Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nova Ranka?

Objavljeno prije

na

Tužilački savjet je konstatovao da je Vrhovnoj državnoj tužiteljki (VDT) Ranki Čarapić 10. aprila istekao mandat. Objavljeno je da će joj funkcija prestati kada Skupština donese takvu odluku, a ukoliko je u roku od 30 dana ne donese, „funkcija prestaje istekom tog roka”.

Savjet je, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, o razlozima za prestanak funkcije VDT-u morao službeno obavijesti ministar pravde Duško Marković, a on je to uradio doslovno u posljednjem trenutku. Tako je izvršna vlast u Tužilaštvu tempirala i uvela jednu vrstu „stečaja”.

Predsjednik Savjeta – tijela koje po Ustavu obezbjeđuje samostalnost državnih tužilaštava i državnih tužilaca – ujedno i zamjenik VDT-a Veselin Vučković biće vršilac dužnosti. Ništa nije saopšteno na temu pravnog osnova kojim je v.d. uveden, niti koliko može potrajati.

Vučković je i dalje predsjednik Savjeta, iako je sada de facto i šef Tužilaštva. To je povreda Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu koji propisuje da VDT po položaju može biti samo član Savjeta – ne i njegov predsjednik.

Više izvora je potvrdilo da će Tužilački savjet konkurs za izbor novog VDT-a raspisati kada parlament (ne) donese odluku da je Čarapićevoj istekao mandat.

Konkurs je otvorenog tipa; mogu se prijaviti svi pravnici koji, pored opštih uslova za rad u državnim organima, imaju i petnaestogodišnje iskustvo u profesiji. Ipak, izbor zavisi od partijske podrške u parlamentu.

Po sadašnjoj proceduri – dakle, ukoliko ustavni amandmani sa predviđenom kvotom podrške od dvije trećine poslanika ne budu usvojeni – novog VDT-a će izglasati koalicija DPS-SDP, plus satelitske partije manjina.

Što se SDP-a tiče, nije lansirana niti jedna primjedba na rad VDT-a. U jednoj polemici između Uprave policije i Tužilaštva iz 2011. Ranko Krivokapić je kazao da je „u ovoj fazi Tužilaštvo iskoračilo i vuče jače”. Krivokapić i Ranka Čarapić su se prošle godine saglasili da je „Tužilaštvo nerijetko na meti političkih harangi i nerealnih očekivanja”.

Ni DPS nema razloga da bude nezadovoljna. Dosadašnja VDT je ignorisala najmanje 238 krivičnih prijava MANS-a protiv istaknutih pripadnika establišmenta i povezanih lica – podnosioca nije udostojila ni odgovorima o epilogu izviđaja.

Sve to ukazuje kako naizgled nema nikakvih prepreka da joj izglasaju još jedan mandat, tim prije jer je nedavno i Čarapićeva najavila moguću kandidaturu – pod uslovom da je biraju stari partijski poslodavci.

Ipak, veća medijska pažnja se poklanja eventualnoj kandidaturi Veselina Vučkovića, za koga Vijesti tvrde da je „uživao veliko povjerenje policije i javnosti; u njegovoj karijeri nema političkih, ličnih a ni profesionalnih mrlja”.

Nijesu poznati neki Vučkovićevi bitniji doprinosi u procesuiranju važnijih slučajeva. Naprotiv, kontingent nezavršenih istraga, odbačenih ili cinično redukovanih prijava iz posljednje decenije je nemoguće pomenuti upravo bez predmeta u kojima je on postupao.

Poput jednog broja ostalih u sadašnjem Tužilaštvu, Veselin Vučković je takođe kadrovski izbor Vesne Medenice (2003-2007. bila VDT). Zakletvu za funkciju osnovnog državnog tužioca u Podgorici je položio 27. novembra 2003.

Vučković je uzeo u rad tvrdnje Ane Vuković, tadašnje sutkinje Osnovnog suda, koja je vodila istragu navodnog trafikinga Moldavke – u koji su, pretpostavljalo se, makar kao korisnici usluga u lancu prostitucije bili umiješani pripadnici establišmenta. Tvrdila je Vukovićeva da je bila „pod intenzivnom policijskom prismotrom” i da je tadašnji šef tajne policije, aktuelni ministar pravde Duško Marković, „otišao i korak dalje, najavljujući da će, ako ne budem u stanju da dokažem tvrdnje, protiv mene podnijeti tužbu”.

Vučković je 23. februara 2004. saopštio da „nema osnovane sumnje da je određeno lice izvršilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti” i uputio Anu Vuković da „može podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužiocu protiv određenog lica zbog određenog krivičnog djela”. Ona se „zahvalila” Tužilaštvu „što je potcjenjuju kao sutkinju”.

Naredni slučaj koji je izazvao pažnju javnosti, bila je krivična prijava zbog zakidanja oko 100.000 penzionera za osam penzija, ili, tvrdilo se, ukupno 130 miliona eura. Vlade Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića nijesu usklađivale penzije, čime je počinjeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz čl. 216 st. 1 KZ-a. Vučkoviću je 2004. dostavljena prijava, no on je godinama slučaj zataškavao.

Vujanovića, Đukanovića, te njihove nadležne ministre, Vučković nije procesuirao ni nakon što je Komisija sudskih vještaka Osnovnog suda u Podgorici kasnije utvrdila – a predstavnici državnih organa prihvatili njihov nalaz – da su penzioneri nezakonito bili zakinuti.

Takođe kao osnovni državni tužilac, Veselin Vučković je sredinom 2006. podnio zahtjev za sprovođenje istrage protiv direktora Montenegro Airlinesa Zorana Đurišića i njegovog saradnika Vladimira Đelevića. Teretio ih je da su od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetili kompaniju u državnom vlasništvu. Prvobitna procjena da su pronevjerili 44 miliona, vremenom se topila i spala na svega 450.000 dolara.

Sedinom 2010. slučaj je zaključen na način da je Tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjena Đurišića i Đelevića, jer „nema dokaza da su imenovani izvršili krivična djela zbog kojih je vođen postupak”.

Slično je i sa Vučkovićevom optužnicom s kraja 2006. u aferi Jugoimportmont, kada je generalnog i komercijalnog direktora te i direktora iz ortačke firme – obje u državnom vlasništvu – teretio zbog zloupotrebe službenog položaja u sticaju sa falsifikovanjem isprava u poslu izvoza 14 tona naoružanja. Tužba je takođe odbačena. Na koji način i pod kakvim uslovima?

Vrijedi se podsjetiti. Upravo je Tužilaštvo, naprečac, krajem 2009. odustalo od gonjenja, navodno „u nedostatku dokaza”, iako je, za razliku od afere sa Đurišićem i Đelevićem, došlo do suđenja – nepravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici direktor Jugoimportmonta je 2008. bio osuđen na 16 mjeseci zatvora, takođe su osuđeni i drugi inkriminisani. Prvooptuženi je, nota bene, u svojoj odbrani naglasio da je „sve radio sa dozvolom predsjednika države i ministra finansija, Filipa Vujanovića i Igora Lukšića” i izgleda najavio u nastavku sudskog postupka, do kojeg nije došlo, detaljnije informacije o svemu tome.

I afera Pošta je bila bombastična prilika za promociju Vučkovića, ali kao i prethodne – nakon par godina – ugasila se u tišini. Vučković je početkom 2006. i 2007. „intenzivno” postupao u predmetu o navodnim zloupotrebama direktora Pošte koji je, prema policijskoj prijavi, oštetio preduzeće za 10,5 milona eura.

Interesantno je da je prijavu, ispred Tužilaštva, odbačila maja 2008. lično Ranka Čarapić. Iz policije su bili nezadovoljni. Podsjetili su javnim saopštenjem na ulogu Vučkovića:

„Imajući u vidu stav osnovnog državnog tužioca, posebno u dijelu da u radnjama izvršnog direktora Pošte postoje elementi krivičnog djela, Područna jedinica Podgorica je, 14. novembra 2006. godine, protiv njega tom tužiocu podnijela krivičnu prijavu, a početkom decembra iste godine i poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave”.

To nije konačan popis propalih Vučkovićevih tužbi. Novembra 2010. je Tužilaštvo odustalo i od krivičnog gonjenja po zahtjevu za sprovođenje istrage koji je Vučković 2005. podnio Osnovnom sudu u Podgorici protiv odgovornih lica u Telekomu zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja…

Vučković nije imao nikakav javni komentar povodom tog, niti drugih opisanih postupaka, čak ni onih u kojima je Tužilaštvo odustajanjem zaključivalo predmete koje je on otvorio i koji su mu dali prostor da se izjavama u javnosti reklamira.

U međuvremenu, Vučković je izabran za jednog od zamjenika VDT-a. Svega par mjeseci po preuzimanju dužnosti VDT-a, Ranka Čarapić ga je jula 2008. progurala u Tužilački savjet, sada tamo sjedi u drugom mandatu.

Svi dostupni podaci govore da joj je bio desna ruka. Uz njenu je saglasnost kasnije izabran za predsjednika Udruženja tužilaca, a od nedavno je i portparol Tužilaštva.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo