Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Više je manje

Objavljeno prije

na

Posljednih mjesec dana na crnogorskim drumovima ugasilo se deset života. Najnovija tragedija na cesti, u kojoj je stradalo dvoje mladih ljudi, desila se u Kolašinu. Prije toga vijest o saobraćajnoj nesreći sa smrtnim ishodom stigla je iz Nikšića. A od deset stradalih za trideset dana čak šestoro su stranci. No, u policiji tvrde da je njihova kampanja „Bezbijedna vožnja – siguran odmor” dala pozitivne rezultate. Kao dokaz navode da je u istom periodu prošle godine na cestama stradalo više ljudi. Analizirali su, kažu, okolnosti i uzroke saobraćajnih nezgoda te došli do zaključka da vozačima na našim cestama nedostaje saobraćajne kulture. Stoga je, objašnjavaju u policiji,u jeku turističke sezone i organizovana kampanja koja je prije svega bila namijenjena turistima. Policajci tvrde kako godinama pokušavaju na razne načine da smanje broj stradalih na cestama. I represijom. Mjesečno, u prosjeku, oduzmu od 750 do 800 vozačkih dozvola. A ima, kažu, dosta privedenih vozača i zadržanih zbog vožnje pod uticajem alkohola.

I dalje nešto ne štima. Loši putevi, puno starih automobila, saobraćajna nekultura… Stručnjaci za saobraćaj navode razne razloge. I pored svega toga, čak i u inostranoj štampi se Crna Gora pominje kao zemlja u kojoj se zbog napravljenog saobraćajnog prekršaja plaćaju manje kazne nego u većini evropskih zemalja. Nerijetko smo “jeftiniji” i od prvih komšija.

Ako poslije nekoliko čašica pića sa društvom odlučite da se odvezete do kuće, i zaustavi vas policija, u Crnoj Gori ćete platiti kaznu između 50 i 150 eura. Kome se to isto desi u Finskoj ili Velikoj Britaniji dobro će zapamtiti pijanku. Tamo se kazna za vožnju u pripitom stanju plaća čak do šest i po hiljada eura.

U nečemu smo, ipak slični sa velikim brojem evropskih zemalja – dozvoljena količina alkohola u krvi je 0,5 promila. Najviše, 0,8 promila, tolerišu u Irskoj i Velikoj Britaniji. A u Estoniji, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj preko nula promila sve je kažnjivo.

Ni prebrza vožnja nije preskupa.

Ako je prekoračenje ispod deset kilometara na sat na putu van naselja – kazna je 15 eura. A ako vozač prekorači brzinu kretanja do 30 kilometara na sat u naseljenom mjestu ili 30 do 50 na putu van naselja, njemu se izriče novčana na kazna do 30 eura.

Za prekoračenje brzine od 50 km/h na putu van naselja plaća se od 50 do 150 eura.

U Hrvatskoj je, na primjer, daleko skuplje. Za prekoračenje dozvoljene brzine za više od 50 km/h plaća se od 670 eura pa nadalje. Za taj prekršaj najmanje se plaća u Srbiji – 30 eura.

I prolazak kroz crveno je kod nas, komšija u Srbiji i u Češkoj “povoljniji”. Nesavjesnog vozača, ako ga uhvati policija, to će koštati od 50 do 150 eura.

U Hrvatskoj – kazna za prolazak kroz crveno je od 270 eura pa na više. Među najvišim je u Evropi. I u Mađarskoj i Njemačkoj je visoka – 330 eura.

Jasno je – vozači će u Crnoj Gori, ako ih policija uhvati “na djelu” jeftinije proći nego u drugim zemljama. Da li zbog predusretljivosti prema turistima ili starih zakona, tek u tome smo među najjeftinijima. No, to nije baš za pohvalu. U većini zemalja gdje su kazne povećane, smanjio se broj udesa i nastradalih. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine broj poginulih u Hrvatskoj manji 23 odsto. Uporedni prikaz određenih visina novčanih kazni pokazuje da je Hrvatska u samom vrhu evropskog prosjeka. Slično je i u Francuskoj. Njihove vlasti su protekle godine drastično povećale novčane iznose kazni i to im se brzo vratilo. Broj stradalih u saobraćajnim nesrećama je sve manji.

Milorad Usančević, načelnik odsjeka za bezbjednost saobraćaja Uprave policije, objašnjava kako su ih i neki evropski stručnjaci upozoravali da su naše kazne male. On najavljuje da će razmotriti takve tvrdnje.

Nalovne stranice dnevnih novina sa mladim licima i njihovim smrskanim automobilima u pozadini opominju. Država je dužna da uradi sve kako bi ceste bile bezbjednije.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo