Povežite se sa nama

MONITORING

ODLAZAK PITERA MANKA: Arapi preuzimaju Porto i Kumbor

Objavljeno prije

na

Promjenu vlasničke strukture u tivatskom nautičko-turističkom kompleksu Porto Montenegro, Monitor je u svojim tekstovima nagovijestio u oktobru 2014. godine. Šesnaest mjeseci kasnije ova ekskluzivna poslovna transakcija na pragu je pune realizacije. Novi vlasnici tivatske marine, hotela, stambenog kompleksa i drugih sadržaja stižu iz Ujedinenih Arapskih Emirata. U pitanju je suvereni investicioni fond Emirata Dubai, Investments Corporation of Dubai (ICD), jedan od finansijski najmoćnijih fondova na Bliskom istoku.

Očekuje se da zvanična potvrda vijesti o definitivnom povlačenju osnivača i većinskog vlasnika kompanije Adriatic Marinas koja upravlja kompleksom, kanadskog biznismena Pitera Manka, bude objavljena na pres konferenciji koja će u upravi Porta biti održana u petak, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima. Tada će, najvjerovatnije, biti navedeno ko je sve od akcionara Porto Montenegra prodao svoj udio i po kojoj cijeni, osim Manka, koji zajedno sa svojim sinom Entonijem posjeduje 62 odsto kapitala ove kompanije u Crnoj Gori.

ICD iz Dubaija, jednog od sedam emirata federacije UAE, vlasnik je značajnih kompanija u svojoj zemlji u gotovo svim sektorima, od finansija, naftne industrije, energetike, avioprevoza, nekretnina, trgovine… Na njihovom protfoliju, pored ostalog nalazi se Emirate Airlines, jedna od najbrže rastućih aviokompanija u svijetu, posjeduju vodeću banku, Emirati NBD, u njihovom je vlasništvu Burdž Kalifa u Dubaiju, jedan od najvećih i najpoznatijih nebodera u svijetu.

Za domaću javnost, je posebno zanimljiv podatak da je fond ICD već prisutan u Crnoj Gori preko projekta turističkog kompleksa Portonovi, koji na mjestu bivše vojne kasarne Kumbor u Herceg Novom gradi kompanija Azmont Investments iz Azerbejdžana. Arapi su ušli preko luksuznog hotelskog brenda One&Only, koji će svoj prvi hotel u Evropi izgraditi upravo u Kumboru.

Prema navodima svjetskih medija koji su izvještavali o toj transakciji, fond ICD kupio je u aprilu 2014. godine paket od 46 odsto akcija jednog od najvećih i najluksuznijih hotelskih operatera u svijetu, lanca One&Only od osnivača, kompanije Kerzner International. Kako je oko 25 odsto kapitala posjedovala i firma Istithmar World, podružnica Dubai World, tako su kompanije iz Emirata postale većinski vlasnici i preuzele liderstvo u tom hotelskom lancu, iz kojeg se Sol Kerzner povukao poslije 40 godina od osnivanja.

Nedavno je premijer Milo Đukanović položio kamen temeljac za gradnju hotela One&Only u Kumboru koji će predstavljati esencijalni dio resorta Portonovi. Ukoliko se projekat realizuje, Crna Gora će biti na listi poznatih destinacija širom svijeta na kojima ova hotelska kuća posjeduje ekstravagantne letnjikovce za bogate, poput Bahama, Dubaija, Maurucijusa, Maldiva, Meksika, Južne Afrike, Kine…

Kupovinom Porto Montenegra vlasnici ICD-a, zaokružuju zavidan posjed na dijelu tivatske i hercegnovske obale. Nije poznata cijena ove prvorazredne trgovine, ali se zna šta sve pripada kompaniji Pitera Manka, kome je Vlada prodala nekadašnji Remontni zavod Sava Kovačević za sumu od 3,2 miliona eura, koji je prethodno bio procijenjen na 80 miliona. Manku je ustupljen i zemljišni fond u zoni morskog dobra na rok od 90 godina.

Površina lokacije koju kompanija kontroliše prostire se na 168,52 hektara, prema Studiji lokacije Arsenal. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji zauzima marina Porto Montenegro, odnosi se 139 hektara. Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog zemljišta u zoni morskog dobra na koje Adriatic uživa pravo zakupa, zahvata 234.000 kvadrata. To je prostor na kome se grade poslovni, hotelski i stambeni objekti u sklopu prostarne marine koja raspolaže sa oko 450 vezova za jahte svih veličina, od 15 do 150 metara.

Porto Montenegro je daleko konkurentniji od marina u evropskim zemljama. Pruža usluge sa PDV-om od samo sedam odsto, dok je gorivo za jahte, oslobođeno plaćanja carina i poreza, jeftinije do 45 odsto nego u drugim državama, uz niz drugih olakšica.

Mank je dobio povlastice za korišćenje morske obale. Ugovorom sa JP Morsko dobro kompaniji Adriatic Marinas dozvoljen je prenos prava korišćenja morskog dobra „u cilju omogućavanja finansiranja gradnje objekata na parcelama u okviru Studije lokacije Arsenal”.

Aneksom ugovora koji je potpisao direktor Rajko Barović, zakupcu je omogućeno da zemljište da u zalog za podizanje kredita kod inostranih i crnogorskih banaka ili nekih finansijskih organizacija. Precizirano je, ukoliko dužnik ne izmiri obaveze na vrijeme, pravo zakupa prelazi na zajmodavca, banke ili privatne firme.

Uz ove i mnoge druge beneficije, te privilegovano poslovanje koje je Mank obezbijedio u Crnoj Gori, marina može postići zavidnu cijenu na tržištu ovakvih top nekretnina. Mank je u jednom intervjuu lamentirao o vrijednosti njegovog projekta u Tivtu: ,,Kombinovana vrijednost svih jahti u tivatskoj marini veća je od BDP države Crne Gore”.

Prodajom tivatske marine, ,,igrališta za bogate” kako su pojedini svjetski mediji opisali Porto Montenegro, označen je kraj zlatne poslovne ere vremešnog Kanađanina, koja je dotakla i preporodila Tivat. Pretpostavlja se da je ova odluka posledica Mankovog narušenog zdravstvenog stanja, nakon operacije srca izvedene prije pola godine, zbog koje se povlači iz aktivnog poslovnog života.

Ukoliko se najavljena kupoprodaja Porto Montenegra realizuje, grupacija milijardera iz Dubaija biće finansijski najmoćniji investitor koji je došao u Crnu Goru. Ukoliko, ne kupuju za drugoga. Ulazak državnog fonda iza koga stoje kraljevske porodice Emirata, obično prate i drugi, jednako moćni investitori, što bi mogla biti dobra prilika za crnogorski turizam i hotelijerstvo, smatraju pojedini turistički poslenici.

Arapi i Azerbejdžanci postaju vodeći investitori na tivatskoj i hercegnovskoj rivijeri. Projekt Portonova je u rukama kompanije iz Azerbejdžana, a tri najznačajnija projekta realizuju se kapitalom bogatih bliskoistočnih zemalja. Ozbiljnijih ulaganja sa Zapada, iz zemalja Evropske unije ili Amerike, na Crnogorskom primorju nema.

Na poluostrvu Luštica, egipatska kompanija Orascom kontroliše područje od sedam miliona kvadrata, koje je uzela u zakup na 90 godina. Na tom dijelu tivatskog zaliva Egipćani podižu nova naselja, gradove i sela, vile, hotele, marine… Na sceni je poptuno preoblikovanje neizgrađenog i nenaseljenog prostora Luštice.

U neposrednom komšiluku, državna kompanija Qatari Dijar iz Katara, kupila je oko 29 hektara zemljišta u uvali Pržno, lokaciju poznatu kao Plavi horizonti, na kojoj planira zidati istovjetne sadržaje, hotel, apartmane i vile za tržište.

Kapital iz ove male države na Arapskom poluostrvu uskoro će graditi Buljaricu.

Katarska kompanija Construction Development Company International (CDCI) sa sjedištem u Dohi, ozbiljno je zainteresovana za turističku valorizaciju Buljarice. Vlada priprema međunarodni tender za prodaju ili ustupanje pod posebnim uslovima oko 11 miliona kvadrata za gradnju takozvanog mix-use resorta na ovoj lokaciji.

Ako se ovome doda planirana valorizacija Kraljičine plaže, atraktivne uvale kod Bara, za koju je bila zainteresovana Royal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispada da strana ulaganja u crnogorski turizam i turističku valorizaciju neizgrađenih prirodnih resursa na primorju na koja se može računati, jesu ulaganja bogatog arapskog svijeta.

Portonovi, Porto Montenegro, Luštica, Plavi horizonti, Buljarica, Kraljičina plaža, lokacije su preko kojih arapski kapital na velika vrata ulazi u Crnu Goru.

Jedan arhitekta za sve

Zanimljivo je kako jedna dizajnerska ruka oblikuje više projekata na Crnogorskom primorju. Žan Mišel Geti, arhitekta i dizajner super luksuznih hotelskih brendova, oprobao se i u crnogorskim hotelima. Kao glavni dizajner hotelske kompanije Aman Resort, bio je odgovoran za rekonstrukciji i novi minimalistički stil unutrašnjeg uređenja hotela Sveti Stefan. Njegov biro Denniston u Maleziji izradio je projekte hotela i apartmana u Miločeru još 2006. godine, prije potpisivanja ugovora o zakupu hotela sa Amanom. Trenutno je angažovan na projektu resorta One&Only i cijelog kompleksa Portonovi.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

 

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.

Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve  prećutao.

Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.

Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je  Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.

Onda je  prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.

Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.

Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.

Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.

Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.

Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.

Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.

Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora.   To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.

Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.

Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.

Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.

Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je  data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo