Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nova sela i gradovi

Objavljeno prije

na

Prostor bivše vojne kasarne vojske Jugoslavije u selu Radovići okružen pustim neizgrađenim zemljišnim parcelama sela tivatske opštine na atraktivnom poluostrvu Luštica, uskoro će se pretvoriti u luksuzni turistički resort Luštica Bay, jedinstveni kompleks sa novim gradskim naseljima, novim zaseocima, hotelima, vilama, marinama i golf terenima, koje će izgraditi egipatsko-švajcarska firma Orascom, koju kontroliše porodica egipatskog milionera Samiha Savirisa.

Ambiciozni projekat stvaranja novog urbanog područja na velikom zemljišnom posjedu, prvi takav u Crnoj Gori, radiće se postupno, u nekoliko faza u narednih dvadeset godina.

Kamen temeljac za gradnju prvog novog gradića na Crnogorskom primorju, nazvanog Marina grad, pozicioniranog na izuzetno atraktivnoj lokaciji zaliva Trašte, u zaleđu buduće marine, postavljen je u maju ove godine.

Građevinske mašine zasijecaju oštre stijene koje se okomito spuštaju u more, pripremajući teren za gradnju novog turističkog grada u Boki. Čitav Marina grad sa stanovima, apartmanima, restoranima i poslovnim prostorima namijenjen je prodaji.

Zanimljivo je da su prvi stanovi unaprijed prodati, neki čak i na neviđeno, u vrijeme kada investitor nije imao ni gotove kataloge i prospekte izgleda budućeg grada.

Startovalo se sa cijenom od 3.000 eura po metru kvadratnom stana, dok će u zgradama koje su pozicionirane u prvoj liniji uz more, kvadrat koštati najmanje 6.000 eura.

Kompanija Orascom poznata kao međunarodni investitor u izgradnji integrisanih gradskih centara u raznim djelovima svijeta, postala je jedan od značajnijih partnera Vlade Crne Gore tako što je kupila 90 odsto akcija državne kompanije Luštica Development AD, koja je bila vlasnik neizgrađenog zemljišta na Luštici.

Sljedeći korak bio je sklapanje ugovora o dugoročnom zakupu, izgradnji i razvoju poluostrva Luštica zaključenom 2009. godine kojim je kompaniji Luštica Development ustupljeno 6,5 miliona kvadrata zemljišta na period od 90 godina, sa mogućnošću produžetka na dodatnih 90 godina.

Preostalih 10 odsto akcija vlasništvo su Vlade.

Sagovornik Monitora na temu početka radova na Luštici bio je arhitekta Samuel Meyer, izvršni direktor kompanije i šef za planiranje i izgradnju kompleksa Luštica Bay.

„Mi gradimo novi grad na Mediteranu”, istakao je Meyer. U pitanju je integrisani, samoodrživ grad turističke namjene, sa školama, bolnicom, poštom, trgovinama i svim uobičajenim gradskim sadržajima.”

U oktobru počinje gradnja prvih deset zgrada sa 72 stana različitih veličina u okviru prve faze realizacije projekta i dogovora sa Vladom o obaveznom minimumu investicija. Svi su stanovi već prodati kupcima iz Egipta, Švajcarske i drugih zemalja.

„Princip Orascoma je da gradi novi grad prodajom nekretnina sa svim pratećim sadržajima. Kada se proda 50 odsto od zgrade, ona počinje da se gradi”, kazao je Meyer. Nakon završetka grada Marina town, počeće izgradnja hotela u marini sa 300 ključeva.

Treći elemenat ove faze biće izgradnja Golf kluba, terena za golf sa 18 rupa na padinama Luštice, sa hotelom i pratećom infrastrukturom. „Golf hotel sastoji se od nekoliko zgrada niske spratnosti. Ono što je jedinstveno na golf terenima Luštice je, što igrač pri svakom udaru loptice, ugleda ili zaliv Boke ili otvoreno more na drugoj strani”, ističe direktor LD.

„Naša kompanija ima posve drugačiji pristup izgradnji objekata na Luštici koji se razlikuje od svih projekata u Crnoj Gori, pošto počinjemo od nule, na terenu koji je bez infrastrukture, bez vodovoda, struje, kanalizacije i slično”. On je naglasio da će arhitektura u novim naseljima oponašati tipičan crnogorski, tradicionalan način gradnje, sa skupinama kuća koje su visoke od 2 do najviše 4 sprata, pravilno pozicioniranih kako bi svaka imala svoj dio sunca i spektakularnog pogleda na tivatski zaliv.

Svi objekti koje će Luštica development graditi biće energetski sertifikovani LEED standardima zelene gradnje, što je po Meyeru, pilot projekat u Evropi.

Na velikoj maketi postavljenoj u uparvnoj zgradi firme može se vidjeti budući izgled poluostrva koji će, shodno ugovoru o zakupu, do kraja ovog vijeka biti vlasništvo Orascoma. A možda i cijeli naredni, 22. vijek.

Duž novog šetališta uz morsku obalu planirana je izgradnja nekoliko hotela, izdvojenih elitnih oaza sa brendiranim vilama na „pjeni od mora”, ali i po okolnim brdima u vijugavim nizovima spojenih vila, u takozvanom američkom stilu gradnje. Predviđene su dvije marine sa 200 vezova za jahte do 60 metara dužine.

Investitor iznosi ohrabrujući podatak da će zauzetost prostora, odnosno gustina izgrađenosti na Luštici iznositi svega 5,8 odsto.

Zakupnina je plaćena avansno za 10 godina u iznosu od 10 miliona eura.

Zakupcu je obezbijeđeno pravo korišćenja zemljišta na lokaciji, izuzev placeva na kojima se grade vile i stanovi u zgradama, na kojima LD, njeni podizvođači i investitori mogu ostvariti pravo slobodnog vlasništva. U tom slučaju kupoprodajna cijena zemljišta za vile, koju Luštica Development plaća Vladi iznosi 80 eura po kvadratu. Dok je cijena raspolaganja bilo kojim placem za poslovne objekte 15 eura za kvadrat. Izgrađeno, odnosno prodato zemljište izuzeće se iz površine zemljišta za koje se plaća zakupnina. Takav obračun praviće se na kvartalnom nivou.

Dogovoreno je da se naredne godišnje zakupnine neće plaćati novčano već u naturi, izdavanjem Vladi običnih akcija kompanije po tržišnoj vrijednosti.

Od jedanaeste godine roka godišnja zakupnina će iznositi 0,15 eura po kvadratu.

Za dio akvatorijuma zaliva Trašte koji je projektu ustupljen nadoknada je takođe 0,15 eura po kvadratu, dok je zona morskog dobra namijenjena izgradnji pristaništa, gatova i marina i drugih objekata, obračunata sa 0,3 eura za kvadrat.

Luštica Development ima pravo da izdaje u podzakup ili da prenosi svoje pravo korišćenja na treća lica, pod uslovom da ona u svakom trenutku zadrži najmanje 50 odsto ukupne lokacije.

„Ugovor o zakupu sa Vladom je ratifikovala Skupština Crne Gore, on je javan i dostupan svima, što je za nas veoma važno jer ćemo ovdje boraviti dugo. Vlade se smjenjuju, ali parlament ostaje”, kazao je direktor Meyer.

Zanimljivo je da je jedan od preduslova da ugovor o zakupu zaživi bio zahtjev Orascoma za otvaranje kazina na Luštici sa dozvolom za samostalni rad ili u okviru hotela.

Kompanija LD je oslobođena plaćanja komunalnih taksi Opštini Tivat u narednih 12 godina do kada će o svom trošku izgraditi infrastrukturu na posjedu. Za izdavanje svake građevinske dozvole Opština će izdavati proforma fakturu. Međusobna potraživanja obračunavaju se nakon isteka navedenog perioda.

Luštica Bay će imati tretman privatnog posjeda na kome zakupac ima pravo da donosi pravila korišćenja puteva, parkova, mora… Područje morskog dobra ostaće pristupačno građanima pod posebnim uslovima.

Kompaniji je dato ekskluzivno pravo kontrole i korišćenja morskog dobra i dijela morske površine definisanog planom DSL – Sektor 36.

Bez obzira na garantovanu privatnost turističkog kompleksa, kompanija će se posvetiti unapređivanju odnosa sa lokalnom zajednicom i njenom uključivanju kako bi omogućila da Luštica Bay ostane autentičan projekat u harmoniji sa ljepotom njegovog prirodnog okruženja, obećavaju u upravi Luštica Developmenta.

EDSA na Luštici

Za dizajn Luštica resorta angažovan je američki studio EDSA, nazvan po svom osnivaču, pejzažnom arhitekti Edvardu Stonu (Edward Durell Stone), specijalizovanom za projektovanje održivih projekata širom svijeta, od Malte do Meksika, Afrike, Azije i Amerike. Ova takozvana butik firma poznata je u dizajniranju ekskluzivnih projekata u više od 100 zemalja, uključujući dizajn hotela, apartmana i stanova. Trenutno radi na 290 projekata, među kojima je projekat planinskog odmarališta u Kini koje podsjeća na scene iz filma Avatar. Ili Al Ain Wildlife Park & Resort u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji se radi od 2007, koji sadrži pustinjski zoo vrt sa krdima gazela, staništima žirafa, bijelih tigrova i flamingosa. Isti je biro dizajnirao Atlantis Resort na Rajskim ostrvima na Bahamima.

Bemax gradi

Za glavnog izvođača radova na Luštici odabrana je belgijska firma BESIX. Belgijanci su potom za lokalnog podizvođača angažovali nezaobilaznu podgoričku građevinsku firmu BEMAX. Posao razrade idejnih projekata dobio je Studio K, arhitekte Dragana Komatine, profesora Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo