Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE IGRE OKO SOLANE: So na živu ranu

Objavljeno prije

na

Vlada je početkom oktobra saopštila da je Studiju zaštite Ulcinjske solane proslijedila lokalnoj samoupravi. Tim dokumentom, koji je finalizovan još u novembru 2017. godine, trebalo je da stručnoj javnosti i građanima budu ponuđena rješenja na sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet.

Iz Opštine Ulcinj ni poslije gotovo dva mjeseca nema informacija što se dešava sa Studijom. Ona je trebalo da bude stavljena na javnu raspravu, a da potom lokalni parlament donese odluku da se Solana proglasi parkom prirode i da, konačno, dobije bar neki vid zaštite. Ne manje važno je što odredbe Zakona o zaštiti prirode, zabranjuju da se radi bilo što čime se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka.

Sada je sigurno da se to neće desiti do kraja ove godine, iako je obaveza usvajanja odluke o zaštiti prihvaćena zaključcima sa 4. međunarodne konferencije o Solani, koja je u aprilu održana u Podgorici.

Iz Građanskog pokreta URA zatražili su od lokalne vlasti da odmah uradi svoj dio posla, jer, navode, nema pravo da odlaže svoje obaveze i izbjegava preuzimanje odgovornosti.

,,Vladi Crne Gore i njenoj ispostavi u Ulcinju se ne žuri. Oni nastoje dobiti još malo vremena kako bi se čitav ovaj prostor toliko devastirao, da se ne bi imalo što zaštititi. Zato već pet godina nema proizvodnje soli, bez čega na Solani nema ni jedinstvenog ekosistema, radnici su već otjerani, dok je ptica sve manje”, rekla je funkcionerka URA Arijana Kurmemović.

Crnogorska vlast nastoji da privoli evropske zvaničnike da do kraja ove godine omoguće otvaranje poglavlja 27 u pristupnim pregovorima, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Od Izvještaja o napretku Crne Gore 2015. godine EU je kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane zbog, kako je saopšteno, jedinstvenog spoja ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

Čini se da je trenutno predsjedavajuća EU, Austrija, spremna da udovolji zahtjevu Vlade Crne Gore, ali je pitanje što će odlučiti Njemačka. ,,Oni su veoma dobro upoznati sa potezima koje je crnogorska vlast činila u procesu devastacije prostora Solane, koji je važan, ne samo u regionalnim i evropskim, već i u svjetskim razmjerama”, kaže lider URA Dritan Abazović, koji je u Berlinu razgovarao sa njemačkim političarima i o ovom pitanju.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini je poručila da će zaštita Ulcinjske solane ostati istaknuta tema u razgovorima sa Crnom Gorom. ,,Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati sve događaje koji se tiču Solane i njene zaštite”.

U Opštini Ulcinj kažu da nema ničeg spornog u proglašenju Solane zaštićenim područjem. ,,Stav Ulcinja je jasan: Solana će se zaštititi. Prostorno-urbanističkim planom Opštine ona je predviđena kao zaštićena zona, a Vlada je to odobrila. To rješenje je dobilo potvrdu od svih relevantnih instanci”, tvrdi ulcinjska potpredsjednica Hadidža Đoni i napominje da lokalna samouprava nije u mogućnosti da sama revitalizuje ovaj prostor. ,,Teško je izdvojiti iz budžeta Opštine toliko sredstava, čak i nemoguće. Ali, ta ulaganja ne treba gledati samo kroz prizmu budžetskih opterećenja države, već očuvanje nečeg što nije samo ulcinjsko i crnogorsko bogatstvo, već bogatstvo evropskih i svjetskih razmjera”, kaže Đoni.

U Studiji zaštite se navodi da bi sredstva potrebna za početna ulaganja u infrastrukturu Solane iznosila oko četri miliona eura, te da bi operativni troškovi za proizvodnju novih, visokokvalitetnih proizvoda od soli na ograničenoj površini i troškovi upravljanja čitavim područjem Solane dostigli milion eura.

Dok se čeka da navedeni dokument bude pred građanima Ulcinja na javnoj raspravi i na vijesti iz Brisela, stečajna uprava Solane raspisala je u srijedu 14. tender za prodaju pokretne i nepokretne imovine tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća. Kako se ističe u oglasu, Solana se potencijalnim kupcima nudi po cijeni od nešto više od 145 miliona eura.

Stečajna uprava je početkom 2016. godine saopštila da neće više raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i preko 15 miliona kvadrata zemljišta dok ne budu regulisani imovinski odnosi između države i tog preduzeća.

,,Dosadašnja praksa nam dokazuje da nijedan respektabilan investitor nema namjeru da novac, znanje i iskustvo ulaže na temeljima privatizacionog kriminala i pravno nedefinisanog statusa i zemljišta Solane”, kaže Kurmemović.

Ona podsjeća da crnogorska Vlada odbija da ispuni zahtjev za stavljanje Solane na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, iako je to obećala još početkom 2016. Zvanična Podgorica je tada saopštila da čini ,,inicijalne korake u cilju zaštite Solane na međunarodnom nivou”!?

Sve je ostalo na inicijalnim koracima, dok se biodiverzitet u zaleđu ulcinjske Velike plaže opasno urušio, bazeni su u katastrofalnom stanju, izmijenjen je i hemijski sastav vode, a na sve to ukazuje sastav ptičijeg svijeta koji se, zbog svega navedenog, bitno promijenio.

,,Najbolji inidikator da nešto nije u redu su ptice, koje su jako osjetljive na sve promjene u životnoj sredini. Struktura ptičijeg svijeta je znatno promijenjena, kao i hemijski sastav vode u bazenima”, kaže ornitolog Centra za zaštitu i proučavanje ptica Bojan Zeković.

,,Na kraju će za ovakvo stanje u Solani biti kriva Opština Ulcinj i ljudi koji sjede i čekaju da se nešto desi”, poručuje direktorica Društva Dr Martin Šnajder – Jakobi Zenepa Lika.

Ona je, ipak, optimista. ,,Pet godina preživljava ovaj prostor svašta. Ne umire. Urušava se, mijenja se, ali i dalje živi, kako tako. I dalje je jedinstven. Uvjerena sam da bi se biodiverzitet na ovom prostoru oporavio za dvije godine. I biće tako. Uprkos jasnim namjerama da ga unište. I što nam stavljaju novu so na živu ranu”, zaključuje Lika.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo