Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opasni virus pobune

Objavljeno prije

na

Crnogorske vlasti su pripremile teren da se na račun epidemije koja je zadesila Berane zbog trovanja neispravnom vodom iz gradskog vodovoda, politički obračunaju sa „pobunjenim” mještanima prigradskog naselja Beranselo, koji duže od šest mjeseci drže pod blokadom divlje smetlište u ovom gradu, na Vasovim vodama. Zvuči nevjerovatno, ali zbog masovnog trovanja vodom niko iz Opštine i lokalnih preduzeća nije procesuiran ili ne daj Bože zatvoren, ali su zato trojici mještana Beransela izrečene zatvorske kazne od po petnaest dana zbog toga što su, navodno, dan-dva ranije onemogućili kamione komunalnog preduzeća da prođu prema gradskom smetlištu.

U prilog tome da je sve vrlo dobro koordinisano sa najviših državnih adresa, govori i slijed događaja koji će najvjerovatnije prethoditi policijskoj akciji razbijanja blokade u Beranselu. To će se možda desiti dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu, jer je policija saopštila da će pružiti asistenciju komunalcima.

Policija je u ponedjeljak privela osam mladića iz Beransela na saslušanje, a u utorak im izrekla drakonske kazne u Sudu za prekršaje. Osim trojice mještana ovog prigradskog naselja koji su nepravosnažno kažnjeni po petnaest dana zatvora, još pet njih, među kojima i jedna šezdesetpetogodišnja žena, moraju platiti po petsto eura, što je za siromašne žitelje ovog naselja isto što i zatvorska kazna.

Iz porodice Slobodana Pešića novčano su kažnjena tri člana. Osim njega, kažnjeni su i njegov brat Vuksan, kao i njegova maćeha Danica.

,,Mogu odmah da nas pošalju u zatvor, para nemamo. Ali, kroz Beranselo mogu proći samo uz pomoć policije. Samo mi nije jasno kome ide u prilog da konfrontira narod i policiju. Šta se sve tu može desiti”, kaže Slobodan za Monitor.

Privođenje mještana Beransela dogodilo se istog dana u popodne, nakon što je gradonačelnik Vuka Golubović (DPS) apelovao na mještane tog naselja ,,da hitno odblokiraju prilaz privremenom odlagalištu smeća na Vasovim vodama”, a nadležne državne institucije pozvao da se uključe u rješavanje problema.

Beranska komunalna policija zatražila je asistenciju policije kako bi pristupila deponiji u Beranselu, čime je pripremljen teren da se ponovo razbije blokada deponije koja se nalazi na izvorima pitke vode, a mještani Beransela indirektno okrive za epidemiju stomačnih oboljenja u Beranama, zbog koje je do sada pomoć ljekara zatražilo skoro hiljadu i četiristo ljudi.

Ni Golubović ni ministar zdravlja Miodrag Radunović, koji je prvi upro prst u Beranselce, ne pominju odgovornost čelnih ljudi Vodovoda koji nijesu upozorili građane da voda nije za piće jer je zatrovana fekalijama. Ne pominju ni da je preduzeće Bemaks koje je izvodeći radove na putu Berane – Lubnice – Kolašin, jedanaest puta probilo cijevi gradskog vodovoda i da se to posljednji put dogodilo dan-dva prije izbijanja epidemije 24. avgusta.

Državni organi nijesu odmah udovoljili zahtjevu gradonačelnika Berana. U Beranama se sastala delegacija Vlade koju su predvodili ministri zdravlja i uređenja prostora, Radunović i Branimir Gvozdenović. Oni su najprije saopštili da će „alarmantna situacija” sa smećem biti riješena tako što će beranskim komunalcima u pomoć pristići desetak kamiona iz drugih opština, i da će grad biti brzo očišćen.

Gvozdenović je direktno i jasno odgovorio da će se otpad iz Berana transportovati na sanitarne deponije u Podgorici i Baru. Dok su gradonačelnik Golubović i ministar zdravlja Radunović izbjegavali da pričaju o odgovornosti za trovanje vodom, ministar uređenja prostora je kazao kako „za pitanje odgovornosti ima vremena”, a da je osnovni zadatak ove delegacije da pronađe način da se očisti grad.

„Ima vremena za odgovornost. Zna se koje su nadležne institucije koje treba to da sprovedu Mi smo informisani ovdje da se detaljne analize vode rade, i naravno da je trebalo da se na vrijeme obavijeste građani da ne bi nastao problem koji je nastao”, izjavio je Gvozdenović.

U vladinoj delegaciji bio je i direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, koji je ponovio da je uzročnik epidemije voda iz gradskog vodovoda, u kojoj su pronađeni bakterije fekalnog porijekla, kao što su ešerihija koli i mnogobrojni virusi.

„Radi se o miješanoj infekciji, jer smo u stolicama oboljelih našli različite vrste virusa, ima ih jako puno. Mi jedino ne radimo testove na nero viruse, jer su skupi. Zato smo poslali vodu na dodatnu analizu u Zagreb. Nero virusi su u suštini benigni, ali mogu izazvati ozbiljne komplikacije kod ljudi sa oslabljenim imunitetom, i mogu imati ozbiljne posljedice. To u Beranama, na sreću, do sada nije bio slučaj”, kazao je Mugoša.

Na mogućnost da je epidemija izazvana puštanjem u funkciju starog vodovodnog sistema u Beranama ukazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja za vodoprivredu Velizar Vojinović. On kaže da je po svoj prilici zbog havarije došlo do miješanja voda sa novog vodovoda Merića vrela i starog vodovoda sa Manastirskog vrela, odnosno iz starog vodovodnog bazena na Jasikovcu.

U međuvremenu je održana vanredna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je šef odborničkog kluba Nove Goran Kiković javno pocijepao račun za vodu koji je dobio ovih dana, i zatražio ostavku i odgovornost za predsjednika opštine i direktora vodovodnog preduzeća. On je predložio da se u Beranama pod hitno uvede vanredno stanje i odrede krivci za epidemiju. Kiković je pozvao državnog tužioca da pokrene postupke utvrđivanja odgovornosti za posljednja dešavanja u Beranama.

Vanredna sjednica lokalnog parlamenta održana je tek nakon deset dana od izbijanja epidemije. Iako su opozicione partije to tražile mnogo ranije, DPS-SDP većina je odbijala da je zakaže.

„Umjesto odgovornosti za predsjednika opštine i direktora vodovoda, vi pozivate na juriš na građane Beransela. Vi treba da odgovarate građanima, a ne da jurišate na njih. Da li ćete jurišati u crnim trojkama? Beranselcima svaka čast na takvom protestu u ovakvoj Crnoj Gori, a vi ih pozivate na linč i crtate im mete. Oni su heroji našeg grada”, poručio je Kiković.

Odbornik Dragutin Joksimović (SNP) kaže da vlast jedva čeka da neko za epidemiju okrivi građane Beransela. Opozicioni odbornici poručili su da neće tako lako dozvoliti da se porazi Beranselo, „i ako lokalna izvršna vlast sve čini da izazove policiju da krene silom na Beranselce”.

Ne bi to bilo prvi put. Beranselci su prve blokade smetlišta na Vasovim vodama organizovali prije tri godine. Od tada, policija ih je sedam puta rastjerivala sa barikada koje su pravili na ulazu u naselje, ali su se uvijek vraćali. Organizovali su hepeninge i dobili podršku demokratskog dijela crnogorske javnosti. Posljednji put policija ih je rastjerala početkom ove godine, no oni su već poslije četrdeset osam sati bili na istom mjestu. Upornošću postali su simbol otpora. Trn u oku crnogorskih vlasti. Sve će učiniti da ih slome.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo