Povežite se sa nama

MONITORING

ODLAZAK PITERA MANKA: Arapi preuzimaju Porto i Kumbor

Objavljeno prije

na

Promjenu vlasničke strukture u tivatskom nautičko-turističkom kompleksu Porto Montenegro, Monitor je u svojim tekstovima nagovijestio u oktobru 2014. godine. Šesnaest mjeseci kasnije ova ekskluzivna poslovna transakcija na pragu je pune realizacije. Novi vlasnici tivatske marine, hotela, stambenog kompleksa i drugih sadržaja stižu iz Ujedinenih Arapskih Emirata. U pitanju je suvereni investicioni fond Emirata Dubai, Investments Corporation of Dubai (ICD), jedan od finansijski najmoćnijih fondova na Bliskom istoku.

Očekuje se da zvanična potvrda vijesti o definitivnom povlačenju osnivača i većinskog vlasnika kompanije Adriatic Marinas koja upravlja kompleksom, kanadskog biznismena Pitera Manka, bude objavljena na pres konferenciji koja će u upravi Porta biti održana u petak, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima. Tada će, najvjerovatnije, biti navedeno ko je sve od akcionara Porto Montenegra prodao svoj udio i po kojoj cijeni, osim Manka, koji zajedno sa svojim sinom Entonijem posjeduje 62 odsto kapitala ove kompanije u Crnoj Gori.

ICD iz Dubaija, jednog od sedam emirata federacije UAE, vlasnik je značajnih kompanija u svojoj zemlji u gotovo svim sektorima, od finansija, naftne industrije, energetike, avioprevoza, nekretnina, trgovine… Na njihovom protfoliju, pored ostalog nalazi se Emirate Airlines, jedna od najbrže rastućih aviokompanija u svijetu, posjeduju vodeću banku, Emirati NBD, u njihovom je vlasništvu Burdž Kalifa u Dubaiju, jedan od najvećih i najpoznatijih nebodera u svijetu.

Za domaću javnost, je posebno zanimljiv podatak da je fond ICD već prisutan u Crnoj Gori preko projekta turističkog kompleksa Portonovi, koji na mjestu bivše vojne kasarne Kumbor u Herceg Novom gradi kompanija Azmont Investments iz Azerbejdžana. Arapi su ušli preko luksuznog hotelskog brenda One&Only, koji će svoj prvi hotel u Evropi izgraditi upravo u Kumboru.

Prema navodima svjetskih medija koji su izvještavali o toj transakciji, fond ICD kupio je u aprilu 2014. godine paket od 46 odsto akcija jednog od najvećih i najluksuznijih hotelskih operatera u svijetu, lanca One&Only od osnivača, kompanije Kerzner International. Kako je oko 25 odsto kapitala posjedovala i firma Istithmar World, podružnica Dubai World, tako su kompanije iz Emirata postale većinski vlasnici i preuzele liderstvo u tom hotelskom lancu, iz kojeg se Sol Kerzner povukao poslije 40 godina od osnivanja.

Nedavno je premijer Milo Đukanović položio kamen temeljac za gradnju hotela One&Only u Kumboru koji će predstavljati esencijalni dio resorta Portonovi. Ukoliko se projekat realizuje, Crna Gora će biti na listi poznatih destinacija širom svijeta na kojima ova hotelska kuća posjeduje ekstravagantne letnjikovce za bogate, poput Bahama, Dubaija, Maurucijusa, Maldiva, Meksika, Južne Afrike, Kine…

Kupovinom Porto Montenegra vlasnici ICD-a, zaokružuju zavidan posjed na dijelu tivatske i hercegnovske obale. Nije poznata cijena ove prvorazredne trgovine, ali se zna šta sve pripada kompaniji Pitera Manka, kome je Vlada prodala nekadašnji Remontni zavod Sava Kovačević za sumu od 3,2 miliona eura, koji je prethodno bio procijenjen na 80 miliona. Manku je ustupljen i zemljišni fond u zoni morskog dobra na rok od 90 godina.

Površina lokacije koju kompanija kontroliše prostire se na 168,52 hektara, prema Studiji lokacije Arsenal. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji zauzima marina Porto Montenegro, odnosi se 139 hektara. Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog zemljišta u zoni morskog dobra na koje Adriatic uživa pravo zakupa, zahvata 234.000 kvadrata. To je prostor na kome se grade poslovni, hotelski i stambeni objekti u sklopu prostarne marine koja raspolaže sa oko 450 vezova za jahte svih veličina, od 15 do 150 metara.

Porto Montenegro je daleko konkurentniji od marina u evropskim zemljama. Pruža usluge sa PDV-om od samo sedam odsto, dok je gorivo za jahte, oslobođeno plaćanja carina i poreza, jeftinije do 45 odsto nego u drugim državama, uz niz drugih olakšica.

Mank je dobio povlastice za korišćenje morske obale. Ugovorom sa JP Morsko dobro kompaniji Adriatic Marinas dozvoljen je prenos prava korišćenja morskog dobra „u cilju omogućavanja finansiranja gradnje objekata na parcelama u okviru Studije lokacije Arsenal”.

Aneksom ugovora koji je potpisao direktor Rajko Barović, zakupcu je omogućeno da zemljište da u zalog za podizanje kredita kod inostranih i crnogorskih banaka ili nekih finansijskih organizacija. Precizirano je, ukoliko dužnik ne izmiri obaveze na vrijeme, pravo zakupa prelazi na zajmodavca, banke ili privatne firme.

Uz ove i mnoge druge beneficije, te privilegovano poslovanje koje je Mank obezbijedio u Crnoj Gori, marina može postići zavidnu cijenu na tržištu ovakvih top nekretnina. Mank je u jednom intervjuu lamentirao o vrijednosti njegovog projekta u Tivtu: ,,Kombinovana vrijednost svih jahti u tivatskoj marini veća je od BDP države Crne Gore”.

Prodajom tivatske marine, ,,igrališta za bogate” kako su pojedini svjetski mediji opisali Porto Montenegro, označen je kraj zlatne poslovne ere vremešnog Kanađanina, koja je dotakla i preporodila Tivat. Pretpostavlja se da je ova odluka posledica Mankovog narušenog zdravstvenog stanja, nakon operacije srca izvedene prije pola godine, zbog koje se povlači iz aktivnog poslovnog života.

Ukoliko se najavljena kupoprodaja Porto Montenegra realizuje, grupacija milijardera iz Dubaija biće finansijski najmoćniji investitor koji je došao u Crnu Goru. Ukoliko, ne kupuju za drugoga. Ulazak državnog fonda iza koga stoje kraljevske porodice Emirata, obično prate i drugi, jednako moćni investitori, što bi mogla biti dobra prilika za crnogorski turizam i hotelijerstvo, smatraju pojedini turistički poslenici.

Arapi i Azerbejdžanci postaju vodeći investitori na tivatskoj i hercegnovskoj rivijeri. Projekt Portonova je u rukama kompanije iz Azerbejdžana, a tri najznačajnija projekta realizuju se kapitalom bogatih bliskoistočnih zemalja. Ozbiljnijih ulaganja sa Zapada, iz zemalja Evropske unije ili Amerike, na Crnogorskom primorju nema.

Na poluostrvu Luštica, egipatska kompanija Orascom kontroliše područje od sedam miliona kvadrata, koje je uzela u zakup na 90 godina. Na tom dijelu tivatskog zaliva Egipćani podižu nova naselja, gradove i sela, vile, hotele, marine… Na sceni je poptuno preoblikovanje neizgrađenog i nenaseljenog prostora Luštice.

U neposrednom komšiluku, državna kompanija Qatari Dijar iz Katara, kupila je oko 29 hektara zemljišta u uvali Pržno, lokaciju poznatu kao Plavi horizonti, na kojoj planira zidati istovjetne sadržaje, hotel, apartmane i vile za tržište.

Kapital iz ove male države na Arapskom poluostrvu uskoro će graditi Buljaricu.

Katarska kompanija Construction Development Company International (CDCI) sa sjedištem u Dohi, ozbiljno je zainteresovana za turističku valorizaciju Buljarice. Vlada priprema međunarodni tender za prodaju ili ustupanje pod posebnim uslovima oko 11 miliona kvadrata za gradnju takozvanog mix-use resorta na ovoj lokaciji.

Ako se ovome doda planirana valorizacija Kraljičine plaže, atraktivne uvale kod Bara, za koju je bila zainteresovana Royal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispada da strana ulaganja u crnogorski turizam i turističku valorizaciju neizgrađenih prirodnih resursa na primorju na koja se može računati, jesu ulaganja bogatog arapskog svijeta.

Portonovi, Porto Montenegro, Luštica, Plavi horizonti, Buljarica, Kraljičina plaža, lokacije su preko kojih arapski kapital na velika vrata ulazi u Crnu Goru.

Jedan arhitekta za sve

Zanimljivo je kako jedna dizajnerska ruka oblikuje više projekata na Crnogorskom primorju. Žan Mišel Geti, arhitekta i dizajner super luksuznih hotelskih brendova, oprobao se i u crnogorskim hotelima. Kao glavni dizajner hotelske kompanije Aman Resort, bio je odgovoran za rekonstrukciji i novi minimalistički stil unutrašnjeg uređenja hotela Sveti Stefan. Njegov biro Denniston u Maleziji izradio je projekte hotela i apartmana u Miločeru još 2006. godine, prije potpisivanja ugovora o zakupu hotela sa Amanom. Trenutno je angažovan na projektu resorta One&Only i cijelog kompleksa Portonovi.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo