Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opasno štivo?

Objavljeno prije

na

Crnogorsko kulturno društvo iz Toronta, ovih se dana, nezadovoljno izborom knjiga koje im je poslao Centar za iseljenike, obratilo na razne adrese u Crnoj Gori. U pismu upućenom premijeru Milu Đukanoviću žale se da neke od knjiga negiraju crnogorsku osobenost i crnogorsku naciju i da je njihov sadržaj asimilatorski. “Ovaj akt smatramo – neprijateljskim; motivisan politikom mržnje prema svima onima koji vole i podržavaju Crnu Goru, crnogorsku naciju, CPC, crnogorski jezik i sve druge atribute ovog naroda. Tri godine nakon obnove nezavisnosti, ovakvu politiku i ponašanje onih koji se sakrivaju iza funkcija crnogorske države mi više nećemo tolerisati”, oštro poručuju iz Toronta. Centar za iseljenike je prošle godine udruženjima iseljenika iz Crne Gore poklonio biblioteku sa preko 50 naslova. Tako su se među nekim od najvećih djela našle za Crnogorsko kulturno društvo iz Toronta i sporne knjige: Stevana Dučića Pleme Kuči, Radosava Jagoša Vešovića Pleme Vasojevići, Jovana Vukmanovića Paštrovići, Andrije Jovićevića Zeta, Lješkopolje i Skadarsko jezero, Svetozara Tomića Drobnjaci, Piva i Banjani…

Na sajtu Crnogorskog kulturnog društva iz Toronta nalaze se izvodi iz nekih od tih poklonjenih knjiga. Tako, recimo, piše da “veliko i znamenito srpsko pleme Vasojevići sa svojim sedištem među visokim planima i pod ogromnim Komovima, dosta duboko u unutrašnjosti srpske zemlje nije moglo toliko dolaziti u dodir sa ostalim svetom kako što su mogla druga stara srpska plemena osobito ona u Boki Kotorskoj, u staroj Crnoj Gori i u Hercegovini”.

Ili: “Tri hercegovačka srpska plemena, oslobođena od Turaka i prisajedinjena Crnoj Gori u drugoj polovini prošlog veka jesu Drobnjak, Piva i Banjani”.

Predsjednik Crnogorskog kulturnog društva Zoran Raičević kaže za Monitor da te knjige sadrže razne neistine o Crnoj Gori i da se Crna Gora u njima isključivo pominje kao srpska zemlja, odnosno da se u potpunosti negira crnogorska nacija.

“Ili su ljudi koji rade u Centru, odnosno Ministarstvu inostranih poslova kao nadležnom državnom organu nepismeni pa šalju knjige koje su anticrnogorske ili se radi o ljudima koji to rade namjerno, jer se zna da Ministartvo nikada nije očišćeno od nižih činovnika koji su i početkom devedesetih bili velikosrbi i širili tu ideologiju”, objašnjava Raičević moguće motive zašto su iseljenicima poslate i neke sporne knjige.

Dobro upućeni sagovornici Monitora kažu da su te knjige, u stvari, nastajale kao priče đedova – njihovi autori su išli od kuće do kuće i zapisivali priče domaćina. Kao takve one nemaju neku posebnu naučnu vrijednost, ali ipak na neki način čine istorijsku baštinu Crne Gore.

Direktor Centra za iseljenike Milan Vukčević kaže za Monitor da se radi o fototipskim izdanjima knjiga sa početka prošlog vijeka u izdanju CID -a.Ta izdavačka kuća je za doprinos afirmaciji crnogorske kulture nagrađena ove godine Trinaestojulskom nagradom.

“Ove knjige sadrže informacije o crnogorskim plemenima, običajima, naseljima, statističkim podacima, porijeklu pojedinih naziva, društvenim i pravnim odnosima, privrednim i ekonomskim prilikama u Crnoj Gori itd. te su u tom smislu od interesa za dobar dio našeg iseljeništva”, kaže Vukčević.

Dodaje da “odnos prema crnogorskoj naciji kod takvih autora kao uostalom i kod crnogorskih klasika (Petra II, kralja Nikole itd) treba posmatrati u kontekstu vremena, jasno izdvajajući istoriografsku i umjetničku od ideološke, tim vremenom imanentne, komponente ovih djela”.

Sagovornici Monitora kažu da sporne knjige, iako nemaju naučnu vrijednost, nekim našim iseljenicima mogu biti zanimljive upravo zato što sadrže priče njihovih predaka. Ukazuju i na činjenicu da ta djela kao takva postoje i da ih ne treba zabranjivati. Moguće je, međutim, da nekome u bijelom svijetu takve knjige koje nemaju naučnu vrijednost budu obrazovna literatura i da na osnovu njih isključivo steknu znanja o prošlosti Crne Gore.

Protiv sadržaja knjiga, osim Crnogorskog kulturnog društva iz Toronta i jednog od udruženja iz Australije, koliko znamo, niko se nije bunio. Poznato je da se mnoga udruženja crnogorskih iseljenika međusobno ne trpe. I da je, kako kažu, Centar nekima manje a nekima više naklonjen. I to je priča o Crnoj Gori.


POKLON BIBLIOTEKA ZA CRNOGORSKA ISELJENIČKA UDRUŽENJA


KOMPLET KNJIGA KOJE JE DAROVAO CENTAR ZA ISELJENIKE:

1. P.A. Rovinski: ZAPISI O CRNOJ GORI
2. P.A. Rovinski: STUDIJE O CRNOJ GORI
3. Min. finansija: ZBORNIK DOKUMENATA 1879-1915
4. Min. inost. djela: ZBORNIK DOKUMENATA 1879-1915
5. S. Tomović: MORALNA TRADICIJA CRNOGORACA
6. V.D. Nikčević: KNJIŽEVNOST DUKLJE I PREVALITAN
7. D.Martinović: NAUKA O KNJIZI U CRNOJ GORI
8. G.Kastratović: ISTORIJA CRNOGORSKOG FILMA
9. Č. Marković: ARHEOLOGIJA CRNE GORE
10. B. Ostojić: ISTORIJA CRNOG. KNJIŽ. JEZ. IZRAZA
11. R. Radonjić: POLITIČKA MISAO U CRNOJ GORI
12. B. Marović: EKONOMSKA ISTORIJA CRNE GORE
13. M. Šuković: ISTORIJA ZAKONODAVSTVA CG
14. M. Starovlah: ISTORIJA ŠKOLSTVA U CRNOJ GORI
15. R. Vujičić: SREDNJOVJEKOVNA ARHITEKT. I SLI.
16. R. Knežević: ISTORIJA POLITIČKE KULTURE U CG.
17. B. Babić: KRITSKI ODRED
18. S. Dučić: PLEME KUČI
19. J.Vukmanović: PAŠTROVIĆI
20. A.Jovićević: ZETA, LJEŠKOPOLJE I SKADARSKO JEZ.
21. S.Tomić: DROBNJAK, PIVA I BANJANI
22. R.J. Vešović: PLEME VASOJEVIĆI
23. N.B. Tomašević: ORLOV KRŠ
24. Klasici cr. knjiž.: PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ
25. Klasici cr. knjiž: PETAR I PETROVIĆ NJEGOŠ
26. Klasici cr. knjiž:: NIKOLA I PETROVIĆ
27. Klasici cr. Knjiž: MARKO MILJANOV POPOVIĆ
28. Klasici cr. Knjiž: STEFAN MITROV LJUBIŠA
29. Živko M. Andrijašević, Šerbo Rastoder: ISTORIJA CRNE GORE
30. Đorđije Pejović: ISELJEVANJE CRNOGORACA U XIX v.
31. Marijan Mašo Miljić: PEROJ – CRNOGORCI U PEROJU 1657 -2007 .
32. Milutin Đuričković: POVRATAK – ANTOLOGIJA POEZIJE CRNOGORSKIH ISELJENIKA
33. Marjan Mašo Miljić: MEDOVA 1916-2008

KOMPLET KNJIGA KOJE JE DAROVALO MINISTARSTVO PROSVJETE:

1. Maternji jezik, III cg
2. Književnost, III cg
3. Maternji ČIGRA
4. Književnost, II
5. Maternji jezik ČIGRA
6. Maternji jezik, VI
7. Književnost, VI
8. Maternji jezik, VII
9. Maternji jezik VIII
10. Književnost, VIII
11. Maternji jezik, II gim.
12. Čitanka, II gim.
13. Maternji jezik, Svijet jezika
14. Istorija VII
15. Istorija VIII
16. Geografija, II gim.
17. Pjesmoslov CD
18. Škozorište za mladje osnovce
19. Škozorište za starije osnovce
20. Bukvar-Kuća slova
21. Crna Gora moja domovina
22. Moja slova latinica/ćirilica

Albanski jezik:
1. Čitanka, III razred
2. Književnost, II razred
3. Književnost, II razred – radna sveska
4. Poznavanje društva, IV razred
5. Građansko vaspitanje, VII
6. Književnost
7. Moja slova albanski

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo