Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nova sela i gradovi

Objavljeno prije

na

Prostor bivše vojne kasarne vojske Jugoslavije u selu Radovići okružen pustim neizgrađenim zemljišnim parcelama sela tivatske opštine na atraktivnom poluostrvu Luštica, uskoro će se pretvoriti u luksuzni turistički resort Luštica Bay, jedinstveni kompleks sa novim gradskim naseljima, novim zaseocima, hotelima, vilama, marinama i golf terenima, koje će izgraditi egipatsko-švajcarska firma Orascom, koju kontroliše porodica egipatskog milionera Samiha Savirisa.

Ambiciozni projekat stvaranja novog urbanog područja na velikom zemljišnom posjedu, prvi takav u Crnoj Gori, radiće se postupno, u nekoliko faza u narednih dvadeset godina.

Kamen temeljac za gradnju prvog novog gradića na Crnogorskom primorju, nazvanog Marina grad, pozicioniranog na izuzetno atraktivnoj lokaciji zaliva Trašte, u zaleđu buduće marine, postavljen je u maju ove godine.

Građevinske mašine zasijecaju oštre stijene koje se okomito spuštaju u more, pripremajući teren za gradnju novog turističkog grada u Boki. Čitav Marina grad sa stanovima, apartmanima, restoranima i poslovnim prostorima namijenjen je prodaji.

Zanimljivo je da su prvi stanovi unaprijed prodati, neki čak i na neviđeno, u vrijeme kada investitor nije imao ni gotove kataloge i prospekte izgleda budućeg grada.

Startovalo se sa cijenom od 3.000 eura po metru kvadratnom stana, dok će u zgradama koje su pozicionirane u prvoj liniji uz more, kvadrat koštati najmanje 6.000 eura.

Kompanija Orascom poznata kao međunarodni investitor u izgradnji integrisanih gradskih centara u raznim djelovima svijeta, postala je jedan od značajnijih partnera Vlade Crne Gore tako što je kupila 90 odsto akcija državne kompanije Luštica Development AD, koja je bila vlasnik neizgrađenog zemljišta na Luštici.

Sljedeći korak bio je sklapanje ugovora o dugoročnom zakupu, izgradnji i razvoju poluostrva Luštica zaključenom 2009. godine kojim je kompaniji Luštica Development ustupljeno 6,5 miliona kvadrata zemljišta na period od 90 godina, sa mogućnošću produžetka na dodatnih 90 godina.

Preostalih 10 odsto akcija vlasništvo su Vlade.

Sagovornik Monitora na temu početka radova na Luštici bio je arhitekta Samuel Meyer, izvršni direktor kompanije i šef za planiranje i izgradnju kompleksa Luštica Bay.

„Mi gradimo novi grad na Mediteranu”, istakao je Meyer. U pitanju je integrisani, samoodrživ grad turističke namjene, sa školama, bolnicom, poštom, trgovinama i svim uobičajenim gradskim sadržajima.”

U oktobru počinje gradnja prvih deset zgrada sa 72 stana različitih veličina u okviru prve faze realizacije projekta i dogovora sa Vladom o obaveznom minimumu investicija. Svi su stanovi već prodati kupcima iz Egipta, Švajcarske i drugih zemalja.

„Princip Orascoma je da gradi novi grad prodajom nekretnina sa svim pratećim sadržajima. Kada se proda 50 odsto od zgrade, ona počinje da se gradi”, kazao je Meyer. Nakon završetka grada Marina town, počeće izgradnja hotela u marini sa 300 ključeva.

Treći elemenat ove faze biće izgradnja Golf kluba, terena za golf sa 18 rupa na padinama Luštice, sa hotelom i pratećom infrastrukturom. „Golf hotel sastoji se od nekoliko zgrada niske spratnosti. Ono što je jedinstveno na golf terenima Luštice je, što igrač pri svakom udaru loptice, ugleda ili zaliv Boke ili otvoreno more na drugoj strani”, ističe direktor LD.

„Naša kompanija ima posve drugačiji pristup izgradnji objekata na Luštici koji se razlikuje od svih projekata u Crnoj Gori, pošto počinjemo od nule, na terenu koji je bez infrastrukture, bez vodovoda, struje, kanalizacije i slično”. On je naglasio da će arhitektura u novim naseljima oponašati tipičan crnogorski, tradicionalan način gradnje, sa skupinama kuća koje su visoke od 2 do najviše 4 sprata, pravilno pozicioniranih kako bi svaka imala svoj dio sunca i spektakularnog pogleda na tivatski zaliv.

Svi objekti koje će Luštica development graditi biće energetski sertifikovani LEED standardima zelene gradnje, što je po Meyeru, pilot projekat u Evropi.

Na velikoj maketi postavljenoj u uparvnoj zgradi firme može se vidjeti budući izgled poluostrva koji će, shodno ugovoru o zakupu, do kraja ovog vijeka biti vlasništvo Orascoma. A možda i cijeli naredni, 22. vijek.

Duž novog šetališta uz morsku obalu planirana je izgradnja nekoliko hotela, izdvojenih elitnih oaza sa brendiranim vilama na „pjeni od mora”, ali i po okolnim brdima u vijugavim nizovima spojenih vila, u takozvanom američkom stilu gradnje. Predviđene su dvije marine sa 200 vezova za jahte do 60 metara dužine.

Investitor iznosi ohrabrujući podatak da će zauzetost prostora, odnosno gustina izgrađenosti na Luštici iznositi svega 5,8 odsto.

Zakupnina je plaćena avansno za 10 godina u iznosu od 10 miliona eura.

Zakupcu je obezbijeđeno pravo korišćenja zemljišta na lokaciji, izuzev placeva na kojima se grade vile i stanovi u zgradama, na kojima LD, njeni podizvođači i investitori mogu ostvariti pravo slobodnog vlasništva. U tom slučaju kupoprodajna cijena zemljišta za vile, koju Luštica Development plaća Vladi iznosi 80 eura po kvadratu. Dok je cijena raspolaganja bilo kojim placem za poslovne objekte 15 eura za kvadrat. Izgrađeno, odnosno prodato zemljište izuzeće se iz površine zemljišta za koje se plaća zakupnina. Takav obračun praviće se na kvartalnom nivou.

Dogovoreno je da se naredne godišnje zakupnine neće plaćati novčano već u naturi, izdavanjem Vladi običnih akcija kompanije po tržišnoj vrijednosti.

Od jedanaeste godine roka godišnja zakupnina će iznositi 0,15 eura po kvadratu.

Za dio akvatorijuma zaliva Trašte koji je projektu ustupljen nadoknada je takođe 0,15 eura po kvadratu, dok je zona morskog dobra namijenjena izgradnji pristaništa, gatova i marina i drugih objekata, obračunata sa 0,3 eura za kvadrat.

Luštica Development ima pravo da izdaje u podzakup ili da prenosi svoje pravo korišćenja na treća lica, pod uslovom da ona u svakom trenutku zadrži najmanje 50 odsto ukupne lokacije.

„Ugovor o zakupu sa Vladom je ratifikovala Skupština Crne Gore, on je javan i dostupan svima, što je za nas veoma važno jer ćemo ovdje boraviti dugo. Vlade se smjenjuju, ali parlament ostaje”, kazao je direktor Meyer.

Zanimljivo je da je jedan od preduslova da ugovor o zakupu zaživi bio zahtjev Orascoma za otvaranje kazina na Luštici sa dozvolom za samostalni rad ili u okviru hotela.

Kompanija LD je oslobođena plaćanja komunalnih taksi Opštini Tivat u narednih 12 godina do kada će o svom trošku izgraditi infrastrukturu na posjedu. Za izdavanje svake građevinske dozvole Opština će izdavati proforma fakturu. Međusobna potraživanja obračunavaju se nakon isteka navedenog perioda.

Luštica Bay će imati tretman privatnog posjeda na kome zakupac ima pravo da donosi pravila korišćenja puteva, parkova, mora… Područje morskog dobra ostaće pristupačno građanima pod posebnim uslovima.

Kompaniji je dato ekskluzivno pravo kontrole i korišćenja morskog dobra i dijela morske površine definisanog planom DSL – Sektor 36.

Bez obzira na garantovanu privatnost turističkog kompleksa, kompanija će se posvetiti unapređivanju odnosa sa lokalnom zajednicom i njenom uključivanju kako bi omogućila da Luštica Bay ostane autentičan projekat u harmoniji sa ljepotom njegovog prirodnog okruženja, obećavaju u upravi Luštica Developmenta.

EDSA na Luštici

Za dizajn Luštica resorta angažovan je američki studio EDSA, nazvan po svom osnivaču, pejzažnom arhitekti Edvardu Stonu (Edward Durell Stone), specijalizovanom za projektovanje održivih projekata širom svijeta, od Malte do Meksika, Afrike, Azije i Amerike. Ova takozvana butik firma poznata je u dizajniranju ekskluzivnih projekata u više od 100 zemalja, uključujući dizajn hotela, apartmana i stanova. Trenutno radi na 290 projekata, među kojima je projekat planinskog odmarališta u Kini koje podsjeća na scene iz filma Avatar. Ili Al Ain Wildlife Park & Resort u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji se radi od 2007, koji sadrži pustinjski zoo vrt sa krdima gazela, staništima žirafa, bijelih tigrova i flamingosa. Isti je biro dizajnirao Atlantis Resort na Rajskim ostrvima na Bahamima.

Bemax gradi

Za glavnog izvođača radova na Luštici odabrana je belgijska firma BESIX. Belgijanci su potom za lokalnog podizvođača angažovali nezaobilaznu podgoričku građevinsku firmu BEMAX. Posao razrade idejnih projekata dobio je Studio K, arhitekte Dragana Komatine, profesora Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo