Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE IGRE OKO SOLANE: So na živu ranu

Objavljeno prije

na

Vlada je početkom oktobra saopštila da je Studiju zaštite Ulcinjske solane proslijedila lokalnoj samoupravi. Tim dokumentom, koji je finalizovan još u novembru 2017. godine, trebalo je da stručnoj javnosti i građanima budu ponuđena rješenja na sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet.

Iz Opštine Ulcinj ni poslije gotovo dva mjeseca nema informacija što se dešava sa Studijom. Ona je trebalo da bude stavljena na javnu raspravu, a da potom lokalni parlament donese odluku da se Solana proglasi parkom prirode i da, konačno, dobije bar neki vid zaštite. Ne manje važno je što odredbe Zakona o zaštiti prirode, zabranjuju da se radi bilo što čime se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka.

Sada je sigurno da se to neće desiti do kraja ove godine, iako je obaveza usvajanja odluke o zaštiti prihvaćena zaključcima sa 4. međunarodne konferencije o Solani, koja je u aprilu održana u Podgorici.

Iz Građanskog pokreta URA zatražili su od lokalne vlasti da odmah uradi svoj dio posla, jer, navode, nema pravo da odlaže svoje obaveze i izbjegava preuzimanje odgovornosti.

,,Vladi Crne Gore i njenoj ispostavi u Ulcinju se ne žuri. Oni nastoje dobiti još malo vremena kako bi se čitav ovaj prostor toliko devastirao, da se ne bi imalo što zaštititi. Zato već pet godina nema proizvodnje soli, bez čega na Solani nema ni jedinstvenog ekosistema, radnici su već otjerani, dok je ptica sve manje”, rekla je funkcionerka URA Arijana Kurmemović.

Crnogorska vlast nastoji da privoli evropske zvaničnike da do kraja ove godine omoguće otvaranje poglavlja 27 u pristupnim pregovorima, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Od Izvještaja o napretku Crne Gore 2015. godine EU je kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane zbog, kako je saopšteno, jedinstvenog spoja ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

Čini se da je trenutno predsjedavajuća EU, Austrija, spremna da udovolji zahtjevu Vlade Crne Gore, ali je pitanje što će odlučiti Njemačka. ,,Oni su veoma dobro upoznati sa potezima koje je crnogorska vlast činila u procesu devastacije prostora Solane, koji je važan, ne samo u regionalnim i evropskim, već i u svjetskim razmjerama”, kaže lider URA Dritan Abazović, koji je u Berlinu razgovarao sa njemačkim političarima i o ovom pitanju.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini je poručila da će zaštita Ulcinjske solane ostati istaknuta tema u razgovorima sa Crnom Gorom. ,,Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati sve događaje koji se tiču Solane i njene zaštite”.

U Opštini Ulcinj kažu da nema ničeg spornog u proglašenju Solane zaštićenim područjem. ,,Stav Ulcinja je jasan: Solana će se zaštititi. Prostorno-urbanističkim planom Opštine ona je predviđena kao zaštićena zona, a Vlada je to odobrila. To rješenje je dobilo potvrdu od svih relevantnih instanci”, tvrdi ulcinjska potpredsjednica Hadidža Đoni i napominje da lokalna samouprava nije u mogućnosti da sama revitalizuje ovaj prostor. ,,Teško je izdvojiti iz budžeta Opštine toliko sredstava, čak i nemoguće. Ali, ta ulaganja ne treba gledati samo kroz prizmu budžetskih opterećenja države, već očuvanje nečeg što nije samo ulcinjsko i crnogorsko bogatstvo, već bogatstvo evropskih i svjetskih razmjera”, kaže Đoni.

U Studiji zaštite se navodi da bi sredstva potrebna za početna ulaganja u infrastrukturu Solane iznosila oko četri miliona eura, te da bi operativni troškovi za proizvodnju novih, visokokvalitetnih proizvoda od soli na ograničenoj površini i troškovi upravljanja čitavim područjem Solane dostigli milion eura.

Dok se čeka da navedeni dokument bude pred građanima Ulcinja na javnoj raspravi i na vijesti iz Brisela, stečajna uprava Solane raspisala je u srijedu 14. tender za prodaju pokretne i nepokretne imovine tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća. Kako se ističe u oglasu, Solana se potencijalnim kupcima nudi po cijeni od nešto više od 145 miliona eura.

Stečajna uprava je početkom 2016. godine saopštila da neće više raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i preko 15 miliona kvadrata zemljišta dok ne budu regulisani imovinski odnosi između države i tog preduzeća.

,,Dosadašnja praksa nam dokazuje da nijedan respektabilan investitor nema namjeru da novac, znanje i iskustvo ulaže na temeljima privatizacionog kriminala i pravno nedefinisanog statusa i zemljišta Solane”, kaže Kurmemović.

Ona podsjeća da crnogorska Vlada odbija da ispuni zahtjev za stavljanje Solane na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, iako je to obećala još početkom 2016. Zvanična Podgorica je tada saopštila da čini ,,inicijalne korake u cilju zaštite Solane na međunarodnom nivou”!?

Sve je ostalo na inicijalnim koracima, dok se biodiverzitet u zaleđu ulcinjske Velike plaže opasno urušio, bazeni su u katastrofalnom stanju, izmijenjen je i hemijski sastav vode, a na sve to ukazuje sastav ptičijeg svijeta koji se, zbog svega navedenog, bitno promijenio.

,,Najbolji inidikator da nešto nije u redu su ptice, koje su jako osjetljive na sve promjene u životnoj sredini. Struktura ptičijeg svijeta je znatno promijenjena, kao i hemijski sastav vode u bazenima”, kaže ornitolog Centra za zaštitu i proučavanje ptica Bojan Zeković.

,,Na kraju će za ovakvo stanje u Solani biti kriva Opština Ulcinj i ljudi koji sjede i čekaju da se nešto desi”, poručuje direktorica Društva Dr Martin Šnajder – Jakobi Zenepa Lika.

Ona je, ipak, optimista. ,,Pet godina preživljava ovaj prostor svašta. Ne umire. Urušava se, mijenja se, ali i dalje živi, kako tako. I dalje je jedinstven. Uvjerena sam da bi se biodiverzitet na ovom prostoru oporavio za dvije godine. I biće tako. Uprkos jasnim namjerama da ga unište. I što nam stavljaju novu so na živu ranu”, zaključuje Lika.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo