Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poleće Galeb i nisko pade

Objavljeno prije

na

“Prve goste hotel Galeb bi trebalo da primi naredne godine. Smještajni dio hotela imaće 250 lux soba, 100 de lux apartmana, predsjednički penthaus apartman i rojal apartman. U sklopu hotela planirana je gradnja vodenog parka s kompleksom otvorenih bazena od 1.500 kvadrata, kao i zatvoreni wellnes bazen. Hotel će imati i teniski teren, objekat jaht- kluba s marinom za manje jahte, heliodrom, kazino, diskoteku, italijanski kafe – restoran, kongresni centar. U ponudi hotela naći će se i uređena plaža s otvorenim bazenima sa slanom vodom, uređeni park uz plažu, kao i helth and weelnes kompleks za dame – koji obuhvata ljekovitu Žensku plažu, najpoznatiju na Mediteranu i cjelokupni zdravstveno-estetski centar za dame”, objavili su mediji u martu 2008. godine kada je počelo rušenje tog nekadašnjeg simbola Ulcinja. NADA: Mnogi su se u ovom gradu ponadali da bi to zaista mogao da bude novi početak za ruinirani ulcinjski turizam. Jer, početak turizma u Ulcinju se veže upravo za hotel Galeb, koji je prvobitno izgrađen prije Drugog svjetskog rata.  Ali, nade su se brzo izjalovile. Hotela nema ni na vidiku, gostiju još manje. Ostala je samo ogromna rupa. A mogao je, tvrde Ulcinjani, da bude renoviran, kao što je to učinjeno sa hotelima Panorama u Bečićima, kasnije Kvin of Montenegro, ili hotelom Topolica u Baru, sada Princes. “Ne vjerujem da će ikada više na tom mjestu biti izgrađen hotel. A tako bih volio da griješim”, kaže srednjovječni Ulcinjanin. On je čovjek koji je doživio zlatno doba ulcinjskog turizma, osamdesete godine prošlog vijeka, kada je Galeb bio najljepši hotel na Crnogorskom primorju. Danas je prostor na kojem se nalazio taj objekat najbolji pokazatelj kraha ulcinjske turističke industrije. Svi turistički stručnjaci saglasni su u ocjeni da dok Galeb ne “poleti”, male su šanse da najvažnija grana privrede u Ulcinju oživi.

TENDER: Proces privatizacije ovog nekadašnjeg ponosa ulcinjskog turizma tipičan je primjer negativne tranzicije u Crnoj Gori. A činilo se da, bar u ovom slučaju, neće biti tako: za kupovinu Galeba bile su devedesetih veoma zainteresovane poznate evropske kompanije, posebno iz Austrije. Nijesu uspjele.
Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera, u čijem je sastavu poslovao taj hotel, gurnuto je početkom 2004. godine u stečaj zbog duga od tek 230 hiljada eura prema ulcinjskoj Elektrodistibuciji.
Ali, 2005. godine, sve je bilo spremno da taj objekat, koji je još bio u dobrom stanju, kupi uspješna hrvatska kompanija PGM Ragusa za tada basnoslovnih 5,3 miliona eura. Ona se obavezala da još tri puta više uloži u investicije kako bi se hotel doveo na nivo od pet zvjezdica.

No, naprasno se pojavila firma Progres iz Pirota koja je tvrdila da je Galeb sagrađen na njihovom zemljištu!? Podgorička kompanija Rokšped je takođe osporavala rezultate tendera tvrdeći da je Privredni sud donio nezakonitu odluku kada je poništio prethodni tender na kojem je Rokšped bio pobjednik. Nespremni da se izbore sa crnogorskim pravnim zavrzlamama i igrama, Dubrovčani su se sa žaljenjem povukli.
Rokšpedu je bio otvoren put da preuzme Galeb. Za kupovinu hotela ta kompanija je u septembru 2006. godine uplatila 5,75 miliona eura uz obavezu da investira još 15,4 miliona eura.

PORAZ: Zamjenik generalnog direktora Rokšpeda Asim Taljanović tada je podgoričkim medijima izjavio da to preduzeće “u roku od dvije godine planira da od Galeba napravi elitni hotel sa četiri ili pet zvjezdica”.
Ali, to se nije dogodilo. Prošle godine su Galeb i desetak vila koje su pripadale tom hotelu temeljno srušeni da bi se na njihovom mjestu, kako su javnost uvjeravali iz Rokšpeda i lokalne samouprave u Ulcinju, gradio ekskluzivni hotel. Odobrenje za rušenje objekta dao je opštinski Sekretarijat za urbanizam i uređenje prostora.
Bio je to bolan trenutak za mnoge Ulcinjane. “Za mene posebno, jer sam godinama radio u tom hotelu kao menadžer prodaje”, kaže 67-ogodišnji Džaudet Abazović.
“Više izbjegavam i da prolazim tuda. Mi smo kao ljudi poraženi. Najteže mi je kada vidim moje bivše kolege kako prodaju novine i cigarete na mnogobrojnim kioscima u gradu”, dodaje on.
Od šezdesetak nekadašnjih kvalifikovanih radnika Galeba (recepcionera, kuvara, konobara i ostalog hotelskog osoblja) trećina sada rade kao prodavci u maloprodajnim objektima Rokšpeda, neki su na bolovanju, a ostali pokušavaju da pronađu neki drugi posao.

ANEKS: “Sve su ovo direktne posljedice pogrešnih odluka u privatizaciji od strane centralnih vlasti i sumnjivih odluka izvršne vlasti u Ulcinju”, kaže za Monitor poslanik Nove demokratske snage – FORCA u crnogorskom Parlamentu Genci Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, opština Ulcinj je prije nego što je dala odobrenje za rušenje Galeba, morala da donese detaljne planove kojima bi se omogućila gradnja novog hotela.
On je rekao da ga najviše čudi flagrantno nepoštovanje kupoprodajnog ugovora, posebno odredbe da se do kraja 2008. godine u hotel moralo investirati preko 15 miliona eura.
Ali, u crnogorskoj Vladi imaju razumijevanje za poteze Rokšpeda. Ministar turizma Predrag Nenezić je rekao da je prostorno-planska dokumentacija u Ulcinju limitirana i da zbog toga navedena kompanija nije bila u mogućnosti da na vrijeme realizuje ugovorom preuzetu obavezu.
Tek na poslaničko pitanje Nimanbegua, ministar je upoznao javnost da je 12. juna 2008. godine došlo do izmjene prvobitnog ugovora koji umjesto rekonstrukcije starog, podrazumijeva izgradnju novog hotela sa pet zvjezdica.
Na direktno traženje poslanika FORCE da obznani aneks ugovora kako bi se vidjeli rokovi izgradnje hotela, ministar to nije učinio.
On je, međutim, rekao da se “apsolutno poštuju sve odredbe iz tog ugovora”. Konstatujući da štetu trpi i investitor, Nenezić je dodao da je “zbog toga Vlada pokrenula izradu prostornog plana opštine Ulcinj kako bi se stvorili uslovi za izgradnju novog Galeba”.
Do tada, Ulcinjani i svi zainteresovani mogu gledati velelepnu maketu hotela („Luksuz i sjaj u srcu Ulcinja”), na sajtu Rokšpeda.

Posljednji dani HTP Ulcinjska rivijera

Nakon niza katastrofalnih privatizacija i skandaloznih pokušaja tendera sa Valdanosom, Velikom plažom i Adom, nastavlja se tranziciona saga u Ulcinju. Još desetak dana traje tender koji je crnogorska Vlada raspisala za privatizaciju 61 odsto akcija Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, firme čija je vrijednost 62 miliona eura. Na taj način praktično će, kao privredni subjekt, biti sahranjena kompanija koja je izgradila moderni Ulcinj.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo