Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poleće Galeb i nisko pade

Objavljeno prije

na

“Prve goste hotel Galeb bi trebalo da primi naredne godine. Smještajni dio hotela imaće 250 lux soba, 100 de lux apartmana, predsjednički penthaus apartman i rojal apartman. U sklopu hotela planirana je gradnja vodenog parka s kompleksom otvorenih bazena od 1.500 kvadrata, kao i zatvoreni wellnes bazen. Hotel će imati i teniski teren, objekat jaht- kluba s marinom za manje jahte, heliodrom, kazino, diskoteku, italijanski kafe – restoran, kongresni centar. U ponudi hotela naći će se i uređena plaža s otvorenim bazenima sa slanom vodom, uređeni park uz plažu, kao i helth and weelnes kompleks za dame – koji obuhvata ljekovitu Žensku plažu, najpoznatiju na Mediteranu i cjelokupni zdravstveno-estetski centar za dame”, objavili su mediji u martu 2008. godine kada je počelo rušenje tog nekadašnjeg simbola Ulcinja. NADA: Mnogi su se u ovom gradu ponadali da bi to zaista mogao da bude novi početak za ruinirani ulcinjski turizam. Jer, početak turizma u Ulcinju se veže upravo za hotel Galeb, koji je prvobitno izgrađen prije Drugog svjetskog rata.  Ali, nade su se brzo izjalovile. Hotela nema ni na vidiku, gostiju još manje. Ostala je samo ogromna rupa. A mogao je, tvrde Ulcinjani, da bude renoviran, kao što je to učinjeno sa hotelima Panorama u Bečićima, kasnije Kvin of Montenegro, ili hotelom Topolica u Baru, sada Princes. “Ne vjerujem da će ikada više na tom mjestu biti izgrađen hotel. A tako bih volio da griješim”, kaže srednjovječni Ulcinjanin. On je čovjek koji je doživio zlatno doba ulcinjskog turizma, osamdesete godine prošlog vijeka, kada je Galeb bio najljepši hotel na Crnogorskom primorju. Danas je prostor na kojem se nalazio taj objekat najbolji pokazatelj kraha ulcinjske turističke industrije. Svi turistički stručnjaci saglasni su u ocjeni da dok Galeb ne “poleti”, male su šanse da najvažnija grana privrede u Ulcinju oživi.

TENDER: Proces privatizacije ovog nekadašnjeg ponosa ulcinjskog turizma tipičan je primjer negativne tranzicije u Crnoj Gori. A činilo se da, bar u ovom slučaju, neće biti tako: za kupovinu Galeba bile su devedesetih veoma zainteresovane poznate evropske kompanije, posebno iz Austrije. Nijesu uspjele.
Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera, u čijem je sastavu poslovao taj hotel, gurnuto je početkom 2004. godine u stečaj zbog duga od tek 230 hiljada eura prema ulcinjskoj Elektrodistibuciji.
Ali, 2005. godine, sve je bilo spremno da taj objekat, koji je još bio u dobrom stanju, kupi uspješna hrvatska kompanija PGM Ragusa za tada basnoslovnih 5,3 miliona eura. Ona se obavezala da još tri puta više uloži u investicije kako bi se hotel doveo na nivo od pet zvjezdica.

No, naprasno se pojavila firma Progres iz Pirota koja je tvrdila da je Galeb sagrađen na njihovom zemljištu!? Podgorička kompanija Rokšped je takođe osporavala rezultate tendera tvrdeći da je Privredni sud donio nezakonitu odluku kada je poništio prethodni tender na kojem je Rokšped bio pobjednik. Nespremni da se izbore sa crnogorskim pravnim zavrzlamama i igrama, Dubrovčani su se sa žaljenjem povukli.
Rokšpedu je bio otvoren put da preuzme Galeb. Za kupovinu hotela ta kompanija je u septembru 2006. godine uplatila 5,75 miliona eura uz obavezu da investira još 15,4 miliona eura.

PORAZ: Zamjenik generalnog direktora Rokšpeda Asim Taljanović tada je podgoričkim medijima izjavio da to preduzeće “u roku od dvije godine planira da od Galeba napravi elitni hotel sa četiri ili pet zvjezdica”.
Ali, to se nije dogodilo. Prošle godine su Galeb i desetak vila koje su pripadale tom hotelu temeljno srušeni da bi se na njihovom mjestu, kako su javnost uvjeravali iz Rokšpeda i lokalne samouprave u Ulcinju, gradio ekskluzivni hotel. Odobrenje za rušenje objekta dao je opštinski Sekretarijat za urbanizam i uređenje prostora.
Bio je to bolan trenutak za mnoge Ulcinjane. “Za mene posebno, jer sam godinama radio u tom hotelu kao menadžer prodaje”, kaže 67-ogodišnji Džaudet Abazović.
“Više izbjegavam i da prolazim tuda. Mi smo kao ljudi poraženi. Najteže mi je kada vidim moje bivše kolege kako prodaju novine i cigarete na mnogobrojnim kioscima u gradu”, dodaje on.
Od šezdesetak nekadašnjih kvalifikovanih radnika Galeba (recepcionera, kuvara, konobara i ostalog hotelskog osoblja) trećina sada rade kao prodavci u maloprodajnim objektima Rokšpeda, neki su na bolovanju, a ostali pokušavaju da pronađu neki drugi posao.

ANEKS: “Sve su ovo direktne posljedice pogrešnih odluka u privatizaciji od strane centralnih vlasti i sumnjivih odluka izvršne vlasti u Ulcinju”, kaže za Monitor poslanik Nove demokratske snage – FORCA u crnogorskom Parlamentu Genci Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, opština Ulcinj je prije nego što je dala odobrenje za rušenje Galeba, morala da donese detaljne planove kojima bi se omogućila gradnja novog hotela.
On je rekao da ga najviše čudi flagrantno nepoštovanje kupoprodajnog ugovora, posebno odredbe da se do kraja 2008. godine u hotel moralo investirati preko 15 miliona eura.
Ali, u crnogorskoj Vladi imaju razumijevanje za poteze Rokšpeda. Ministar turizma Predrag Nenezić je rekao da je prostorno-planska dokumentacija u Ulcinju limitirana i da zbog toga navedena kompanija nije bila u mogućnosti da na vrijeme realizuje ugovorom preuzetu obavezu.
Tek na poslaničko pitanje Nimanbegua, ministar je upoznao javnost da je 12. juna 2008. godine došlo do izmjene prvobitnog ugovora koji umjesto rekonstrukcije starog, podrazumijeva izgradnju novog hotela sa pet zvjezdica.
Na direktno traženje poslanika FORCE da obznani aneks ugovora kako bi se vidjeli rokovi izgradnje hotela, ministar to nije učinio.
On je, međutim, rekao da se “apsolutno poštuju sve odredbe iz tog ugovora”. Konstatujući da štetu trpi i investitor, Nenezić je dodao da je “zbog toga Vlada pokrenula izradu prostornog plana opštine Ulcinj kako bi se stvorili uslovi za izgradnju novog Galeba”.
Do tada, Ulcinjani i svi zainteresovani mogu gledati velelepnu maketu hotela („Luksuz i sjaj u srcu Ulcinja”), na sajtu Rokšpeda.

Posljednji dani HTP Ulcinjska rivijera

Nakon niza katastrofalnih privatizacija i skandaloznih pokušaja tendera sa Valdanosom, Velikom plažom i Adom, nastavlja se tranziciona saga u Ulcinju. Još desetak dana traje tender koji je crnogorska Vlada raspisala za privatizaciju 61 odsto akcija Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, firme čija je vrijednost 62 miliona eura. Na taj način praktično će, kao privredni subjekt, biti sahranjena kompanija koja je izgradila moderni Ulcinj.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

 

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

U Hrvatskoj je priča nešto drugačija.

Vlada Andreja Plenkovića predstavila je prošle nedjelje novi (predizborni) paket mjera pomoći građanima i ekonomiji vrijedan više od 460 miliona eura. Cijene struje i gasa za domaćinstva ostaće iste, banke će povećati kamate na štednju, penzioneri dobiti dodatak uz penziju. Pride Vlada je odlučila da propiše maksimalne (sadašnje) cijene ulja, šećera, brašna tip 400 i 500, mlijeka, cijelog pileta i mljevenog svinjskog mesa. Uz to, trgovcima je naloženo da cijene još 30-tak proizvoda vrate na nivo od 31. decembra prošle godine. Na tom popisu su  neki mlječni proizvodi, pirinač, špagete, jaja, svinjski i juneći vrat bez kosti, viršle, neke vrste voća i povrća, pasta za zube, gel za tuširanje, šampon, toalet papir, pelene i higijenski ulošci…

Mjere Hrvatske od onih u Srbiji se razlikuju po tome  što je tamo Vlada ograničila cijene za cijele kategorije prizvoda. Tako, recimo, sve vrste špageta u pakovanju od 500 grama moraju koštati 1,09 eura ili manje. Isto važi i za limun, ili recimo sve vrste i kvalitete krompira u pakovanju od pet kilograma.

Zvaničnici u Zagrebu izračunali su da bi kupac kompletne palete proizvoda iz paketa Ograničena cijena uštedio nešto manje od 25 eura. Potrošači su primijetili da u radnjama već postoje proizvodi koji su jeftiniji od cijena koje nameće Vlada. Stručnjaci upozoravaju da bi državna ograničenja tržištu mogla donijeti nestašice i “inovativna rješenja proizvođača i trgovačkih lanaca”.

Iz Udruženja potrošača strahuju od vještački izazavanih nestašica. “Bojimo se da će određeni proizvodi početi nestajati s polica kao što je i prošle godine bilo kada je nestajalo pileće meso i svinjski vrat. Vlada je unaprijed trebala poduzeti mjere, upozoriti trgovce kako se to ne bi ponovno dogodilo…”, rekla je Index-u predsjednica Udruge Ana Knežević.

Postoji i druga strana te priče. “Za najbolje marke je sramotno da se prodaju po istoj cijeni kao najlošiji proizvodi. I zato očekujmo puno inovacija u nadolazećim danima. Kvaliteta košta”, objašnjava profesor ekonomije Boris Podobnik. “Ne znam što će učiniti trgovac, ali da sam ja trgovac, prodavao bih krumpir ne u vrećama od 5 kg već u vrećama od 4.5 kg, kvalitetniju tjesteninu bih prodavao u pakiranju od 550 g, u pakiranju za 10 jaja jedno bi mi uvijek falilo pa bi ih bilo 9,.. I znajte, ovo bih radio ne da prkosim vladi, već zato što poštujem kvalitetu, a ona se mora platiti.”

Knežević i Podobnik nijesu usamljeni u strahu da će Hrvatska narednih mjeseci, dok budu na snazi Vladine mjere iz paketa Ograničena cijena, biti preplavljena nekvalitetnim ali jeftinim uvoznim prehrambenim i higijenskim proizvodima, kojima će trgovci zamijeniti domaće poljoprivrednike i proizvođače koji ne mogu da se uklope u limitirane cijene. Ili svoje proizvode mogu prodati tamo gdje nema administrativnih ograničenja.

I Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je sredinom nedjelje da snizi i zamrzne cijene 24 grupe prehrambenih proizvoda, po modelu da se cijene vraćaju na stanje od 1. avgusta pa potom umanjuju za još 10 odsto. “To bi moglo da znači i pojeftinjenje od 30 do 40 odsto”, najavio je u ministar ekonomije Krešnik Bekteši.

Makedonska akcija Garantovana cijena trajaće do kraja novembra a, da bi se izbjegle vještačke nestašice, vlada u Skoplju je trgovce obavezala da u radnjama moraju obezbijediti “najmanje 70 odsto količine koju su prodali u avgustu” svih artikala sa vladinog popisa. On je sličan onima iz Srbije i Hrvatske, samo je na njemu više vrsta svježeg mesa (skoro sve) i svježeg voća i povrća.

U Makedoniji se, poput Hrvatske, garantovane cijene odnose na sve proizvode, nezavisno od proizvođača.

To je suprotno onome što se sada radi u Srbiji a što je Vlada Crne Gore uradila proljetos, tokom akcije Stop inflaciji. Tada su, u dogovoru sa trgovcima, u najvećim maloprodajnim lancima u Crnoj Gori pojedini proizvodi, makar po jedan iz kategorije 30-tak artikala koji zauzimaju značajno mjesto u potrošačkoj korpi, prodavani uz minimalnu trgovačku maržu, po cijenama koje su bile ozbiljno niže od sličnih proizvoda iz ponude.

Početak ljeta i dolazak većeg broja stranih gostiju naveo je i Vladu i trgovce da zaborave na bilo kakva ograničenja.  Cijene su nastavile da rastu. I neće stati, sudeći po najavama da će od naredne godine rasti cijena komunalnih usluga u dobrom dijelu Crne Gore (tu odluku donose lokalne vlasti i opštinska komunalna preduzeća)  dok i iz EPCG grupe stižu najava novih cijena koje bi se mogle primjenjivati od januara. Dok se i država i Elektroprivreda hvale rekordnim prihodima tokom ove godine, niko ozbiljno ne pominje mogućnost smanjenja akciza i PDV-a.

To nije cijela priča. Uvid u narodne i ograničene cijene u Srbiji i Hrvatskoj pokazuju kako dobar dio uporedivih proizvoda iz tih zemalja, ni nakon mjera tamošnjih vlada, neće biti značajno jeftiniji od onoga što se već sada može naći u podgoričkim megamarketima. To ne važi i za trgovine istih lanaca u turističkim mjestima na jugu i sjeveru Crne Gore gdje su cijene značajno više. A plate, uglavnom, niže.

Zoran RADULOVIĆ     

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo