvo je Vladinog preduzeća HTP Miločer, pa je odlučeno da se izda pod zakup na rok od 90 godina. Kako je zakup hotela produžen na 42 godine, nakon isteka tog roka, u narednih 48 godina investitor će plaćati tržišnu cijenu zakupa zemljišta koje će se naći ispod izgrađenih i rasprodatih stambenih zgrada.

To praktično znači da je taj dio Miločera privatizovan i otuđen zauvijek.

Sve je dogovoreno na čuvenom putešestviju premijera Lukšića i ministrima ekonomije i finansija, Vladimira Kavarića i Milorada Katnića, skupa sa porodicama i boravku u luksuznom hotelskom kompleksu Amanjena u kraljevini Maroko, na račun  kompanije Aman Rizort.

Aneks Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer i posebni Aneks Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža potpisao je tadašnji ministar održivog razvoja i turizma, Predrag Sekulić.

Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge nagrađen ambasadorskim mjestom u Pekingu.

Godinu ranije, premijer Lukšić i ministar Sekulić nezakonitim odlukama omogućili su izgradnju SPA centra u zaleđu male Kraljičine plaže. Po nalogu Lukšića ministar Sekulić izdaje UTU uslove kojima se vrši prenamjena prostora za gradnju na Kraljičinoj plaži, a kasnije i građevinsku dozvolu, bez zakonskog osnova i bilo kakvog planskog dokumenta.

Na taj način izgrađeno je oko 4.500 kvadrata na Kraljičinoj plaži, na najskupljoj lokaciji u državi.

Nakon Lukšića na scenu stupa Vlada Mila Đukanovića i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, koji pripremaju uslove za realizaciju usvojenih aneksa i gradnju na cijelom području zakupljenog ljetovališta. Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, daje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.

U martu 2015. Vlada donosi Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo odjeljenje za razvojne projekte, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić, u ministarstvu održivog razvoja i turizma ministra Gvozdenovića.

Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na atraktivnijoj lokaciji. Ako se tome doda 4.500 kvadrata izgrađenog SPA centra pored male plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.

Prema UP turistički rizort Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., i drugih objekata na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.

Prostor ispred hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada  pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.

Kompanija Adriatic properties dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija.

Što znači da može graditi na svakoj od navedenih lokacija ukoliko to želi.

Zaključivanjem arbitražnog sporazuma između Vlade Milojka Spajića i zakupca, ostaje otvoreno pitanje sudbine planskog dokumenta UP Turistički rizort Miločer. Da li će biti stavljen van snage, da li će izdati UT uslovi za izradu tehničke dokumentacije za gradnju po ljetnikovcu biti povučeni, ili će zakupac i kompanije oko njega nastaviti sa betoniranjem Sveca i Miločera.

Urbanistički projekat Miločer u međuvremenu je postao sastavni dio regionalnog Prostornog plana obalnog područja.

Ekipi Vladinih poslušnika u projektu degradacije Svetog Stefana i Miločera pridružila se i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Sastavni dio UT uslova koje je zakupac dobio, predstavlja i kontorverzno Rješenje o konzervatorskim  uslovima  za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro. Rješenje  je potpisao tadašnji direktor Božidar Božović.

„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, skandalozna je preporuka institucije koja je morala da zaštiti kulutrno dobro sa okolinom.

Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.

Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje  od 28.septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakonski rok za usvajanje  budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama  Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta  Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.  Od  glasova odbornika DPS-a  zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva

 

 

Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.

Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.

Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.

Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.

Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.

Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.

Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.

DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.

DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.

Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.

Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo  i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.

Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta.  Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić.  Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.

Zaboravljen je tako  projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.

Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.

Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.

Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.

“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa.  Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika.  Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.

Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u  lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.

U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC,  zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.

Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala  ulagao u hotel  u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su,  Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi

 

 

Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.

Ono što nisu pojasnili  je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.

Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.

Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.

Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.

Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.

„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.

,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.

Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.

Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.

Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.

Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.

Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a  područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz  Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije  bude  objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.

U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.

Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo