Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE IGRE OKO SOLANE: So na živu ranu

Objavljeno prije

na

Vlada je početkom oktobra saopštila da je Studiju zaštite Ulcinjske solane proslijedila lokalnoj samoupravi. Tim dokumentom, koji je finalizovan još u novembru 2017. godine, trebalo je da stručnoj javnosti i građanima budu ponuđena rješenja na sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet.

Iz Opštine Ulcinj ni poslije gotovo dva mjeseca nema informacija što se dešava sa Studijom. Ona je trebalo da bude stavljena na javnu raspravu, a da potom lokalni parlament donese odluku da se Solana proglasi parkom prirode i da, konačno, dobije bar neki vid zaštite. Ne manje važno je što odredbe Zakona o zaštiti prirode, zabranjuju da se radi bilo što čime se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka.

Sada je sigurno da se to neće desiti do kraja ove godine, iako je obaveza usvajanja odluke o zaštiti prihvaćena zaključcima sa 4. međunarodne konferencije o Solani, koja je u aprilu održana u Podgorici.

Iz Građanskog pokreta URA zatražili su od lokalne vlasti da odmah uradi svoj dio posla, jer, navode, nema pravo da odlaže svoje obaveze i izbjegava preuzimanje odgovornosti.

,,Vladi Crne Gore i njenoj ispostavi u Ulcinju se ne žuri. Oni nastoje dobiti još malo vremena kako bi se čitav ovaj prostor toliko devastirao, da se ne bi imalo što zaštititi. Zato već pet godina nema proizvodnje soli, bez čega na Solani nema ni jedinstvenog ekosistema, radnici su već otjerani, dok je ptica sve manje”, rekla je funkcionerka URA Arijana Kurmemović.

Crnogorska vlast nastoji da privoli evropske zvaničnike da do kraja ove godine omoguće otvaranje poglavlja 27 u pristupnim pregovorima, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Od Izvještaja o napretku Crne Gore 2015. godine EU je kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane zbog, kako je saopšteno, jedinstvenog spoja ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

Čini se da je trenutno predsjedavajuća EU, Austrija, spremna da udovolji zahtjevu Vlade Crne Gore, ali je pitanje što će odlučiti Njemačka. ,,Oni su veoma dobro upoznati sa potezima koje je crnogorska vlast činila u procesu devastacije prostora Solane, koji je važan, ne samo u regionalnim i evropskim, već i u svjetskim razmjerama”, kaže lider URA Dritan Abazović, koji je u Berlinu razgovarao sa njemačkim političarima i o ovom pitanju.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini je poručila da će zaštita Ulcinjske solane ostati istaknuta tema u razgovorima sa Crnom Gorom. ,,Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati sve događaje koji se tiču Solane i njene zaštite”.

U Opštini Ulcinj kažu da nema ničeg spornog u proglašenju Solane zaštićenim područjem. ,,Stav Ulcinja je jasan: Solana će se zaštititi. Prostorno-urbanističkim planom Opštine ona je predviđena kao zaštićena zona, a Vlada je to odobrila. To rješenje je dobilo potvrdu od svih relevantnih instanci”, tvrdi ulcinjska potpredsjednica Hadidža Đoni i napominje da lokalna samouprava nije u mogućnosti da sama revitalizuje ovaj prostor. ,,Teško je izdvojiti iz budžeta Opštine toliko sredstava, čak i nemoguće. Ali, ta ulaganja ne treba gledati samo kroz prizmu budžetskih opterećenja države, već očuvanje nečeg što nije samo ulcinjsko i crnogorsko bogatstvo, već bogatstvo evropskih i svjetskih razmjera”, kaže Đoni.

U Studiji zaštite se navodi da bi sredstva potrebna za početna ulaganja u infrastrukturu Solane iznosila oko četri miliona eura, te da bi operativni troškovi za proizvodnju novih, visokokvalitetnih proizvoda od soli na ograničenoj površini i troškovi upravljanja čitavim područjem Solane dostigli milion eura.

Dok se čeka da navedeni dokument bude pred građanima Ulcinja na javnoj raspravi i na vijesti iz Brisela, stečajna uprava Solane raspisala je u srijedu 14. tender za prodaju pokretne i nepokretne imovine tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća. Kako se ističe u oglasu, Solana se potencijalnim kupcima nudi po cijeni od nešto više od 145 miliona eura.

Stečajna uprava je početkom 2016. godine saopštila da neće više raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i preko 15 miliona kvadrata zemljišta dok ne budu regulisani imovinski odnosi između države i tog preduzeća.

,,Dosadašnja praksa nam dokazuje da nijedan respektabilan investitor nema namjeru da novac, znanje i iskustvo ulaže na temeljima privatizacionog kriminala i pravno nedefinisanog statusa i zemljišta Solane”, kaže Kurmemović.

Ona podsjeća da crnogorska Vlada odbija da ispuni zahtjev za stavljanje Solane na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, iako je to obećala još početkom 2016. Zvanična Podgorica je tada saopštila da čini ,,inicijalne korake u cilju zaštite Solane na međunarodnom nivou”!?

Sve je ostalo na inicijalnim koracima, dok se biodiverzitet u zaleđu ulcinjske Velike plaže opasno urušio, bazeni su u katastrofalnom stanju, izmijenjen je i hemijski sastav vode, a na sve to ukazuje sastav ptičijeg svijeta koji se, zbog svega navedenog, bitno promijenio.

,,Najbolji inidikator da nešto nije u redu su ptice, koje su jako osjetljive na sve promjene u životnoj sredini. Struktura ptičijeg svijeta je znatno promijenjena, kao i hemijski sastav vode u bazenima”, kaže ornitolog Centra za zaštitu i proučavanje ptica Bojan Zeković.

,,Na kraju će za ovakvo stanje u Solani biti kriva Opština Ulcinj i ljudi koji sjede i čekaju da se nešto desi”, poručuje direktorica Društva Dr Martin Šnajder – Jakobi Zenepa Lika.

Ona je, ipak, optimista. ,,Pet godina preživljava ovaj prostor svašta. Ne umire. Urušava se, mijenja se, ali i dalje živi, kako tako. I dalje je jedinstven. Uvjerena sam da bi se biodiverzitet na ovom prostoru oporavio za dvije godine. I biće tako. Uprkos jasnim namjerama da ga unište. I što nam stavljaju novu so na živu ranu”, zaključuje Lika.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo