Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koga je strah

Objavljeno prije

na

Parlamentarno izjašnjavanje o budućnosti Kombinata aluminijuma odloženo je do daljnjeg. Tako KAP ostaje na „čekanju” makar do epiloga prošlonedjeljnih predsjedničkih izbora, pa će se prijedlozi Vlade, SNP-a, Pozitivne CG i Demokratskog fronta na dnevnom redu naći tek po povratku poslanika vlasti i opozicije u skupštinske klupe.

Koplja se lome na pitanju treba li Vladine partnere iz Kombinata istjerati (u pitanju je niz uvezanih of šor kompanija iza kojih stoji ruski tajkun Oleg Deripaska), zbog flagrantnog kršenja svih ugovorenih obaveza, ili ih platiti kako bi mirno otišli i sa sobom zauvijek odnijeli tajnu o modelima javnog i tajnog poslovanja sa crnogorskim državnim vrhom.

KAP je privatizovan 2005. godine, mimo postavljenih pravila tenderske procedure, privatnim dogovorom Deripaske i premijera Mila Đukanovića. Naknadno su se, radi formalizacije dogovorenog, u izradu pratećih dokumenata uključili i ministar Branimir Gvozdenović (2005. godine) odnosno potpredsjednik Vlade Vujica Lazović (2009. kada je do tada važeći privatizacioni Ugovor stavljen van snage i zamijenjen novim Ugovorom o poravnanju).

Čast i obaveza da danas brani Đukanovićeve interese u Kombinatu pripala je ministru ekonomije Vladimiru Kavariću. Pojednostavljeno, Kavarić je dobio ulogu veoma sličnu onoj koju je njegov kolega i prijatelj Igor Lukšić imao u priči sa Prvom bankom. Sve počinje u parlamentu, pričom o globalnoj krizi i potrebnom usklađivanju postojeće regulative, a završiće se pokušajem da se novcem poreskih obveznika (sadašnjih i budućih) popravi stanje na računima privilegovanih „strateških investitora” i njihovih manje ili više tajnih partnera iz Crne Gore i Rusije.

Kavarić je u ovu priču ušao naizgled slučajno, kao formalni predlagač zaključaka o KAP-u, koje je u februaru prošle godine usvojila Skupština Crne Gore. Prvi i osnovni zahtjev sadržan u tom dokumentu bio je raskid ugovora sa Deripaskinom Centralno evropskom aluminijumskom kompanijom (CEAC).

Većina onih koju su 29. februara 2012. glasali u Parlamentu bili su ubijeđeni da Ugovor o poravnanju garantuje relativno jednostavan raskid partnerstva sa Deripaskom. Stav je baziran na saznanju da CEAC ne izvršava obaveze prema KAP-ovim kreditorima, snabdjevačima ne plaća račune za struju, a državi duguje novac na ime poreza i doprinosa, kao i nekih 35 miliona eura koliko je Crna Gora, umjesto vlasnika KAP-a, platila za namirivanje nenamjenski iskorišćenog kredita od Dojče banke. Kavarić, kao ni drugi članovi Vlade, ni riječju nijesu doveli u pitanje to mišljenje.

Tek nekoliko mjeseci kasnije, kada je postalo evidentno da Vlada odugovlači sa realizacijom preuzetih obaveza, Kavarić započinje priču kako se Ugovor o poravnanju može raskinuti samo dogovorom sa navodnim rusima. ,,Nemamo mehanizam da njihove akcije prenesemo na državu”, ustvrdio je Kavarić. Potom je počeo pričati priču po kojoj bi moguća arbitraža sa CEAC-om mogla trajati i četiri godine!? Na drugoj strani, Vlada nije uradila ama baš ništa kako bi ispunila obaveze preuzete u Parlamentu.

Danas postajemo svjesni da se za tu „nemogućnost” potrudio neko veoma o moćan iz vlasti.

Crna Gora skoro godinu dana pregovara sa predstavnicima mađarske OTP banke o modalitetima vraćanja prvog dijela dospjelog duga ukupne vrijednosti od 45 miliona eura. To je jedan od tri kredita KAP-a za koje je garancije dala Vlada. Njemačkoj Dojče banci kredit je plaćen prije godinu dana, „mađarski” dio kredita takođe je, praktično, pao na pleća građana Crne Gore – ostalo je samo da se utvrdi dinamika plaćanja. Iz nekog razloga, ipak, Vladini zvaničnici ga ne pominju u priči o Kombinatu. Tim se dugom manipuliše u kontekstu priče po kojoj bi arbitražni postupak ili eventualni stečaj KAP-a momentalno aktivirali naplatu ovog potraživanja.

Još jedan od uslova za automatski raskid ugovora sa CEAC-om bilo je gomilanje KAP-ovih dugova ka EPCG. Vlada je pronašla rješenja i za taj problem. Od mar¬ta do ok¬to¬bra pro¬šle go¬di¬ne, za šest mjeseci od donošenja odluke Parlamenta o preuzimanju KAP-a, EPCG je za isporučenu struju fak¬tu¬ri¬sa¬la Kombinatu ukupno 30,19 mi¬li¬o¬na eura (bez PDV-a). Onda, 1. oktobra prošle godine, EPCG obavještava upravu KAP-a da ga više neće snabdijevati strujom. Ne zna se ko je i zašto donio ovu odluku, kao što do danas ne znamo ni stav Vlade o tom problemu.

U igru uskače državni Montenegrobonus. On KAP-u isporučuje struju u naredna tri mjeseca – do 1. januara ove godine, i na ime isporučene energije dostavlja fakturu od 8,71 milion eura. I taj račun ostaje neplaćen. Potom postajemo svjedoci tragikomedije: od početka godine KAP potpuno neovlašćeno troši rezerve državne EPCG. Struju dobija zahvaljujući naredbi, takođe, državnog Prenosa CG, koji je Elektroprivredi naložio da na vlastitu štetu u sistem „pumpa” neophodne megavate. Tako svakoga dana dva preduzeća u vlasništvu države Crne Gore bace nekih 100 hiljada eura. U čiji džep?

„Mi ne znamo ko nas snabdijeva, ni kome treba da platimo račune”, kao u čudu je izvršni direktor KAP-a Jurij Moisejev. Na konferenciji za novinare održanoj početkom nedjelje Moisejev dodaje kako se „osjeća nelagodno jer KAP nelegalno troši struju”. Čudo kako to baš nimalo ne smeta onima koji su plaćeni da brinu o interesima Crne Gore.

Moisejev ostaje dosljedan svojim prethodnicima u KAP-u. O neplaćenoj struji on kaže ,,sve i da znamo (kome treba da je plate – prim. Monitora) ne bi imali odakle da platimo”. Istovremeno, u Izvještaju o poslovanju KAP-a piše da je kompanija ,,formirala 8,7 miliona eura rezerve za plaćanje računa za struju”. Kome vjerovati?

Isti izvještaj pokazuje da je KAP prošlu godinu završio sa gubitkom od 54 miliona eura.

Ostaje tajna: na šta je potrošeno više od 100 miliona eura, koliko iznose prošlogodišnji prihodi kompanije umanjeni za 24,6 miliona navodno datih za zarade zapošljenih (ovaj iznos treba uzeti sa velikom rezervom jer KAP za poreze i doprinose državi duguje 25 miliona eura)? Vidjeli smo da za struju i vraćanje dugova (riječ je, navodno, o iznosu većem od 350 miliona) nije. Ili su u pravu oni koji tvrde da su minule dvije-tri godine vlasnicima KAP-a – ko god da su oni – donijele ogroman profit, pošto su plaćali samo manji dio sopstvenih troškova. Ostatak tog duga, nadaju se Kavarić i njegovi pretpostavljeni, preuzeće na sebe država i poreski obveznici.

Negdje u isto vrijeme kada je Ranko Krivokapić odlučio da do daljnjeg odloži parlamentarnu raspravu o sudbini Kombinata, u pomoć Đukanoviću i njegovoj Vladi priskočili su opunomoćenici Olega Deripaske.

,,Skupština bira između dva puta. Jedan je predlog Vlade, koji vodi ka razvoju i procvatu KAP-a, dok sve ostale varijante vode ka gašenju fabrike”, saopštio je Moisejev predstavljajući pismo koje je Parlamentu uputio predsjednik Odbora direktora KAP-a Aleksej Arnautov. Ovo pismo je interesantno i zbog jedva prikrivenih prijetnji. Očekivano, Deripaskin izaslanik prijeti Vladimirom Putinom. ,,Rusija i Crna Gora imaju posebnu povezanost”, podsjeća Arnautov. ,,Ukoliko dobro izaberete, ukoliko dobro glasate za podršku planu restrukturiranja KAP-a, glasaćete za bolju i sigurniju budućnost Crne Gore i za trajne, uzajamno značajne odnose između Crne Gore i Rusije”.

Šta biva ukoliko poslanici ne podrže prijedlog iza kojeg su tako zdušno stali Kavarić i Đukanović? Onda bi se, možda, moglo desiti da onih 300 miliona ruskih investicija o kojima, kad god dođe u Podgoricu, ponosno govori Sergej Šojgu, umjesto nas, vraćaju oni koji su taj novac i uzeli.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo