Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nova Ranka?

Objavljeno prije

na

Tužilački savjet je konstatovao da je Vrhovnoj državnoj tužiteljki (VDT) Ranki Čarapić 10. aprila istekao mandat. Objavljeno je da će joj funkcija prestati kada Skupština donese takvu odluku, a ukoliko je u roku od 30 dana ne donese, „funkcija prestaje istekom tog roka”.

Savjet je, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, o razlozima za prestanak funkcije VDT-u morao službeno obavijesti ministar pravde Duško Marković, a on je to uradio doslovno u posljednjem trenutku. Tako je izvršna vlast u Tužilaštvu tempirala i uvela jednu vrstu „stečaja”.

Predsjednik Savjeta – tijela koje po Ustavu obezbjeđuje samostalnost državnih tužilaštava i državnih tužilaca – ujedno i zamjenik VDT-a Veselin Vučković biće vršilac dužnosti. Ništa nije saopšteno na temu pravnog osnova kojim je v.d. uveden, niti koliko može potrajati.

Vučković je i dalje predsjednik Savjeta, iako je sada de facto i šef Tužilaštva. To je povreda Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu koji propisuje da VDT po položaju može biti samo član Savjeta – ne i njegov predsjednik.

Više izvora je potvrdilo da će Tužilački savjet konkurs za izbor novog VDT-a raspisati kada parlament (ne) donese odluku da je Čarapićevoj istekao mandat.

Konkurs je otvorenog tipa; mogu se prijaviti svi pravnici koji, pored opštih uslova za rad u državnim organima, imaju i petnaestogodišnje iskustvo u profesiji. Ipak, izbor zavisi od partijske podrške u parlamentu.

Po sadašnjoj proceduri – dakle, ukoliko ustavni amandmani sa predviđenom kvotom podrške od dvije trećine poslanika ne budu usvojeni – novog VDT-a će izglasati koalicija DPS-SDP, plus satelitske partije manjina.

Što se SDP-a tiče, nije lansirana niti jedna primjedba na rad VDT-a. U jednoj polemici između Uprave policije i Tužilaštva iz 2011. Ranko Krivokapić je kazao da je „u ovoj fazi Tužilaštvo iskoračilo i vuče jače”. Krivokapić i Ranka Čarapić su se prošle godine saglasili da je „Tužilaštvo nerijetko na meti političkih harangi i nerealnih očekivanja”.

Ni DPS nema razloga da bude nezadovoljna. Dosadašnja VDT je ignorisala najmanje 238 krivičnih prijava MANS-a protiv istaknutih pripadnika establišmenta i povezanih lica – podnosioca nije udostojila ni odgovorima o epilogu izviđaja.

Sve to ukazuje kako naizgled nema nikakvih prepreka da joj izglasaju još jedan mandat, tim prije jer je nedavno i Čarapićeva najavila moguću kandidaturu – pod uslovom da je biraju stari partijski poslodavci.

Ipak, veća medijska pažnja se poklanja eventualnoj kandidaturi Veselina Vučkovića, za koga Vijesti tvrde da je „uživao veliko povjerenje policije i javnosti; u njegovoj karijeri nema političkih, ličnih a ni profesionalnih mrlja”.

Nijesu poznati neki Vučkovićevi bitniji doprinosi u procesuiranju važnijih slučajeva. Naprotiv, kontingent nezavršenih istraga, odbačenih ili cinično redukovanih prijava iz posljednje decenije je nemoguće pomenuti upravo bez predmeta u kojima je on postupao.

Poput jednog broja ostalih u sadašnjem Tužilaštvu, Veselin Vučković je takođe kadrovski izbor Vesne Medenice (2003-2007. bila VDT). Zakletvu za funkciju osnovnog državnog tužioca u Podgorici je položio 27. novembra 2003.

Vučković je uzeo u rad tvrdnje Ane Vuković, tadašnje sutkinje Osnovnog suda, koja je vodila istragu navodnog trafikinga Moldavke – u koji su, pretpostavljalo se, makar kao korisnici usluga u lancu prostitucije bili umiješani pripadnici establišmenta. Tvrdila je Vukovićeva da je bila „pod intenzivnom policijskom prismotrom” i da je tadašnji šef tajne policije, aktuelni ministar pravde Duško Marković, „otišao i korak dalje, najavljujući da će, ako ne budem u stanju da dokažem tvrdnje, protiv mene podnijeti tužbu”.

Vučković je 23. februara 2004. saopštio da „nema osnovane sumnje da je određeno lice izvršilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti” i uputio Anu Vuković da „može podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužiocu protiv određenog lica zbog određenog krivičnog djela”. Ona se „zahvalila” Tužilaštvu „što je potcjenjuju kao sutkinju”.

Naredni slučaj koji je izazvao pažnju javnosti, bila je krivična prijava zbog zakidanja oko 100.000 penzionera za osam penzija, ili, tvrdilo se, ukupno 130 miliona eura. Vlade Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića nijesu usklađivale penzije, čime je počinjeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz čl. 216 st. 1 KZ-a. Vučkoviću je 2004. dostavljena prijava, no on je godinama slučaj zataškavao.

Vujanovića, Đukanovića, te njihove nadležne ministre, Vučković nije procesuirao ni nakon što je Komisija sudskih vještaka Osnovnog suda u Podgorici kasnije utvrdila – a predstavnici državnih organa prihvatili njihov nalaz – da su penzioneri nezakonito bili zakinuti.

Takođe kao osnovni državni tužilac, Veselin Vučković je sredinom 2006. podnio zahtjev za sprovođenje istrage protiv direktora Montenegro Airlinesa Zorana Đurišića i njegovog saradnika Vladimira Đelevića. Teretio ih je da su od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetili kompaniju u državnom vlasništvu. Prvobitna procjena da su pronevjerili 44 miliona, vremenom se topila i spala na svega 450.000 dolara.

Sedinom 2010. slučaj je zaključen na način da je Tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjena Đurišića i Đelevića, jer „nema dokaza da su imenovani izvršili krivična djela zbog kojih je vođen postupak”.

Slično je i sa Vučkovićevom optužnicom s kraja 2006. u aferi Jugoimportmont, kada je generalnog i komercijalnog direktora te i direktora iz ortačke firme – obje u državnom vlasništvu – teretio zbog zloupotrebe službenog položaja u sticaju sa falsifikovanjem isprava u poslu izvoza 14 tona naoružanja. Tužba je takođe odbačena. Na koji način i pod kakvim uslovima?

Vrijedi se podsjetiti. Upravo je Tužilaštvo, naprečac, krajem 2009. odustalo od gonjenja, navodno „u nedostatku dokaza”, iako je, za razliku od afere sa Đurišićem i Đelevićem, došlo do suđenja – nepravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici direktor Jugoimportmonta je 2008. bio osuđen na 16 mjeseci zatvora, takođe su osuđeni i drugi inkriminisani. Prvooptuženi je, nota bene, u svojoj odbrani naglasio da je „sve radio sa dozvolom predsjednika države i ministra finansija, Filipa Vujanovića i Igora Lukšića” i izgleda najavio u nastavku sudskog postupka, do kojeg nije došlo, detaljnije informacije o svemu tome.

I afera Pošta je bila bombastična prilika za promociju Vučkovića, ali kao i prethodne – nakon par godina – ugasila se u tišini. Vučković je početkom 2006. i 2007. „intenzivno” postupao u predmetu o navodnim zloupotrebama direktora Pošte koji je, prema policijskoj prijavi, oštetio preduzeće za 10,5 milona eura.

Interesantno je da je prijavu, ispred Tužilaštva, odbačila maja 2008. lično Ranka Čarapić. Iz policije su bili nezadovoljni. Podsjetili su javnim saopštenjem na ulogu Vučkovića:

„Imajući u vidu stav osnovnog državnog tužioca, posebno u dijelu da u radnjama izvršnog direktora Pošte postoje elementi krivičnog djela, Područna jedinica Podgorica je, 14. novembra 2006. godine, protiv njega tom tužiocu podnijela krivičnu prijavu, a početkom decembra iste godine i poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave”.

To nije konačan popis propalih Vučkovićevih tužbi. Novembra 2010. je Tužilaštvo odustalo i od krivičnog gonjenja po zahtjevu za sprovođenje istrage koji je Vučković 2005. podnio Osnovnom sudu u Podgorici protiv odgovornih lica u Telekomu zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja…

Vučković nije imao nikakav javni komentar povodom tog, niti drugih opisanih postupaka, čak ni onih u kojima je Tužilaštvo odustajanjem zaključivalo predmete koje je on otvorio i koji su mu dali prostor da se izjavama u javnosti reklamira.

U međuvremenu, Vučković je izabran za jednog od zamjenika VDT-a. Svega par mjeseci po preuzimanju dužnosti VDT-a, Ranka Čarapić ga je jula 2008. progurala u Tužilački savjet, sada tamo sjedi u drugom mandatu.

Svi dostupni podaci govore da joj je bio desna ruka. Uz njenu je saglasnost kasnije izabran za predsjednika Udruženja tužilaca, a od nedavno je i portparol Tužilaštva.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo