MONITORING
ZIDANJE IZBORNOG POVJERENJA: Kad Đukanović osili
U srijedu, usred istorijskog procesa izbora vlade koja bi, obogaćena predstavnicima opozicije, trebala da vrati povjerenje u izbore, premijer Milo Đukanović riješio je da se posveti – očuvanju životne sredine. Na Žabljaku je otvarao reciklažni centar. Skupštinsko zasjedanje biće nastavljeno ,,kad se steknu uslovi”. Sad se, ponovo, čeka.
Sjednica parlamenta na kojoj se očekivalo da Đukanović predloži potpredsjednika vlade i ministre koje su predložile SDP, URA i Demos, bila je zakazana za podne. Premijer je tražio odlaganje za 15.30. U međuvremenu je objavljeno da je Raško Konjević, kandidat za ministra finansija, kazao kako će, ukoliko premijer do tog doba ne dostavi ime kandidata opozicije za ministra poljoprivrede, predloženi opozicioni ministri povući kandidature. Nije se desilo nijedno ni drugo.
Dok ovaj broj Monitora ide štampu u opticaju su dvije verzije o daljem razvoju događaja. Prema jednoj, čitava procedura će biti nastavljena kako je krenula; premijer je malo dresirao poslanike. Prema drugoj, Đukanović bi mogao da objavi kako je predlog Milorada Vujovića za ministra poljoprivrede neprihvatljiv. To bi značilo da je Đukanović osilio, da zna da je opozicija zbog nesloge previše ranjiva i da više nema dobar potez.
Opozcija naravno može da odustane od cijele priče, i to nas vraća na početak- bojkot i protesti. Za svaki valjan odgovor Đukanoviću treba veće opoziciono jedinstvo. Tokom dva dana rasprave o leks specijalisu koji treba da omogući primjenu sporazuma o stvaranju uslova za održavanje fer izbora čula se gomila međuopozicionih svađa.
Demokratski front optužio je opozicione potpisnike sporazuma da su počinili veleizdaju. Poslanik DF-a Koča Pavlović je tražio da dio opozije koji je potpisao sporazum objasni javnosti zašto su blanko potpisali to što gura Crnu Goru još jednoj izbornoj krađi, znajući da nemaju kapaciteta da je spriječe.
„Opozicija u ovom trenutku ima dva cilja – obezbjeđivanje uslova za te izbore i drugi cilj je da se pobijedi na tim izborima”, kazao je lider Demosa Miodrag Lekić. On je ocijenio da je sporazum u isto vrijeme i hrabar i riskantan, ali da su morali birati između dvije mogućnosti: da očajavaju i spremaju alibi za poraz u neregularnim uslovima ili da pokušaju da nešto urade.
SNP je obznanio da neće glasati za leks specijalis jer, kako je kazala njihova poslanica Snežana Jonica, taj dokument veže ruke i noge opoziciji. Optužila je SDP, URU i Demos da su potpisali sporazum koji je pisao Duško Marković. Njena uvjeravanja da je SNP potpisao neki drugi, ne taj isti sporazum, nijesu djelovala ubjedljivo.
Rasprave koje su se vodile tokom posljednje sedmice izbistrile su pozicije na kojima se nalaze opozicione grupacije u Crnoj Gori.
Partije koje su odlučile da delegiraju predstavnike za vladu Mila Đukanovića preuzimaju ozbiljnu odgovornost. Ako pristanu na eventualne nove Đukanovićeve uslove, gube na kredibilnosti. Ako se pregovori ipak uspješno privedu kraju, postaće dio vlade koja nije ni rekonstruisana, ni prelazna, nego – nešto između. Ta pozicija i rok od četiri mjeseca tokom kojeg će, ako budu izabrani, kontrolisati šta mogu, čine veoma neizvjesnom mogućnost da značajno utiču na uslove u kojima će biti održani oktobarski izbori.
U ovom trenutku je jasno da se uz pomoć mehanizama koje predviđa sporazum vlasti i tri opozicione partije, ne mogu spriječiti zloupotrebe ni u medijskoj, ni u bezbjednosnoj ni u drugim sferama. Pred tim dijelom opozicije je zadatak da do izbora, jasno pokažu građanima u kom pravcu i šta može da se uradi. U prilici su da probleme načnu i najave na koji način bi htjeli da sistemski urede glavne poluge vlasti – od medija, preko bezbjednosne službe, do oblasti koje treba uljuditi zakonima o ekstraprofitu i lustraciji.
Pored tog, suštinskog zadatka, pred njima je i niz manjih kao što je, na primjer, uređivanje biračkog spiska. Ako ni tu, efektivnu, kontrolu ne mogu da ostvare, onda na izborima nemaju šta da traže.
Demokratski front je prošle jeseni uzburkao atmosferu. Građani su ih nagradili za srčanost koju su pokazali tokom protesta. Svako, pa i svaki čelnik Fronta, zna da, na njihovim najvećim skupovima nijesu bile samo njihove pristalice. Malo šta su od tada uradili da takve prilike održe. Naprotiv, potezanjem pitanja državnog statusa Crne Gore, recimo, kao da su namjerno htjeli da se vrate u rov koji njihovu snagu čini ograničenom.
Pozicija DF je specifična. Imali su tri puta: da uz ostatak opozicije uđu u pregovore o sporazumu – odbacili su tu mogućnost i to je legitimno. Ako zbog neregularnosti uslova odluče da bojkotuju izbore, to se nekome može dopasti ili ne, ali biće znak da žele da budu antisistemski pokret i da preuzimaju rizik takvog izbora. Mogu, naravno odlučiti da poslije svega izađu na izbore, tako što će im prioritetna meta biti ostatak opozicije. Tom izboru bi se obradovao Đukanović.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić tokom skupštinskog zasjedanja imao je nastup koji bi mogao biti putokaz o tome šta je minimum koji opozicioni poslanik može da uradi. Rekao je da neće glasati ni za vladu ni za posebni zakon, ali da je spreman da ljudima iz opozicije pomogne koliko zna. Zvuči lako.
SNP je posebna priča. Vika kojom pokušavaju da nadglasaju nedostatak ikakvog integriteta postaje nesnosno neukusna. Po svemu što rade, može se računati samo da najmerno igraju da izgube.
Demokrate Alekse Bečića grade svoju poziciju. Ne učestvuju u skupštinskoj raspravi jer, kako su kazali vlada princip ,,kupi, pa vladaj”. Neće u vladu i neće potpisati sporazum jer ,,DPS-u i Milu Đukanoviću ništa ne vjeruju”. U ambijentu koji se uveliko smučio ogromnom broju građana, ovakav pristup nije bez izgleda za uspjeh.
Kako se god okrene, veliki su izgledi da ćemo na jesen znati šta nije, a šta jeste otpad i šta se može, a šta ne može reciklirati. U jedno možemo biti sigurni: kako se vrijeme do izbora troši, Đukanović će biti sve spremniji da izigra svaki dogovor. On popušta samo kad mora.
Po spisku
Ministarstvo unitrašnjih poslova objavilo je kako je provjerom biračkog spiska uz pomoć AFIS sistema pronašlo – jednog duplo upisanog birača. Nataša Starovlah-Knežević iz MUP-a je pojasnila da su upoređeni podaci za 514.984 birača, odnosno za sve koji su 24. marta bili upisani u birčki spisak. Ustanovili su da se za 272 osobe otisci poklapaju, ali da te osobe imaju različite ,,akvanumeričke podatke” i fotografiju. Vuk Maraš, direktor monitoring programa MANS-a, kaže za Monitor da u toj organizaciji ne vjeruju MUP-u. ,,Smatramo da je obim neregularnosti neuporedivo viši. Za pravo nam daje činjenica da je MUP više puta tvrdio da je sa biračkim spiskom sve u redu, a da smo mi nalazili na hiljade spornih upisa u spisak, od duplikata, fantoma, preminulih birača, osoba bez državljanstva i tako dalje, do onih koji su, suprotno zakonu, brisani iz biračkog spiska zato što je partija na vlasti imala podatke da ti ljudi glasaju za opoziciju”, kaže Maraš. ,,Stvarni obim zloupotreba znaće se tek kad nam MUP omogući puni uvid u birački spisak i sve baze koje su relevantne za njegovo pravljenje – registar ličnih karata, registar prebivališta, matične knjige umrlih – i kompletan uvid u implementaciju samog AFIS-a”, objašnjava Maraš. ,,U Tivtu smo prije izbora identifikovali 200 birača bez državljanstva i preko 200 onih bez fotografija u MUP-ovoj bazi podataka. Ako bi se Tivat posmatrao kao uzorak, značilo bi da na nivou Crne Gore ima oko 20 hiljada birača čiji je upis problematičan samo po ova dva osnova. A tome treba dodati preminule, duplikate i ostale kategorije”, kaže Vuk Maraš.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način