Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

OBRAZOVANJE I VASPITANJE: Škola kao teret

Objavljeno prije

na

Pri kraju avgusta, dok đaci koriste posljednje dane raspusta, roditelji vrijedno vježbaju matematiku. Svako dijete puta udžbenici, plus sveske, plus školski pribor, podijeljeno na toliko i toliko rata. Onda se uključi dio ekonomskih nauka: jedno ove godine ne mora da dobije patike, dugo može da prođe i sa lanjskom torbom, trenerka iz koje je neko izrastao izgleda kao nova. Kako se god okrene, u prosjeku je nemoguće pregurati početak školske godine bez najmanje stotinjak eura po glavi učenika.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva objavio je da su udžbenici počeli da se prodaju i da za prvi razred osnovne škole koštaju 34,60 , za drugi 41,90 , treći 38,70, a za četvrti razred 47,50 eura. Komplet udžbenika za peti razred je 55,60, za šesti 68,60, sedmi 84,20, osmi 73,90 i za deveti razred 78,30 eura.

Udžbenici za gimnaziju koštaju između 47 i 95 eura, ali srednja škola nije obavezna.

Opštinski odbor Sindikata prosvjete Podgorica organizovao je ovih dana tradicionalnu akciju „Pokloni, zamijeni ili prodaj korišteni udžbenik”. To, međutim, malo može da pomogne učenicima nižih razreda osnovne škole koji koriste puno radnih svesaka, a one, već ispisane, mogu samo da se bace.

Posebna su priča stalna nova izdanja Zavoda za udžbenike koja onemogućavaju ‘nasljeđivanje’ udžbenika. Vascijela crnogorska prosvjeta i svekolike njene reforme još nam nijesu donijele mogućnost da se jednom ustanovi koje to prve lekcije treba naučiti iz, recimo, poznavanja prirode. Nauka je to, možda jedne godine biljke rastu iz listova, dok se korijenje marljivo bavi fotosintezom; dogodine je sasvim drugačije.

Iako na prvi pogled izgleda samo kao budalaština, pitanje razlike između skakavaca i zrikavaca, tretirano u lanjskom udžbeniku prirode za peti razred, zapravo ni malo nije naivno. Ne zato što se tačan odgovor krije u dugačkim latinskim nazivima određenih organa kod skakavaca, odnosno zrikavaca, već zato što i za pisanje takvog pitanja i za njegovo odobravanje, pa zatim za ustanovljavanje njegove gluposti i za pisanje ispočetka, neko uzima pare.

Prošlog ljeta državni revizori su objavili da je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva poslovao sa gubitkom od 669,8 hiljada eura, zahvaljujući otpisu zastarjelih udžbenika u iznosu od 465 hiljada eura i izdacima za zarade127 hiljada većim od planiranih. Problem je riješen promjenom direktora.

U specijalitete državne kuće za izdavanje školskih knjiga spada i to što ‘kompleti’ knjiga sadrže razne stvari, razne pjesmarice, koje roditelji u jesen plate i donesu i na kraju školske godine, netaknute – bace. Kvaka je u tome što ste, ako ne kupite ‘komplet’, izloženi traženju jednog po jednog udžbenika diljem gradskih knjižara, sa velikim izgledima da ih ne nađete.

Godinama je u Crnoj Gori potezana priča o besplatnim udžbenicima, svaki put bezuspješno. Prošle godine, voljom vlasti, i zakonom je onemogućeno da osnovci dobiju besplatne udžbenike. Iz nevladinih organizacija uzalud su upozoravali da su takvi propisi nezakoniti i protivustavni.

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović objašnjavao je da bi dodjela besplatnih udžbenika proizvela problem u sistemu: ,,Ko bi na kraju školske godine skladištio te knjige, da li sve škole imaju uslove i stručni kadar za to. Ko će procjenjivati stepen oštećenja knjiga i da li će moći da dobiju svjedočanstvo oni koji ne plate naknadu za oštećenje”. Zvuči baš komplikovano.

Besplatni udžbenici koštali bi oko pet miliona eura. Otprilike toliko građani ove zemlje izdvojiće za garancije koje je vlada davala za kredite Pobjede, kuće prepoznate po prosvjetiteljskim dometima od devedesetih do danas. Prioritet je prioritet.

Ako u prosječnoj porodici, sa dvoje odraslih i dvoje djece, radi samo jedan od roditelja, žive u siromaštvu koje im jedva omogućava da se prehrane. Prosječna plata, prema podacima Zavoda za statistiku, u junu je iznosila 478 eura. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe je blizu 800 eura. Ako više od pola plate date za hranu, koja prema Monstatovoj potrošačkoj korpi košta 253 eura, drugu polovinu za račune – nema dijela koji vam ostaje za knjige. Kao i obično, moglo bi se ozbiljno raspravljati o preciznosti domaće statistike i o tome koje mađioničarske sposobnosti treba da imaju Monstatove domaćice koje hrane četiri osobe za 8,4 eura dnevno.

Spasonosno rješenje za običan svijet u Crnoj Gori je plaćanje na rate. Pa se onda svakog mjeseca prištedi na hrani, odjeći, svemu i svačemu i tone u sve dublje siromaštvo.

Ako bi V‚lada sjela i razmislila u uštedama na sopstvenom stanovništvu zapravo bi mogla da ode i dalje. Možda da u okviru sljedećeg paketa mjera fiskalne konsolidacije predloži izmjene Ustava po kojima bi prestala da bude obavezna osmogodišnja škola. Za potrebe našeg tržišta rada dovoljna su i četiri razreda. Da čovjek zna da potpiše ugovor o radu koji mu garantuje status roblja.

Prema nedavno objavljenim podacima Zavoda za zapošljavanje u Crnoj Gori je najlakše naći posao ako imate završenu samo osnovnu školu, a najmanje šanse da nađu posao imaju oni koji su završili fakultet.

Za ljude bez zanimanja, odnosno sa završenom osnovnom školom, u prvih šest mjeseci ove godine bilo je 14.405 slobodnih radnih mjesta. Precizno: 49. 21 odsto. Istovremeno, od 1. januara do 17. jula ove godine, među ukupno oglašena 29.272 slobodna radna mjesta bilo je svega 2.227 ili oko deset odsto slobodnih radnih mjesta koja su zahtijevala visokoobrazovane radnike.

Trećinu od 31.377 nezaposlenih u Crnoj Gori čine visokoobrazovani građani, preko 45 procenata mladi.

Ko god živi u zemlji u kojoj djecu jedva može da pošalje i školu i zna da su vlastodršci zamislili da svu, osim svoje djece, u budućnosti koriste kao nekvalifikovanu radnu snagu ili, prosto, sluge, ne može ništa drugo željeti nego da se odavde ide. Kud god.

Prvacima besplatni udžbenici

Lokalna uprava u Beranama će svim đacima prvacima na teritoriji opštine koji u septembru kreću u školu obezbijediti besplatne udžbenike. Prvacima će, kako je najavljeno, kompleti knjiga biti uručeni 1. septembra, na dan kada prvi put budu sjeli u školske klupe. Predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić istakao je da je to najbolji način da se najmlađim osnovcima čestita početak školovanja i olakša jedan od prvih važnijih koraka na životnom putu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DANAS, SJUTRA

Aleksandre, sklonite te momke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ima onih koji misle da Vučića treba ignorisati. Problem je što Vučić ne ignoriše Crnu Goru. Naprotiv. Osim što mlati Milanom i Metodijem po njoj, lično dođe kivan zbog njene evropske budućnosti, ispod žita pokušava da se domogne i ovdašnjih kritičkih medija. Na njegovoj crvenoj listi su svi nepokoreni. To je poruka koju je poslao i zaustavljajući dugogodišnjeg urednika Monitora ovog vikenda na srpsko crnogorskoj granici

 

 

Vučić se vratio u Beograd sa svojim ćacijima, a Crna Gora dobila pohvale za dobru organizaciju Samita u Tivtu,  plus nikad optimističnije poruke Brisela da će biti naredna članica EU. Stvar je prilično jasna, osim Perici Đakoviću. Revnosnom izvještaču sa dubrovačkog ratišta, jednom od kolumnista portala Borba, gdje su glavni junaci Milan Knežević i Aleksandar Vučić. Po Perici, ključni igrači na Samitu bili su francuski predsjednik Makron, njemački kancelar Merc i gospodar Vučić. „Dok hvale Crnu Goru, ključni predstavnici Evrope baš su u Tivtu sjeli za sto upravo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem”, zaključio  je  starohuškač.  Promaklo mu je  da se Vučić progurao do stola u Tivtu, uz uobičajenu medijsku halabuku njegovih,  i u maniru umišljenog gospodara Crne Gore i regiona.

Neko će reći, šta nas briga šta misli Perica. Ima i onih koji misle da i Vučića treba ignorisati. Problem je što Vučić ne ignoriše Crnu Goru. Naprotiv. Osim što mlati Milanom i Metodijem po njoj, pa dođe kivan zbog njene evropske budućnosti, ispod žita pokušava da se domogne i ovdašnjih kritičkih medija. Vijesti su na udaru.  Da medije koje ne kontroliše posebno ne voli, pokazuje kontinuirano i kod kuće. I kao zloglasni ministar za informisanje Miloševićevog doba i danas. Svim silama pokušava da stavi ruku na prekidač i ugasi ono malo medija koji ne gore za njega.

Vučićeva ljubav prema Crnoj Gori i kritičarima demonstrirana je ove sedmice i na srpsko crnogorskoj granici. Boraveći u Tivtu Vučić je  “zamolio”  državne organe Srbije da prestanu da “recipročno” vraćaju i zadržavaju crnogorske državljane na graničnim prelazima Srbije.

Kako je ta Vučićeva „molba“ izgledala u praksi pokazalo je i putovanje dugogodišnjeg urednika,  programskog direktora Monitora Esada Kočana službeno u Novi Pazar, dan nakon što su ćaciji vraćeni za Beograd.  Automobil u kom je putovao skupa  sa  aktivistkinjama Anime Ljupkom Kovačević i  Ervinom Dabažinović, i novinarom Duškom Vukovićem, zaustavljen je s obje strane granice, i put Srbije i u povratku kući. Reakcija graničnih službenika jasno je ukazivala da ih u stvari zanima  Monitor, odnosno njegov dugogodišnji urednik. Na naslovnici našeg nedjeljnika, čiji je novi broj izašao baš tog dana je pisalo –  „Vučić pojačava tempo“.  Nekim je čudom, kofer Esada Kočana  bio zanimljiv graničnim policajcima sa jasnim uputstvima, pardon, molbom srpskog gospodara. Ostali tek onako. Čekanje sa strane trajalo je – 40 minuta na odlaku i sat na povratku. Bez objašnjenja, bez izvinjenja.

Vučić se i tokom posjete Tivtu osvrnuo na kritičare u Crnoj Gori. “Protiv mene vode godinama kampanju ovdje u Crnoj Gori, brutalnu i potpuno neistinitu. Ovdje vam je kampanja oko Jovanjice bila taman kao i kod ljudi sa N1 u Beogradu”, kazao je u svom maniru. Slab na „kampanje“.

Za  Vučića čista je bajka priča o tome da on pokušava da destabilizuje Crnu Goru: „ Te priče o destabilizaciji su bile potpuno besmislene. Mogli ste to da riješite na taj način, mogao je mene da pozove bilo ko, mogao je bilo ko da mi kaže – ‘Ajde da riješimo to, Aleksandre, sklonite te momke’.

Dobro onda. Aleksandre, sklonite ruke sa Crne Gore i ovdašnjih medija.  Manite se masovnih i selektivnih  pravila tobožnjeg reciprociteta. Kaučuk,  elastičnih, normi,  veoma pogodnih za široko tumačenje.  U jednom slučaju izvan svake sumnje – uzaludno je. Monitor će putovati. Ovako i onako.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Naš svijet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veliki dan za Crnu Goru, kako je Andrija Mandić nazvao dan izglasavanja Zakona o Petrovićima, biće ne samo kad uspije da se odupre Vučiću i srpskom svetu, nego onda kad napravi pravedniji sopstveni svijet. Slobodnih i ravnopravnih

 

 

Vučić je odlučio da ovonedeljni važan događaj za Crnu Goru – Samit EU Zapadni Balkan koji se održava u Titvtu,  baci u  sjenu. Ne slučajno. Poduže je  jasno da je srpskom predsjedniku članstvo Crne Gore u EU, kost u grlu. Kako se taj put skraćuje, on pojačava tempo. U Tivat su nam pred Samit stigle desetine ćacija u jednom avionu. Crnogorske vlasti su adekvatno reagovale. Vraćeni su kući.

No, imamo mi i domaće ćacije. Milan Knežević, lider DNP vidno napreduje u Vučićevom svetu. Ove sedmice igra jednu od glavnih uloga u  predstavi srpskog predsjednika. Rame uz rame sa Anom Brnabić, Draganom Vučićevićem i šefom BIA.  Preko srpskih tabloida koji su mu širom otvoreni,  preporučio je Vučiću da ne dolazi na Samit, da ga ne ubiju kavčani.  Reko bi čovjek da Knežević strahuje za kakvog borca protiv organizovanog kriminala, a ne autokratu koji je Srbiju kriminalizovao do koske, pretvorivši je u zemlju čija je stvarnost luđa od najluđih holivudskih krimi serija o sistemskoj korupciji. Kao da Vučić nije najveća „prijetnja“  ne samo tivatskom Samitu, nego i Zapadnom Balkanu i njegovoj demokratizaciji.

“Nije nikakva tajna da se Radoje Zvicer nalazi u Crnoj Gori i da postoje oblasti u Katunskoj nahiji gdje policija ne smije da dođe”, poručio je zabrinuti lider DNP uz molbu voždu da ne dolazi.  Sjetovao ga je i konkretno – da za živu glavu ne sjeda na žičaru Kotor Lovćen. Istovremeno,  poručio je ovdašnji trbuhozborac “nedolazak Aleksandra Vučića u Crnu Goru bi bila loša poruka”. Da, baš.

Ostatak Vučićeve predstave odigrava se po poznatom scenariju. Njegovi ga mole da ne dolazi, a on, ludo hrabar, ne preza ni pred čim da spasi Srbiju.  Jedan čovek, što bi rekao Zoran Kesić.

Zanimljiva su i pomjeranja u domaćem srpskom svetu. Vučićevi tabloidi su samo koji dan prije Tivta divljali zbog usvajanja Zakona o Petrovićima u crnogorskoj Skupštini. Za Zakon, u kom je ostavljena kvalifikacija “nasilna aneksija”, glasao je NSD Andrije Mandića koji su bili među najglasnijima koji su je prethodno sporili. Protiv Zakona glasali su samo Kneževićev DNP i dok je SNP Vladimira Jokovica bio uzdržan. Jokovićev doprinos, na žalost njegovu, nije prepoznat u Vučićevim medjima, u kojima je Milan heroj,  a Andrija  glavna meta. Sa naslovima tipa: “Za Mandića je Srbija okupator Crne Gore” ili “Šta se desilo sa  Crnom Gorom da je bratsku Srbiju proglasila za okupatora”.  Šta reći. Vučić nije poimenice pominjao Mandića, pošto su to odradili tabloidi. “ To bi bio ne samo falsifikat istorije, već bi nam u značajnoj meri pokazali šta o Srbiji i srpskom narodu misli rukovodstvo u Crnoj Gori”, prokomentarisao je donošenje Zakona.

Zakon predviđa da potomcima dinastije Petrović pripadne dvorac Kruševac u Podgorici sa zemljištem, a da troškove njegove rekonstrukcije i opremanja snosi država. Potomci dinastije ne mogu da prodaju dvorac , niti da otuđe zemljište. Jedini “kupac” može da bude država.

Iako je pragmatično glasao za Zakon o Petrovićima, gradeći sebi poziciju za  ambiciozniju političku karijeru od one koje bi dao srpski svet, Mandić je nakon čestitke princu Nikoli Petroviću zbog izglasavanja  Zakona, kazao da je uvjeren da će se na osnovu tog zakona krenuti i u proces vraćanja imovine i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i “našim Karađorđevićima”. Onima koji su Petroviće poćerali.  Mandićev svet. Desna Evropa vapi za njim.

“Vjerujem da ćemo vratiti imovinu našoj dinastiji Karađorđevića, da ćemo biti u prilici da i porodici Zubera, o kojima se raspravlja, vraćamo imovinu, da se ne završi samo sa oduzimanjem 1918. nego i ono što je oduzeto 1945. da se vraća ljudima kojima je pripadalo”, kazao je predsjednik parlamenta i poručio da je ovo veliki dan za Crnu Goru.

Veliki dan za Crnu Goru biće ne samo kad uspije da se odupre srpskom svetu i Vučiću, nego onda kad napravi pravedniji sopstveni svijet. Slobodnih i ravnopravnih.  Crna Gora je bliže Evropi nego ikad, ali neće to biti ni kad je Brisel, skloniji proširenju nego ikad, potapše po ramenu.  Nego onda kad počnu istinski da žive postulati već upisani u Ustavu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Trijumfalno, nema šta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spajiću  je u Parizu bilo trijumfalno. Kod  kuće je uobičajeno. Afera Telekom nastavlja da testira pravosuđe i živce javnosti, Miloš Medenica iz bjekstva i njegovi režiseri snimaju krimi seriju, Slaven opet crta objekte  gdje mu se svidi.  Milan, normalno, nastavlja kosovski boj

 

 

Premijer Spajić nas je iz Pariza obradovao – njegov dan sa tamošnjim predsjednikom  Emanuelom Makronom  je “trijumfalan  dan za Crnu Goru”. Da ti radosnica kane.  Javili su i da  je našeg Milojka, Makron prigodno  dočekao pjesmom  Dobro došli  Nine Žižić, koja je prošle godine bila u trci za Eurosong. Pjesma nije stigla do velikog finala, ali Crna Gora do svoje evropske završnice hoće, tvrdi premijer.

“Tokom četrnaest godina pregovora sproveli smo duboke reforme –  jačanje vladavine prava, konsolidaciju institucija, borbu protiv korupcije i odgovorno upravljanje javnim finansijama. Te reforme ne sprovodimo da bismo zadovoljili tehničke kriterijume, sprovodimo ih zato što su ispravne za naše građane i neophodne za Evropu”, saopštio je Spajić na sastanku sa Makornom. Toliko je trijumfovao, da ne možeš ni da prepoznaš zemlju o kojoj govori.  Francuski predsjednik je poručio: “Francuska stoji uz crnogorski narod i  prati ga na putu ka evropskim integracijama”. Kao da  je i on povjerovao.

Dok se  šetao Parizom, premijer je obećavao još jedan u nizu memoranduma o saradnji,. Kod kuće je bilo uobičajeno. Nje osobito  ličilo na zemlju iz Spajićevih pariških besjeda. Jačanje vladavine prava : afera Telekom nastavlja da testira pravosuđe i živce javnosti, Ustavni sud  i dalje nepopunjen, podsjetila nas je opet Marta Kos,  Miloš Medenica i njegovi režiseri iz bjekstva snimaju krimi seriju… Konsolidacija institucija:  Slaven se, nakon što je izbetonirano pola primorja pa obećano stopiranje gradnje, konsolidovao. Ministarstvo kojim rukovodi je kompaniji Montecco development iz Danilovgrada ucrtalo  10 hiljada kvadrata privremenog objekta, plus 70 kvadrata ugostiteljskog objekta i dvjesta kvadrata terase na ostrvu Sveti Nikola u Štoju, gdje se inače ne gradi zbog nedostatka planske dokumentacije. Gradnja  je omogućena Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.  Radunoviću se nekako hoće sa zvučnim imenima, pa je ispalo da je vlasnik danilovgradske kompanije Predrag Pavličić, suprug predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavičić.

Odgovorno upravljanje javnim finansijama: Četvrti put u prethodne tri godine, onemogućeno je formiranje Fiskalnog savjeta, što je  jedno od ključnih nezavisnih tijela za kontrolu stabilnosti i održivosti javnih finansija. Iz Delegacije EU su još ranije ukazali da je puna operacionalizacija Fiskalnog savjeta predstavlja jedno od završnih mjerila za Poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna politika. Skupština nije izabrala Stevana Gajevića i Lidiju Martinović za članove Fiskalnog savjeta, koje je  predložio predsjednik Jakov Milatović. Milatović hronično nema sreće za kandidatima.

Da je đavo odnio šalu, vidio je i Johan Satler. U Delegaciji EU u Podgorici, iza zatvorenih vrata,  održan je sastanak vlasti i opozicije. Navodno je tema razgovora bio zahtjev  Brisela da vlast i opozicija nađu zajednički jezik o pitanjima koja zahtjevaju dvotrećinsku većinu, kako bi do do kraja godine Crna Gora zatvorila sva pregovaračka poglavlja.  Nakon sastanka, počela su i što bi rekla Jelena Borovinić Bojović preslaganja vlasti.

Sastanku nije prisustvovao Milan Knežević. Rekao je da se osjeća poniženo gledajući vlast i opoziciju kod šefa Deelgacije EU. “To su upravo oni koji meni svakodnevno spočitavaju moj odnos s Aleksandrom Vučicem, dok pred Satlerom stoje mirno i gutaju listice na kojima su im napisane instrukcije“.

Na Kneževićevoj listici nakon Botuna, identitetskih obilježja i “istine” o referendumu, sada piše Kosovo. Njegovi su pojačali radove.  Iz pljevaljskog odbora DNP saopštili su da je pokrenuto prikupljanje potpisa za zakazivanje sjednice lokalnog parlamenta „ na kojoj očekuje da će biti usvojena Deklaracija o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova“. Predsjednik pljevaljskog Odbora DNP Vladislav Bojović saopšto je da očekuju podršku Opštine Pljevlja Darija Vraneša: „Kako bi se najsramnija odluka u istoriji Crne Gore povukla i poništila, čime bi, između ostalog, vratili dostojanstvo i građanima Pljevalja koji se u ubjedljivoj većini nijesu slagali i ne slažu se sa ovom odlukom”.  Dario se još nije javio sa svojim dogodineuprizrenu.

Trijumfalno.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo