Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opasni virus pobune

Objavljeno prije

na

Crnogorske vlasti su pripremile teren da se na račun epidemije koja je zadesila Berane zbog trovanja neispravnom vodom iz gradskog vodovoda, politički obračunaju sa „pobunjenim” mještanima prigradskog naselja Beranselo, koji duže od šest mjeseci drže pod blokadom divlje smetlište u ovom gradu, na Vasovim vodama. Zvuči nevjerovatno, ali zbog masovnog trovanja vodom niko iz Opštine i lokalnih preduzeća nije procesuiran ili ne daj Bože zatvoren, ali su zato trojici mještana Beransela izrečene zatvorske kazne od po petnaest dana zbog toga što su, navodno, dan-dva ranije onemogućili kamione komunalnog preduzeća da prođu prema gradskom smetlištu.

U prilog tome da je sve vrlo dobro koordinisano sa najviših državnih adresa, govori i slijed događaja koji će najvjerovatnije prethoditi policijskoj akciji razbijanja blokade u Beranselu. To će se možda desiti dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu, jer je policija saopštila da će pružiti asistenciju komunalcima.

Policija je u ponedjeljak privela osam mladića iz Beransela na saslušanje, a u utorak im izrekla drakonske kazne u Sudu za prekršaje. Osim trojice mještana ovog prigradskog naselja koji su nepravosnažno kažnjeni po petnaest dana zatvora, još pet njih, među kojima i jedna šezdesetpetogodišnja žena, moraju platiti po petsto eura, što je za siromašne žitelje ovog naselja isto što i zatvorska kazna.

Iz porodice Slobodana Pešića novčano su kažnjena tri člana. Osim njega, kažnjeni su i njegov brat Vuksan, kao i njegova maćeha Danica.

,,Mogu odmah da nas pošalju u zatvor, para nemamo. Ali, kroz Beranselo mogu proći samo uz pomoć policije. Samo mi nije jasno kome ide u prilog da konfrontira narod i policiju. Šta se sve tu može desiti”, kaže Slobodan za Monitor.

Privođenje mještana Beransela dogodilo se istog dana u popodne, nakon što je gradonačelnik Vuka Golubović (DPS) apelovao na mještane tog naselja ,,da hitno odblokiraju prilaz privremenom odlagalištu smeća na Vasovim vodama”, a nadležne državne institucije pozvao da se uključe u rješavanje problema.

Beranska komunalna policija zatražila je asistenciju policije kako bi pristupila deponiji u Beranselu, čime je pripremljen teren da se ponovo razbije blokada deponije koja se nalazi na izvorima pitke vode, a mještani Beransela indirektno okrive za epidemiju stomačnih oboljenja u Beranama, zbog koje je do sada pomoć ljekara zatražilo skoro hiljadu i četiristo ljudi.

Ni Golubović ni ministar zdravlja Miodrag Radunović, koji je prvi upro prst u Beranselce, ne pominju odgovornost čelnih ljudi Vodovoda koji nijesu upozorili građane da voda nije za piće jer je zatrovana fekalijama. Ne pominju ni da je preduzeće Bemaks koje je izvodeći radove na putu Berane – Lubnice – Kolašin, jedanaest puta probilo cijevi gradskog vodovoda i da se to posljednji put dogodilo dan-dva prije izbijanja epidemije 24. avgusta.

Državni organi nijesu odmah udovoljili zahtjevu gradonačelnika Berana. U Beranama se sastala delegacija Vlade koju su predvodili ministri zdravlja i uređenja prostora, Radunović i Branimir Gvozdenović. Oni su najprije saopštili da će „alarmantna situacija” sa smećem biti riješena tako što će beranskim komunalcima u pomoć pristići desetak kamiona iz drugih opština, i da će grad biti brzo očišćen.

Gvozdenović je direktno i jasno odgovorio da će se otpad iz Berana transportovati na sanitarne deponije u Podgorici i Baru. Dok su gradonačelnik Golubović i ministar zdravlja Radunović izbjegavali da pričaju o odgovornosti za trovanje vodom, ministar uređenja prostora je kazao kako „za pitanje odgovornosti ima vremena”, a da je osnovni zadatak ove delegacije da pronađe način da se očisti grad.

„Ima vremena za odgovornost. Zna se koje su nadležne institucije koje treba to da sprovedu Mi smo informisani ovdje da se detaljne analize vode rade, i naravno da je trebalo da se na vrijeme obavijeste građani da ne bi nastao problem koji je nastao”, izjavio je Gvozdenović.

U vladinoj delegaciji bio je i direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, koji je ponovio da je uzročnik epidemije voda iz gradskog vodovoda, u kojoj su pronađeni bakterije fekalnog porijekla, kao što su ešerihija koli i mnogobrojni virusi.

„Radi se o miješanoj infekciji, jer smo u stolicama oboljelih našli različite vrste virusa, ima ih jako puno. Mi jedino ne radimo testove na nero viruse, jer su skupi. Zato smo poslali vodu na dodatnu analizu u Zagreb. Nero virusi su u suštini benigni, ali mogu izazvati ozbiljne komplikacije kod ljudi sa oslabljenim imunitetom, i mogu imati ozbiljne posljedice. To u Beranama, na sreću, do sada nije bio slučaj”, kazao je Mugoša.

Na mogućnost da je epidemija izazvana puštanjem u funkciju starog vodovodnog sistema u Beranama ukazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja za vodoprivredu Velizar Vojinović. On kaže da je po svoj prilici zbog havarije došlo do miješanja voda sa novog vodovoda Merića vrela i starog vodovoda sa Manastirskog vrela, odnosno iz starog vodovodnog bazena na Jasikovcu.

U međuvremenu je održana vanredna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je šef odborničkog kluba Nove Goran Kiković javno pocijepao račun za vodu koji je dobio ovih dana, i zatražio ostavku i odgovornost za predsjednika opštine i direktora vodovodnog preduzeća. On je predložio da se u Beranama pod hitno uvede vanredno stanje i odrede krivci za epidemiju. Kiković je pozvao državnog tužioca da pokrene postupke utvrđivanja odgovornosti za posljednja dešavanja u Beranama.

Vanredna sjednica lokalnog parlamenta održana je tek nakon deset dana od izbijanja epidemije. Iako su opozicione partije to tražile mnogo ranije, DPS-SDP većina je odbijala da je zakaže.

„Umjesto odgovornosti za predsjednika opštine i direktora vodovoda, vi pozivate na juriš na građane Beransela. Vi treba da odgovarate građanima, a ne da jurišate na njih. Da li ćete jurišati u crnim trojkama? Beranselcima svaka čast na takvom protestu u ovakvoj Crnoj Gori, a vi ih pozivate na linč i crtate im mete. Oni su heroji našeg grada”, poručio je Kiković.

Odbornik Dragutin Joksimović (SNP) kaže da vlast jedva čeka da neko za epidemiju okrivi građane Beransela. Opozicioni odbornici poručili su da neće tako lako dozvoliti da se porazi Beranselo, „i ako lokalna izvršna vlast sve čini da izazove policiju da krene silom na Beranselce”.

Ne bi to bilo prvi put. Beranselci su prve blokade smetlišta na Vasovim vodama organizovali prije tri godine. Od tada, policija ih je sedam puta rastjerivala sa barikada koje su pravili na ulazu u naselje, ali su se uvijek vraćali. Organizovali su hepeninge i dobili podršku demokratskog dijela crnogorske javnosti. Posljednji put policija ih je rastjerala početkom ove godine, no oni su već poslije četrdeset osam sati bili na istom mjestu. Upornošću postali su simbol otpora. Trn u oku crnogorskih vlasti. Sve će učiniti da ih slome.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo