Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nova sela i gradovi

Objavljeno prije

na

Prostor bivše vojne kasarne vojske Jugoslavije u selu Radovići okružen pustim neizgrađenim zemljišnim parcelama sela tivatske opštine na atraktivnom poluostrvu Luštica, uskoro će se pretvoriti u luksuzni turistički resort Luštica Bay, jedinstveni kompleks sa novim gradskim naseljima, novim zaseocima, hotelima, vilama, marinama i golf terenima, koje će izgraditi egipatsko-švajcarska firma Orascom, koju kontroliše porodica egipatskog milionera Samiha Savirisa.

Ambiciozni projekat stvaranja novog urbanog područja na velikom zemljišnom posjedu, prvi takav u Crnoj Gori, radiće se postupno, u nekoliko faza u narednih dvadeset godina.

Kamen temeljac za gradnju prvog novog gradića na Crnogorskom primorju, nazvanog Marina grad, pozicioniranog na izuzetno atraktivnoj lokaciji zaliva Trašte, u zaleđu buduće marine, postavljen je u maju ove godine.

Građevinske mašine zasijecaju oštre stijene koje se okomito spuštaju u more, pripremajući teren za gradnju novog turističkog grada u Boki. Čitav Marina grad sa stanovima, apartmanima, restoranima i poslovnim prostorima namijenjen je prodaji.

Zanimljivo je da su prvi stanovi unaprijed prodati, neki čak i na neviđeno, u vrijeme kada investitor nije imao ni gotove kataloge i prospekte izgleda budućeg grada.

Startovalo se sa cijenom od 3.000 eura po metru kvadratnom stana, dok će u zgradama koje su pozicionirane u prvoj liniji uz more, kvadrat koštati najmanje 6.000 eura.

Kompanija Orascom poznata kao međunarodni investitor u izgradnji integrisanih gradskih centara u raznim djelovima svijeta, postala je jedan od značajnijih partnera Vlade Crne Gore tako što je kupila 90 odsto akcija državne kompanije Luštica Development AD, koja je bila vlasnik neizgrađenog zemljišta na Luštici.

Sljedeći korak bio je sklapanje ugovora o dugoročnom zakupu, izgradnji i razvoju poluostrva Luštica zaključenom 2009. godine kojim je kompaniji Luštica Development ustupljeno 6,5 miliona kvadrata zemljišta na period od 90 godina, sa mogućnošću produžetka na dodatnih 90 godina.

Preostalih 10 odsto akcija vlasništvo su Vlade.

Sagovornik Monitora na temu početka radova na Luštici bio je arhitekta Samuel Meyer, izvršni direktor kompanije i šef za planiranje i izgradnju kompleksa Luštica Bay.

„Mi gradimo novi grad na Mediteranu”, istakao je Meyer. U pitanju je integrisani, samoodrživ grad turističke namjene, sa školama, bolnicom, poštom, trgovinama i svim uobičajenim gradskim sadržajima.”

U oktobru počinje gradnja prvih deset zgrada sa 72 stana različitih veličina u okviru prve faze realizacije projekta i dogovora sa Vladom o obaveznom minimumu investicija. Svi su stanovi već prodati kupcima iz Egipta, Švajcarske i drugih zemalja.

„Princip Orascoma je da gradi novi grad prodajom nekretnina sa svim pratećim sadržajima. Kada se proda 50 odsto od zgrade, ona počinje da se gradi”, kazao je Meyer. Nakon završetka grada Marina town, počeće izgradnja hotela u marini sa 300 ključeva.

Treći elemenat ove faze biće izgradnja Golf kluba, terena za golf sa 18 rupa na padinama Luštice, sa hotelom i pratećom infrastrukturom. „Golf hotel sastoji se od nekoliko zgrada niske spratnosti. Ono što je jedinstveno na golf terenima Luštice je, što igrač pri svakom udaru loptice, ugleda ili zaliv Boke ili otvoreno more na drugoj strani”, ističe direktor LD.

„Naša kompanija ima posve drugačiji pristup izgradnji objekata na Luštici koji se razlikuje od svih projekata u Crnoj Gori, pošto počinjemo od nule, na terenu koji je bez infrastrukture, bez vodovoda, struje, kanalizacije i slično”. On je naglasio da će arhitektura u novim naseljima oponašati tipičan crnogorski, tradicionalan način gradnje, sa skupinama kuća koje su visoke od 2 do najviše 4 sprata, pravilno pozicioniranih kako bi svaka imala svoj dio sunca i spektakularnog pogleda na tivatski zaliv.

Svi objekti koje će Luštica development graditi biće energetski sertifikovani LEED standardima zelene gradnje, što je po Meyeru, pilot projekat u Evropi.

Na velikoj maketi postavljenoj u uparvnoj zgradi firme može se vidjeti budući izgled poluostrva koji će, shodno ugovoru o zakupu, do kraja ovog vijeka biti vlasništvo Orascoma. A možda i cijeli naredni, 22. vijek.

Duž novog šetališta uz morsku obalu planirana je izgradnja nekoliko hotela, izdvojenih elitnih oaza sa brendiranim vilama na „pjeni od mora”, ali i po okolnim brdima u vijugavim nizovima spojenih vila, u takozvanom američkom stilu gradnje. Predviđene su dvije marine sa 200 vezova za jahte do 60 metara dužine.

Investitor iznosi ohrabrujući podatak da će zauzetost prostora, odnosno gustina izgrađenosti na Luštici iznositi svega 5,8 odsto.

Zakupnina je plaćena avansno za 10 godina u iznosu od 10 miliona eura.

Zakupcu je obezbijeđeno pravo korišćenja zemljišta na lokaciji, izuzev placeva na kojima se grade vile i stanovi u zgradama, na kojima LD, njeni podizvođači i investitori mogu ostvariti pravo slobodnog vlasništva. U tom slučaju kupoprodajna cijena zemljišta za vile, koju Luštica Development plaća Vladi iznosi 80 eura po kvadratu. Dok je cijena raspolaganja bilo kojim placem za poslovne objekte 15 eura za kvadrat. Izgrađeno, odnosno prodato zemljište izuzeće se iz površine zemljišta za koje se plaća zakupnina. Takav obračun praviće se na kvartalnom nivou.

Dogovoreno je da se naredne godišnje zakupnine neće plaćati novčano već u naturi, izdavanjem Vladi običnih akcija kompanije po tržišnoj vrijednosti.

Od jedanaeste godine roka godišnja zakupnina će iznositi 0,15 eura po kvadratu.

Za dio akvatorijuma zaliva Trašte koji je projektu ustupljen nadoknada je takođe 0,15 eura po kvadratu, dok je zona morskog dobra namijenjena izgradnji pristaništa, gatova i marina i drugih objekata, obračunata sa 0,3 eura za kvadrat.

Luštica Development ima pravo da izdaje u podzakup ili da prenosi svoje pravo korišćenja na treća lica, pod uslovom da ona u svakom trenutku zadrži najmanje 50 odsto ukupne lokacije.

„Ugovor o zakupu sa Vladom je ratifikovala Skupština Crne Gore, on je javan i dostupan svima, što je za nas veoma važno jer ćemo ovdje boraviti dugo. Vlade se smjenjuju, ali parlament ostaje”, kazao je direktor Meyer.

Zanimljivo je da je jedan od preduslova da ugovor o zakupu zaživi bio zahtjev Orascoma za otvaranje kazina na Luštici sa dozvolom za samostalni rad ili u okviru hotela.

Kompanija LD je oslobođena plaćanja komunalnih taksi Opštini Tivat u narednih 12 godina do kada će o svom trošku izgraditi infrastrukturu na posjedu. Za izdavanje svake građevinske dozvole Opština će izdavati proforma fakturu. Međusobna potraživanja obračunavaju se nakon isteka navedenog perioda.

Luštica Bay će imati tretman privatnog posjeda na kome zakupac ima pravo da donosi pravila korišćenja puteva, parkova, mora… Područje morskog dobra ostaće pristupačno građanima pod posebnim uslovima.

Kompaniji je dato ekskluzivno pravo kontrole i korišćenja morskog dobra i dijela morske površine definisanog planom DSL – Sektor 36.

Bez obzira na garantovanu privatnost turističkog kompleksa, kompanija će se posvetiti unapređivanju odnosa sa lokalnom zajednicom i njenom uključivanju kako bi omogućila da Luštica Bay ostane autentičan projekat u harmoniji sa ljepotom njegovog prirodnog okruženja, obećavaju u upravi Luštica Developmenta.

EDSA na Luštici

Za dizajn Luštica resorta angažovan je američki studio EDSA, nazvan po svom osnivaču, pejzažnom arhitekti Edvardu Stonu (Edward Durell Stone), specijalizovanom za projektovanje održivih projekata širom svijeta, od Malte do Meksika, Afrike, Azije i Amerike. Ova takozvana butik firma poznata je u dizajniranju ekskluzivnih projekata u više od 100 zemalja, uključujući dizajn hotela, apartmana i stanova. Trenutno radi na 290 projekata, među kojima je projekat planinskog odmarališta u Kini koje podsjeća na scene iz filma Avatar. Ili Al Ain Wildlife Park & Resort u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji se radi od 2007, koji sadrži pustinjski zoo vrt sa krdima gazela, staništima žirafa, bijelih tigrova i flamingosa. Isti je biro dizajnirao Atlantis Resort na Rajskim ostrvima na Bahamima.

Bemax gradi

Za glavnog izvođača radova na Luštici odabrana je belgijska firma BESIX. Belgijanci su potom za lokalnog podizvođača angažovali nezaobilaznu podgoričku građevinsku firmu BEMAX. Posao razrade idejnih projekata dobio je Studio K, arhitekte Dragana Komatine, profesora Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo