Povežite se sa nama

SVIJET

NOVI CARINSKI RAT: KINA UZVRAĆA NA UDARAC IZ VAŠINGTONA: Zub za zub

Objavljeno prije

na

Sjedinjene Američke Države u utorak ujutro dobile su najgoru ekonomsku vijest još od 1929. godine i vremena svjetske ekonomske krize. Akcije na tamošnjim berzama zabilježile su najgori dnevni početak od Velike depresije, a kako su ekonomski novinari izvijestili sve zbog novog carinskog rata koji je američki predsjednik Donald Tramp poveo protiv Kine, druge najmoćnije nacionalne ekonomije na svijetu.

,,To je zub za zub, Kina uzvraća, a to tršišta tjera u vrtlog. Današnji pad vjerovatno će narednih dana ubrzati približavanje najnižim godišnjim cijenama”, kazao je Piter Kardilo, glavni ekonomista tržišta pri brokerskoj kući First Standard Financial u Njujorku.

Prije lomova na američkim berzama, vlada Kine je donijela odluku da od 2. aprila uvede uvozne takse za 128 vrsta roba iz SAD kao odgovor na carine na čelik i aluminijum koje je prošlog mjeseca uveo Vašington. Tada je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao memorandum O borbi protiv ekonomske agresije Kine. On je izjavio da poštuje kineskog predsjednika Si Đinpinga, saradnju s Kinom oko Sjeverne Koreje, ali da SAD imaju trgovinski deficit.

U utorak uveče administracija predsjednika Trampa podigla je ulog u rastućem trgovinskom obračunu s Kinom, najavljujući carine od 25 odsto na približno 1.300 proizvoda iz te zemlje s područja industrijske tehnologije, prometa i medicine, u pokušaju da prisili Peking na promjene u praksi poštovanja intelektualnog vlasništva. Ured američkog trgovačkog predstavnika predstavio je popis proizvoda koji obuhvata oko 50 milijardi dolara uvoza procijenjenih za 2018, od hemikalija do televizora, motornih vozila i elektroničkih komponenti.

U srijedu je Kina uzvratila. Ministarstvo finansija u Pekingu je saopštilo da će biti pogođeno 106 američkih proizvoda uključujući soju, automobile i hemikalije na koje će biti primijenjene carine od 25 osto, što će iznositi 50 milijardi dolara.

SAD i Kina pokazuju mišice čime utiču na finansijska tržišta, procjenjuju analitičari. To može razmirice podignuti na globalniji nivo. Najveći pobjednici biće japanski jen, švajcarski franak i zlato.

Tramp je pokrenuo trgovinske mjere protiv Kine, uz obrazloženje da je deficit SAD u trgovini s ovom zemljom ,,van kontrole” i da iznosi 504 milijarde dolara (prema zvaničnim podacima SAD deficit iznosi 375 milijardi dolara), optuživši istovremeno Peking za krađu intelektualne svojine.

,,To je najveći deficit koji je imala bilo koja zemlja u istoriji našeg svijeta “, rekao je Tramp uoči potpisivanja memoranduma. ,,Imamo aktuelnu situaciju i s ogromnom krađom intelektualne svojine, koja, isto tako, iznosi više stotina milijardi dolara”.

Kineski državni mediji u međuvremenu su pozvali druge zemlje na otpor. ,,Budući da se čini kako će se SAD i dalje ponašati na taj način, druge zemlje trebalo bi da prestanu da se nadaju da će biti pošteđene njihovih protekcionističkih poteza. Stoga trebaju biti odlučnije u čvrstom postavljanju protiv SAD”, napisano je u pekinškom dnevniku Čajna dejli koji se smatra bliskim vladi Kine. Američke carine u prvom razdoblju povećale bi rast bruto domaćeg proizvoda SAD i usporile kineski ekonomski rast. Takođe bi usporile svjetski ekonomski rast, naveo je list, pozivajući se na istraživanje banke China International Capital Corporation.

Čajna dejli navodi da je Kina pozvala na rješavanje bilateralnih ekonomskih i trgovinskih sporova kroz pregovore, ali i da neće odstupiti od kontramjera da bi zaštitila svoja prava i interese. Podsjeća, takođe, da je posljednjih dana i druga strana izrazila spremnost da pregovara kako bi se pronašlo rješenje.

Neki ekonomisti sa strane manje su diplomate. Objašnjavaju da su SAD, zaratile s nekim ko za njih jeftino radi njihove brendove. Po takvima, kada Kina proizvede jedan ajfon ona u svoj ukupan domaći proizvod uknjiži 50 dolara. Kada isti ajfon američka kompanija proda a da ni ne stigne u SAD već pravo ode kupcu, ona u domaći BDP ukalkuliše 1.000 dolara. Sada je ta lagodna pozicija SAD u opasnosti.

Prije dvije sedmice prvom odlukom Tramp je uveo carine na uvoz čelika i aluminija. To su kineski trgovinski stručnjaci ocijenili kao ,,bezobziran napad” na multilateralni trgovinski sistem

EU je zaprijetila da će uvesti carine na burbon, puter od kikirikija, brusnice i sok od pomorandže, proizvedene u SAD. Brazil, nacija od preko 200 miliona ljudi i još jedna velika privreda u usponu objavila je da razmatra recipročne mjere.

Američki predsjednik ponudio je da pregovara o novim tarifama s drugim zemljama, vjerovatno misleći na američke saveznike u Evropi i Aziji, zasnivajući to na maglovitim pitanjima bezbjednosti. Tako će privremeno biti izuzeti od primjene carina članice Evropske unije, Argentina, Australija, Brazil i Južna Koreja.

Dakle, ukoliko se ostavi po strani Kina i pojedini neprijatelji Vašingtona, saveznici SAD bi na kraju mogli da sasvim izbjegnu Trampove tarife.

U Njemačkoj smatraju da se to, jednostavno, zove ucjena. Vašington prisiljava dugogodišnje saveznike u Evropi i Aziji da maltene preklinju da im budu ukinute tarife – što nije ni velikodušno ni pristojno. To se doživljava kao šamar tradicionalnim partnerima Vašingtona kao što su Njemačka i Južna Koreja. A takav takav potez može da pokrene i trgovinski obračun, jer erodira ostatke povjerenja ili nade koje su američki saveznici polagli u predsjednika Trampa. Tvrdnja da će kažnjavanje saveznika doprinijeti bezbjednosti Amerike nema nikakvog smisla.

Posjeća se da je Trampov nekadašnji menadžer kampanje i savjetnik Stiv Benon, jednom sam sebe nazvao „ekonomskim nacionalistom”. To je dobra etiketa i za Trampa.

Tramp je već u više navrata djelovao po tom impulsu da kazni partnere ili države koje ne „igraju pošteno”, šta god to značilo. Na primjer, onda kada je povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), sporazuma o kome je Vašington godinama pregovarao s ključnim saveznicima u Aziji. Ili kada je objavio povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi.

Ukoliko opstane Trampov presedan – korišćenje klimavog argumenta nacionalne bezbjednosti da se progura ekonomsko nacionalistička agenda – to će iskoristiti i druge zemlje. Tako će biti potkopana međunarodna trgovinska politika, strahuju u Njemačkoj, drugoj največoj zemlji izvozniku, poslije Kine.

Izlaz se vidi u djelovanju Trampove Republikanske stranke u Kongresu SAD. Republikanski predstavnici moraju konačno da priznaju da je isuviše opasno dati Trampu prostora da sam manevriše u ključnim pitanjima, uključujući i carine. To je opasno za SAD i za cio svijet. Zbog toga moraju ograničiti njegovu moć, smatra se u Njemačkoj.

Tramp je u svojim tvitovima naveo razloge zašto smatra da je u pravu: ,,Kada jedna zemlja gubi milijarde u trgovinskoj razmjeni i to s gotovo svima onima s kojima pravi poslove, trgovački rat je opravdan i lako se dobija… Prekidajući trgovinsku razmjenu pobijedićemo ubjedljivo. Jednostavno, zar ne!”

Međutim, nobelovac ekonomista Pol Krugman piše: ,,Tačno je da trgovinski deficit stvara probleme kada je ekonomija u depresiji i kada je nezaposlenost velika… Sada kada je u SAD nezaposlenost četiri odsto motivi za uzbunu su slabi. Nema šanse da dobijemo trgovinski rat, možemo jedino otvoriti put represalijama”.

Neuspjeh s kaznenim carinama i logika eskalacije opresivnih mjera vjerovatno će dovesti do širenja lepeze zabrana na strateške sektore kao što su informatika, elektronika, automobili i djelovi… Tu nastaje problem koji se lako može oblikovati kao finalni napad na Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), na šta su već ranije u tekstu upozorili iz Njemačke.

Poslije Drugog svjetskog rata desetine zemalja su pod vođstvom SAD uspostavile niz trgovinskih pravila i institucija čiji je cilj bio da spriječe ponavljanje Velike depresije iz tridesetih. Pored mnogih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini ustanovljena je i STO sa zadatkom da nadzire sistem i kažnjava one koji bi da zaobiđu pravila. To je daleko od savršenog rješenja, ali omogućava rješavanje sporova među zemljama.

STO je moralni korektiv beskrupuloznih tržišnih zakona i multinacionalnih kompanija. Sa STO zemlje u razvoju imaju povlašćene izvozne carine, što bi trebalo da pomogne njihovom ekonomskom razvoju. Tako je STO postala epicentar globalizacije.

No, biznismen Tramp preokrenut u predsjednika najveće ekonomske sile svijeta ignoriše STO i optužuje njene predstavnike za nepravedan odnos prema SAD. Ne odgovara mu da se u dugim rundama pregovora gomba s Trećim svijetom oko uklanjanja vidljivo prevaziđenih procenata. Radije poseže za palijativnim mjerama disciplinovanja svijeta, za daljim rušenjem globalizacije, pa i već načete STO. Tu prijeti mnoštvo mogućih opasnih reperkusija koje dovode do opšte svjetske neravnoteže i konflikta.

Ostatak svijeta bi mogao protumačiti Trumpove tarife kao signal da SAD odustaju od vođstva u trgovini i da odbacuju obavezu da igraju po pravilima koja su prethodne administracije uz mnogo truda uspostavile. Na duži rok, kao što naglašava londonski nedeljnik Ekonomist, takva percepcija bi mogla navesti druge zemlje da odgovore recipročnim mjerama.

Crni utorak

Velika kriza ili Velika depresija globalni je ekonomski krah koji je počeo 1928. godine i trajao do 1939. Smatra se za najduži i najoštriji sunovrat industrijalizovanog Zapadnog svijeta do Velike recesije 2008.

Za početak Velike krize uzima se 29. oktobar 1929, dan poznat kao Crni utorak, kada je došlo do pada berze u SAD, što je dovelo do drastičnog umanjenja proizvodnje roba i usluga, dramatičnog rasta nezaposlenosti i akutne deflacije.

Zbog kulturno-socioloških posljedica ovog događaja, koje su bile najizraženije u SAD, Velika kriza nalazi se na drugom mjestu na listi događaja s razornimm uticajem na američko društvo. Prednjači Građanski rat 1864-1868.

Velika depresija imala je razorne posljedice kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama. Lična primanja, prihodi od poreza, profiti i cijene su pali, dok je međunarodna trgovina bila više nego prepolovljena. U SAD je nezaposlednost dostigla 25 odsto, a u nekim zemljama čak 33 odsto.

Bila je to najduža, najdublja i najrasprostranjenija finansijska kriza 20. vijeka. I danas se Velika depresija uzima kao primjer koliko svjetska privreda može biti uništena.

Savremeni ekonomisti se uglavnom slažu da je Velika depresija okončana sa približavanjem Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, vjeruju da su troškovi vlada za naoružanje ubrzali oporavak i smanjili nezaposlenost.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

SVIJET

NAJAVE EVROPSKE DESNIČASRAKE RENESANSE: Miris tridesetih godina prošlog vijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tendencija i ideja koje se kriju iza floskula o nacionalnom suverenitetu,  tradicionalnim i hrišćanskim vrijednostima pribojava se dobar dio Evrope. Neki u sjećanje prizivaju sredinu prošlog vijeka kada su se stvari otele kontroli

 

Mađarski desničarski premijer Viktor Orban i njegov poljski kolega Mateuš Moraviecki sastali su se prošlog četvrtka – prvog aprila sa Mateom Salvinijem, čelnikom italijanske desničarske stranke Liga. Njihov cilj je postavljanje temelja za novu evropsku političku grupaciju.

Sastanak u Budimpešti najavio je savez koji obećava evropsku renesansu temeljenu na nacionalnom suverenitetu, porodici i tradicionalnim i hrišćanskim vrijednostima. Tendencija i ideja koje se kriju iza floskula o nacionalnom suverenitetu, porodici, tradicionalnim i hrišćanskim vrijednostima pribojava se dobar dio Evrope. Neki u sjećanje prizivaju sredinu prošlog vijeka kada su se stvari otele kontroli. Osim o prekrajanju Evrope, tri političara su razgovarala i o distribuciji vakcina protiv koronavirusa među zemljama članicama EU i pozvali Evropsku komisiju da poveća tempo nabavke.

Odmah nakon ovog susreta oglasio se čelnik Evropske narodne partije (EPP) i nekadašnji predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i prozvao svog poljskog kolegu. „Rusija mobilizuje svoje snage oko Ukrajine. U Budimpešti Morawiecki sa Orbanom i Salvinijem organizuje pro-putinovski politički blok. To nije prvoaprilska šala”, napisao je Tusk na Twitteru. 

Rusija je, smatraju brojni analitičari, do sada bila jedan od najvećih kamena spoticanja brojnih evropskih desno orijentisanih struja. Salvini i Orban se slažu po ruskom pitanju. Orban njeguje dobar odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mađarska se izjasnila protiv sankcija EU protiv Rusije, koristi rusku naftu, plin i nuklearnu energiju. Postala je i prva zemlja EU koja je koristila rusku vakcinu protiv COVID-19. Salvini je takođe proruski raspoložen. Poljaci sa ovom zemljom imaju neku vrstu toplo-hladnog odnosa. Sada se, izgleda, prešlo i preko tog problema i krenulo u izgradnju „nove slike Evrope“.

Ko prati težnje desničara širom Evrope zna da ovo nijesu neki novi momenti, već još jedan u nizu pokušaja pravljenja zajedničke platforme.

Prije dvije godine, aprila 2019. godine Salvini je izjavljivao kako se sa evropskih adresa pruža ruka saradnje njegovoj Ligi. „Razlika između nas i drugih je u tome što oni moraju ići u inostranstvo kako bi tražili saveze… ali Liga poziva evropske pokrete u Italiju, naša je zemlja postala centar, zahvaljujući ovoj vladi”, rekao je Salvini tada zamjenik premijera Italije. Bez skrivanja radosti što je nedjelju prije ove izjave njegova desničarska koalicija pobijedila na izborima u južnoj regiji Bazilikata i okončala 24 godine tamošnje vladavine ljevice, Salvini je na Italiju gledao kao novi centar ujedinjenja sličnih snaga. „Zbogom lijevo. A sada da promijenimo Evropu”, tvitnuo je nakon pobjede.

On je nedugo nakon toga otputovao u Varšavu, gdje je održao sastanke s Jaroslavom Kačinskim, šefom Zakona i pravde i ostalima u desničarskoj vladajućoj stranci. Govorilo se o dvjema zemljama koje su pokrenule „evropsko proljeće” i koje bi moglo okončati dominaciju „osovine Njemačka-Francuska” na kontinentu.

Evidentirano je više puta i savezništvo između Salvinija i mađarskog krajnje desnog premijera je. Orban je Salvinija nazivao „herojem u njegovim očima”, prvenstveno zbog imigrantskih stavova i suprotstavljanja EU. Orban je ranije izjavljivao da je Italija jedina velika evropska zemlja koja ima Vladu koja je takođe posvećena zaustavljanju migracija. „Možda ovo objašnjava nade koje vežemo za Italijane“, govorio je. U međuvremenu su se stvari i u Italiji malo promijenile sa dolaskom Maria Dragija na mjesto premijera. Salvinijev je položaj sada teži nego dok je bio zamjenik premijera. Njegova stranka Liga jedna je od nekoliko koje podržavaju novu koalicionu vladu premijera Dragija. Dragi je priznati eurofil. Samim tim, Salvini je bio prinuđen da ublaži svoje stavove prema EU. Ostaje da se vidi kako će novi izleti sa Mađarskom i Poljskom uticati na njegov položaj kada je unutrašnja politika u pitanju.

Tri glavna aktera nove desne platforme nijesu jedini koji su se sastajali posljednjih nekoliko godina, niti su sami u ovoj igri. Evropski čelnici krajnje desnice sastali su se 2018. u Nici, gdje je Marin Le Pen bila domaćin skupa na kojem su učestvovali Gert Vilders iz holandske Stranke za slobodu (PVV), Harald Vilimski iz FPO Austrijske stranke Sloboda i Tomio Okamure osnivača češke desničarske partije Sloboda i direktna demokratija (SPD). I ovdje se pričalo o „drugačijoj Evropi“ baš kao i na sastanku tri lidera prošlog četvrtka.

Nakon ovog novog okupljanja desničara iz prošle nedjlje, obećano je i proširenje saveza, a obećali su i „nadu nakon najmračnijeg razdoblja nakon rata.“ Iz Salvinijevih usta se moglo čuti: „Evropu ćemo ponovno učiniti velikom, vraćajući je izvornim vrijednostima.“

Novi sastanci trojke najavljeni su za maj u Rimu ili Varšavi, a datum zavisi od pandemije COVID-19. Za Salvinija je ovo „put koji će se nastaviti u nekoliko etapa u raznim evropskim prijestonicama, uz proširenje grupe.“

Poljski premijer Mateuš Moraviecki je rekao da će predstavljati široki spektar mišljenja i ljudi. On se založio za „evropsku integraciju koja poštuje nacionalni suverenitet, porodicu, hrišćanstvo i odbranu tradicionalnih vrijednosti.“ Ovako poređani prioriteti ne mogu a da ne prizovu u sjećanje brojne događaje iz skorije prošlosti koji su se izdešavali na tlu najstarijeg kontinenta.

Trojka najavljuje odbranu granica Evrope. Orban je nakon sastanka, između ostalog rekao da je simbolično to što je njihova saradnja počela na Veliki četvrtak, još jednom podcrtavajući hrišćanske vrijednosti koje treba promovisati.

Njegov italijanski kolega dodao je da ne žele da se evropske nacije suprotstavljaju jedne drugima, već da uspostave zajedničku evropsku silu koja može zaštititi granice kontinenta. Poručio je i da ljevičarskim kulturnim grupacijama ne bi trebalo dopustiti da samostalno određuju budućnost kontinenta, jer „kultura, porodica i zdravlje nijesu ničiji monopol.“

Ukoliko se odluče da kreiraju novu političku grupaciju unutar Evropskog parlamenta na nekom od najavljenih sastanaka, imali bi 64 mjesta koja njihove stranke drže zajedno, 28 iz Lige, 24 iz PiS-a i 12 iz Fidesza.

Stranka PiS Moravieckog glavna je snaga evropskih konzervativaca i reformista (ECR), dok je Salvinijeva Liga najjači član skupine Identitet i demokratija (ID) u kojoj je i Nacionalni front Marine LePen iz Francuske. Te stranke zajedno imaju 135 od 705 mjesta u Evropskom parlamentu. Fidesz sada na tu brojku dodaje svojih 12 mandata. To bi ih moglo učiniti snagom na koju treba računati u Evropi. Ako uspiju riješiti razlike.

Evropa je, istorija opominje, plodno tlo za desničarsku politiku. Ovaj trend je pojačan pandemijom i nesnalaženjem EU, ali i pojedinačnih vlada tokom tog perioda. Populizam je biljka koja uspijeva i na neplodnom tlu i bez pogodnih vremenskih uslova, kakvi su prisutni posljednjih godina. Za tri godine su zakazani novi izbori za Evropski parlament. Prvi od izlaska Velike Britanije iz EU. Dovoljno je to vremena za konsolidovanje desnih snaga i animiranje novih aktera. Da li će biti reakcije s drugih strana političkog spektra? Ukoliko ne bude adekvatnog odgovora, nova mapa Evrope bi mogla izgledati zastrašujuće.

 

Mađarska priča

Fidesz je godinama bio jedan od najistaknutijih članova koalicije EPP. Ovo je članstvo pomoglo Orbanu da razvije strateški odnos s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, čija je stranka CDU uvijek bila vodeća u ovom konzervativnom bloku. Fideszov odnos s EPP-om postao je zategnut zbog mađarskog stava o pitanjima kao što su vladavina zakona, sloboda štampe i ljudska prava. EPP je u martu 2019. suspendovala Fidesz kao člana, pa su tako Orbanove kolege lišene stranačkih sastanaka, vremena za govor, glasačkih prava i kandidatura za radna mjesta. Stvari su se u međuvremenu dodatno komplikovale, pa je Orban, smatraju analitičari, odlučio potpuno napustiti EPP prije nego što bude izbačen iz ove koalicije. „Kad je odnos između Fidesza i EPP-a završio, situacija se razjasnila u Evropi“, rekao je Orban za mađarsku državnu televiziju. Mnogi Evropljani odbacuju imigraciju i multikulturalizam, preferiraju tradicionalni porodični model i žele zaštititi svoj nacionalni identitet te nacionalnu vlast smatraju superiornijom od evropskih direktiva, rekao je mađarski premijer. „Ti glasači imaju fragmentiranu zastupljenost u Evropi. Pokušaćemo to ispraviti“, rekao je.

Dragan LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EU, VAKCINE, KUĆNA TRVENJA: Efekti loših politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problemi sa AstraZenekom su zakomplikovali situaciju. No, sve je počelo znatno ranije. Dok su kineska i ruska vakcina još van upotrebe u EU od samog starta kasni isporuka dogovorenog broja Pfizerovih doza

 

Lani  u ovo doba, razmišljalo se o planovima za ljeto 2021.   Krajem godine zemlje su konačno imale prilike da se upišu i na liste čekanja za prvu odobrenu vakicinu. Bilo je to Pfizer-Biontekovo čedo. EU je već u decembru mogla naslutiti da će stvari biti mnogo komplikovanije nego što je planirano. Danas, tri mjeseca nakon što je prva Britanka i Evropljanka vakcinisana, problemi stanovništva EU nijesu ni blizu razrješenja.

Posljednje nedjelje donijele su velike nevolje. Najnovija je ona sa raspodjelom vakcina unutar EU. Ovog utorka, 16. marta, šefovi vlada šest zemalja EU zatražili su od Brisela da donese „korektivni mehanizam” kako bi se okončala nepravedna raspodjela vakcina protiv korona virusa među članicama Unije. Nakon pisma od par dana ranije na sastanku u Beču snage su udružili premijeri Austrije Sebastijan Kurc, Češke Andrej Babiš, Slovenije Janez Janša i Bugarske Bojko Borisov. Preko video linka njihove stavove podržali su premijeri Hrvatske Andrej Plenković i Letonije Arturs Krisjanis Karins.

„Mislim da je važno pronaći tehničko rješenje sa Evropskom komisijom i Evropskim savjetom kako bi se isporučile dodatne doze vakcina onima prema kojima je učinjena nepravda”, izjavio je u Beču austrijski kancelar.

Situacija u ovim zemljama je komplikovana. Češka je nedjeljama u lokdaunu, a sličnu sudbinu proživljava i Bugarska. Tamošnji premijer Boško Borisov je ukazao  da oni ne traže milostinju, već da se ispravi nepravda. Njegova zemlja  je dobila samo trećinu predviđenih doza. Borisov napominje da se od EU tražilo suzdržavanje od narudžbina kineskih i ruskih vakcina. Na sajtu politico.eu mogu se naći brojni proračuni vezani za  situaciju sa vakcinacijom u EU.  Da je stanje u Bugarskoj alarmantno potvrđuju politicove tabele koje kažu, da će, ako se nastavi ovim tempom, Bugarska  stopu od 70 odsto vakcinisanih odraslih stanovnika dostići u junu 2024.

Ukupan broj primijenjenih doza vakcinisanja na 100 ljudi u Britaniji je skoro 40, u EU se kreće oko 11. Iz grupe šest zemalja koje traže pravičniju raspodjelu osim Bugarske koja je na ispod 5 doza na sto stanovnika, te Letonije koja je jedva premašila brojku od 5 na sto, niske brojke od nešto preko 7 bilježi i Hrvatska. Naravno, radi se o samo jednoj dozi vakcine, pa se broj ne može koristiti kao broj ukupno vakcinisanih.

Iz Evropske komisije javili su da su države članice EU same tražile fleksibilnost i odlučile da odstupe od pravila da se vakcine raspoređuju prema broju stanovnika. EU je tako pokušala da prebaci dio odgovornosti za neravnomjernu raspodjelu vakcina sa sebe na svaku članicu Unije ponaosob.

Iz EK su saopštili da „prema ovom sistemu, ako država članica odluči da ne preuzme njenu proporcionalnu dodjelu, doze se preraspodjeljuju među ostalim zainteresovanim državama članicama”. Prema medijskim izvještajima, Bugarska se, na primjer, odlučila za manje injekcija Pfizer/BioNTecha, najskuplje od vakcina, i pojačala nabavku AstraZenece. Kao rezultat toga, druge su zemlje EU mogle kupiti tako nastao višak Pfizer/BioNTecha.

A onda – šok. Njemačka, Francuska, Španija, Italija, Danska, Norveška, Irska, Island, Estonija, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Holandija i Austrija, obustavili su korišćenje Astrazeneca vakcine ili  određenih njenih serija. Do ovoga je došlo nakon prošlosedmičnih izvještaja da su neki vakcinisani razvili krvne ugruške. Da je ugruške prouzrokovala vakcina još ne postoje dokazi, piše Associated Press. Evropska agencija za lijekove (EMA) kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kažu da dostupni podaci ne sugerišu da je vakcina izazvala ugruške i da bi se trebalo nastaviti sa vakcinacijom. Ispitivanja traju.

Sada su zbunjeni  milioni vakcinisanih ovom formulom u najvećim evropskim zemljama. Od odobravanja vakcine se znalo za njenu upitnu učinkovitost. Navodilo se da je vakcina efikasna 70 posto, pa je kasnije EMA saopštila da je vakcina 60 posto efikasna. Analitičari navode da, kakav god bio ishod ispitivanja ove vakcine, skepsa prema njenim pozitivnim efektima može samo rasti.

Problemi sa AstraZenecom su zakomplikovali situaciju. No, sve je počelo znatno ranije. Dok su kineska i ruska vakcina još van upotrebe u EU od starta kasni isporuka dogovorenog broja Pfizerovih doza.

Rojters je još u februaru prenio vijest da Pfizer Inc nije isporučio EU oko 10 miliona doza vakcina COVID-19 koje su trebale stići još u decembru. Evropski zvaničnici su rekli da je ovim činom EU ostavljena na otprilike jednu trećinu nabavke koju je očekivala od američkog proizvođača ljekova.

Dok neki evropski zvaničnici tvrde da imaju podatke da će ostatak naručenih Pfizerovih doza stići do kraja marta, Rojters prenosi da su iz Pfitzera odbili da komentarišu „red vožnje“, jer se radi o povjerljivim podacima.

Prije mjesec dana predsjednica EK Ursula von der Lejen je pred Parlamentom govorila: „Kasnili smo s odobrenjem. Bili smo previše optimistični kad je riječ o masovnoj proizvodnji i možda previše uvjereni da će ono što smo naručili zaista biti isporučeno na vrijeme”. Lejenova je primijetila da bi trebalo odgovoriti na pitanja o tome što je pošlo po zlu kada je isporuka u pitanju.

Ispostavilo se da EU ima još jednu diskutabilnu situaciju. Uprkos nedostatku vakcina, iz EU je izvezeno ukupno 34 miliona doza vakcina protiv korona virusa. Ova brojka uključuje i 9 miliona poslanih u Veliku Britaniju i 1 milion u SAD. U međuvremenu predsjednik evropskog savjeta Šarl Mišel je optužio Britaniju da je stavila zabranu na izvoz vakcina i time uzburkao duhove. Britanska vlada je odmah demantovala postojanje zabrane, a tamošnji premijer Boris Džonson je u Donjem domu britanskog parlamenta energično odbacio optužbe.

Nakon ovakve Mišelove izjave iz EU se moglo čuti: „Dobro znamo da smo mi, EU, vrlo, vrlo aktivan izvoznik vakcina i da to nije nužno slučaj svih naših partnera”. Prema najnovijim podacima koje je objavio Guardian za 9. mart, od 34. 090,287 doza izvezenih iz EU u 31 zemlju, 9. 106,162 otišlo je u Veliku Britaniju, 3. 917,640 u Kanadu, 3. 134, 204 u Meksiko, 2. 720,210 u Japan i 1. 368,900 u Saudijsku Arabiju . Ostali korisnici izvoza iz EU-a bili su Hong Kong, Singapur, SAD, Čile i Malezija. „Ako Evropa snabdijeva svijet, dok svi drugi misle samo na sebe, onda cijela stvar ne može da proradi“, pojasnio je situaciju poslanik Evropskog parlamenta Peter Lize koji se zalaže da EU poradi na zabrani izvoza vakcine.

Iz Britanije stižu glasovi da je velik broj izvoza iz EU odraz poslovnog modela Pfizera i drugih glavnih dobavljača ljekova. Oni proizvode za globalnu distribuciju uglavnom šalju sa evropskih proizvodnih stranica. Puno optužbi i malo transparentnosti, reklo bi se sa distance.

Usljed ovakvog razvoja situacije sa dva odobrena rješenja za borbu protiv COVID-19, EU se našla u konopcima i moguće da će morati pribjeći najneželjenijem izlazu iz ovakve situacije. Pružanjem ruke Rusiji.

Po mnogima ovaj nezamisliv scenario je u toku. EU razmatra dodavanje vakcine ruske proizvodnje na listu odobrenih kako bi popunila zalihe. Ako bi Sputnjik V prešao granice EU uz sve sertifikate to bi bio diplomatski trijumf Rusije. EU je, sjetimo se,  javno odbacila rusku kampanju protiv korona virusa kao propagandnu akciju režima i osudila testiranja na brzinu njihove vakcine. Tu su i sankcije i trvenja u slučaju Alekseja Navaljnog.

Mediji su prenijeli da je jedan zvaničnik EU rekao da vlade EU razmišljaju o pokretanju razgovora s proizvođačima Sputnjika V. Mađarska i Slovačka već su kupile ruski proizvod, Češka je zainteresovana, a izgleda da Italija razmišlja o proizvodnji ruskih vakcina u zemlji u pogonu ReiThera u blizini Rima.

Glasnogovornica italijanskog ministarstva industrije odbila je komentarisati razgovore o mogućoj upotrebi pogona ReiThere za izradu Sputnjika V. Rekla je: „Proizvešćemo sve odobrene vakcine gdje god je to moguće”.

Narativ o Sputnjiku u EU već se počeo mijenjati nakon što su podaci ispitivanja od 2. februara pokazali da je vakcina učinkovita 92 odsto.  A 23 dana kasnije, kada je debitovao na samitu EU kao novi talijanski premijer Mario Dragi  je kolegama iz EU saopštio da se mora kupiti više doza, uključujući one izvan bloka, i proširiti proizvodnja. Mnogi ovakve Dragijeve istupe povezuju sa tim što su njegovu vladu podržale i desničarska stranka Liga i desni centar Silvia Berluskonija Forza Italia, koji dugo pozivaju na ukidanje sankcija EU Moskvi. Italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca izjavio je da ga ne interesuje nacionalnost vakcine ukoliko ona dobije odobrenje od EMA i AIFA (italijanske agencije).

U Njemačkoj se mijenjaju vjetrovi.  Tomas Mertens, šef njemačke Stalne komisije za vakcinaciju, opisao je Sputnjik V kao „dobru vakcinu koja će u jednom trenutku vjerojatno biti odobrena i u EU. Ruski naučnici su vrlo iskusni sa vakcinama, a Sputnjik V je vrlo pametna konstrukcija “, rekao je Mertens za Rajniše Post.

Prije dvije nedjelje EMA je pokrenula reviziju ruske vakcine i mnogi zvaničnici su uvjereni da će ona dobiti odobrenje u maju.

Iza kulisa izgleda da se pregovara uveliko. Rusija kaže da je postigla nove sporazume o proizvodnji Sputnjika V u više zemalja EU. Prema Ruskom fondu za direktna ulaganja (RDIF), postignuti su sporazumi s firmama u Španiji, Francuskoj i Njemačkoj. Iz ovih zemalja – demantiji. Glasnogovornik laboratorije IDT Biologika u Njemačkoj rekao je da je proces „još uvijek u fazi razgovora”. „Trenutno su u toku dodatni razgovori o jačanju proizvodnje u EU”, rekao je čelnik fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitriev. „To će nam omogućiti da počnemo isporučivati ​​Sputnjik V na jedinstveno evropsko tržište nakon što ga odobri EMA”, optimističan je on.

Program vakcinacije u EU je postao važan politički test za EK koja je preuzela odgovornost na sebe od pojedinih država članica. Predsjednica Von der Lejen, iako je uvidjela brojne greške, rekla je da je ispravno da EU djeluje zajedno, a ne u konkurenciji. Ako EMA odobri rusku vakcinu, analitičari se boje podjela u EU.  Da podjela ionako ne nedostaje, pokazao je dosadašnji tok borbe sa COVID-om. Ako sve bude teklo kako se očekuje, već u junu ćemo vidjeti kakve su nus pojave primjene ruske vakcine na stanovništvu EU. Tačnije na njegov političkih vrh.

Dragan LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

COVID PASOŠI: Pelcovani naprijed, ostali stoj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se spremaju COVID pasoši, širom Evrope kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Između ostalog i zbog toga iz EU apeluju na jedinstven pristup, kako bi se izbjegla diskrepanca u mjerama njenih članica. Realnost je drugačija

 

Bliži se turistička sezona. Vrijeme za armije turista i protok novca. Makar je tako bilo do prošle godine. Kako bi ponovo pokrenuli ovaj pogon, u Evropskoj uniji i njenim članicama uveliko se radi na uvođenju digitalnog pasoša koji bi u sebi nosio podatke o vakcinacijama, testovima i ostalim važnim podacima vezanim za COVID-19. Cijeli proces, koliko god bio izvjestan, prate brojna pitanja.

Izrael, kao vodeća zemlja u broju vakcinisanih bliži se broju od 80 posto. Život se vraća u normalu. Otvaraju se prodavnice, tržni centri… No, za neka mjesta poput bazena, teretana, pozorišta… potrebna je zelena karta – specijalna digitalna propusnica koja se izdaje nedjelju dana nakon što se osoba revakciniše. Propusnicu mogu dobiti i oni koji su preležali COVID-19. Problem sa propusnicom je što važi šest mjeseci. Krajem februara oko 3,2 miliona Izraelaca je moglo sebi da priušti ovu propusnicu. „Sa zelenom kartom, vrata vam se prosto otvaraju. Vraćamo se u život!“, poziva Izraelce glas sa TV reklame.

Neku sličnu budućnost sanjaju i EU parlamentarci.

Evropska komisija najavila je da će u martu predložiti zakon o digitalnom pasošu. „Zeleni pasoš će tako vrlo brzo postati realnost, kako bi se početkom ljeta moglo planirati otvaranje turističke sezone. Cilj je omogućiti sigurna putovanja“, najavila je  predsjednica Europske komisije Ursula von der Lejen.

Korona pasoši će biti svojevrstan dokaz o vakcinaciji osobe. Sadržaće i rezultate testiranja za osobe koje nisu imale pristup vakcini, kao i informacije o oporavku od COVID-19, prisutnosti antitijela…

„Digitalna zelena propusnica trebala bi da olakša Evropljanima život. Cilj je postupno im omogućiti sigurno kretanje unutar EU ili izvan nje iz poslovnih ili turističkih razloga”, istakla je von der Lejen.  Za to će, predviđaju stručnjaci, trebati  još makar tri mjeseca. To je istakao i portparol Komisije Erik Mamer.

Da li je Zapadni Balkan dio Evrope i ima li ga u planovima vezanim za digitalne pasoše, saznaćemo vjerovatno za koji dan kada bude predstavljen zakonski okvir ovog posla.

A u međuvremenu, uzduž i poprijeko Evrope, kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Upravo zbog toga iz EU traže jedinstven pristup, kako bi se izbjego raskorak u mjerama njenih članica.

Realnost je drugačija.

Grčka je počela izdavati digitalne potvrde onima koji su u svojoj zdravstvenoj knjižici zabilježili revakcinaciju. „Zovemo ih potvrdama, a ne pasošima”, Aleks Patelis, glavni ekonomski savjetnik grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa verbalnom gimnastikom pokušava izbjeći problematike koje one izazivaju. „Za zemlje poput Grčke, koje zavise od turizma, neophodno je da se ovo pitanje riješi prije ljetne sezone”, napisao je Micotakis u pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Lejen. Zemlji su očajnički potrebni posjetioci, jer petina BDP-a dolazi od turizma. Nadaju se naročito dolascima iz Izraela i Britanije. Određena vrsta pasoša već se testira između Grčke, Kipra i Izraela.

Švedska i Danska idu svojim ritmom. Plan je razviti pasoš do prvog jula. Dojče vele prenosi da je Danska prije Švedske predstavila ovu vrstu dokumenta koji bi, prije svega, poslovnim ljudima mogao olakšati putovanja. Nije zgoreg napomenuti da je u ovim zemljama procenat vakcinisanih trenutno oko 7, odnosno 5 odsto, a da je švedski model stvaranja imuniteta dosta kritikovan od strane javnosti.

Britanci najavljiuju velike ljetnje događaje, poput muzičkih festivala Reding i Lids koji su u prekorona godinama okupljali po 100.000 posjetilaca. Vakcinacija teče po planu, još da se izdaju pasoši, razmišljaju ostrvljani. Ili makar neki od njih. Unutar zemalja mišljenja nijesu jedinstvena. Vlada Velike Britanije prvo je odbacila planove za ovakve pasoše. Ministar Nadim Zahavi nazvao ih je diskriminatorskim, ali prošle nedjelje ministar inostranih poslova Dominik Rab rekao je da su dokumenti „u razmatranju”.

U Poljskoj i Rumuniji su vakcinisani nakon ulaska u zemlju oslobođeni karantina.

Španija i Bugarska podržavaju svojevrsni COVID-pasoš. Austrijski kancelar Sebastian Kurc izjasnio se u intervjuu za Standard za uvođenje pasoša sa podacima o vakcinaciji, nagovijesto i da će Austrija uvesti svoj ako EU ne donese odluku do proljeća. Francuska i Belgija su zabrinute kako bi ove propusnice mogle potencijalno diskriminisati nevakcinisane.

Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenom evropskom COVID-pasošu, odnosno sertifikatu o vakcinaciji. Odgovorni evropski komesar Maroš Šefčovič rekao je u utorak da neke zemlje još imaju „etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka”. Druge opet žele sačekati nove naučne studije o učinku vakcine.

Njemačka je, prenio je DW, manje-više zatvorila kopnene granice sa Češkom i Tirolom u Austriji kao mjestima sa velikom stopom zaraze. Komesarka za zdravstvo EK Stela Kiriakides kritikuje ovu taktiku. No, takvoj taktici, piše DW, pribjegavaju i Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. „Graničari ne mogu zaustaviti virus”, direktna je Kiriakides.

Logično pitanje postavio je predsjedavajući najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Veber (CSU). Ono o nepostojanju jedinstvenih pravila za avionske veze sa Latinskom Amerikom. A može i jedinstvenih pravila uopšte.

Kineski predsednik Si Đinping je pozvao na uvođenje „globalnog mehanizma” koji bi koristio QR kodove kako bi se otvorila međunarodna putovanja. „Moramo da uskladimo politike i standarde i da uspostavimo ‘brze trake’ kako bismo olakšali uređen protok ljudi”, rekao je on. Iz organizacije Hjuman Rajts Voč su upozorili da bi se ovakvi kodovi mogli koristiti za „šire političko nadgledanje i isključivanje”.

Neki stručnjaci pozivaju svoje vlade da pričekaju međunarodne standarde za pasoše prije nego što otvore putovanje. Upozoravaju, poput Vebera, da bi neujednačeni standardi mogli dovesti do nesigurnih praksi ili geopolitičkih igrarija. „Od početka je izazov natjerati zemlje da čine ono što je najbolje za svijet, a ne ono što je najbolje za ljude unutar njihovih granica“, rekla je dr Nikol Eret ekspert za javno zdravstvo vašingtonskog univerziteta.

„Imagine, all the people…”, pjevao je 1971. Džon Lenon. Refren još odzvanja.

Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) je preduhitrilo EU. Za kraj marta planirali su uvođenje elektronske evidencije o vakcinaciji i testu na COVID-19. Travel Pass koji su predstavili isprobaće nekoliko velikih avio kompanija među kojima su Etihad, Quatar, Malaysia Airlines, Emirates… Air New Zealand najavio je uvođenje Travel Passa koji će se od aprila koristiti kao “mjesto za pohranu svih zdravstvenih podataka digitalno na jednom mjestu”.

Nacionalne, seksualne, polne razlike izgleda će uskoro progutati vrijeme podjela nad podjelama. Stručnjaci upozoravaju da bi skora podjela svijeta na vakcinisane i nevakcinisane mogla donijeti nove probleme.

Već se nagovještava podjela koja postavlja politička i etička pitanja. „Vakcine većinom odlaze u bogate zemlje i privilegovane rasne grupe u njima. Dodjela posebnih prava vakcinisanima, i pooštravanje ograničenja nevakcinisanima, dovodi do rizika dodatnog proširenja socijalnog jaza”, piše Nju Jork Tajms.

U grupu „nepovlašćenih“ dobar vremenski period spadaće većina onih koji su najskloniji putovanjima. Mlađih. Oni nijesu prioritetne grupe za vakcinaciju, a s obzirom na spor proces vakcinacije u gotovo svim zemljama Evrope, sačekaće sa prelaskom granica zemlje. Zbog toga je, makar pred očima javnosti, zabrinut  i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Bogatije zemlje COVID pasoše vide kao vakcinaciju na kvarno. Ako hoćeš da putuješ, moraš se vakcinisati. Mnogi bi i putovanja i slobodu izbora. Pred nama je moralno minsko polje, viču svjetski mediji. I zaista izgleda tako. Pitanje koje se rijetko čuje je – šta je sa djecom, trudnicama, osobama sklonim alergijama koji su isključeni iz sistema imunizacije. I opet – gdje smo u svemu tome mi iz zemalja koje tek treba da pristupe EU.

Kakva je alternativa i da li se o njoj uopšte razmišlja? Moguće da će to biti obavezni karantini, kao što je do sada bio slučaj u mnogim zemljama. Za one koji to sebi mogu priuštiti. Bilo zbog novca ili trajanja karantina. Naravno, i testiranje bi moglo biti ponuđeno kao alternativa. No, opet dolazimo do početka vrzinog kola u kom negativni rezultat testa nije potvrda da neko nije zarazan. Isto, sve su prilike, važi i za vakcinaciju.

Upravo zbog toga se čuju brojni glasovi iz EU koji kažu da prije uvođenja COVID pasoša treba pronaći odgovore na pitanje može li vakcinisana osoba biti prenosilac virusa.

Cno tržište spremno čeka, sigurni su mnogi. Vratimo se Izraelu. U Haaretzu, jednom od najdugovječnijih medija te zemlje, objavljeno je da se zelene karte mogu bez problema falsifikovati. Niko ne zna koliko je lažnih sertifikata u upotrebi, pa se vladini zvaničnici već oglašavaju sa pričom o ovoj kartici kao prelaznom rješenju.

Crno tržište za falsifikovane potvrde o vakcinaciji na društvenoj mreži Telegram broji više od 100.000 korisnika ove zemlje, objavio je Kanal 12.

Mediji prenose i da je Epl  iz svoje prodavnice App Store uklonio desetine sumnjivih aplikacija koje nude sertifikate o vakcinaciji.

Dragan LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo