Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dragulj šeta iz ruke u ruku

Objavljeno prije

na

Grad-hotel Sveti Stefan i elitno ljetovalište Miločer po treći put u svojoj pedesetogodišnjoj turističkoj istoriji mijenjaju zakupce. Najnoviji koncesionarni vlasnik bisera crnogorske obale je grčki milioner i brodovlasnik Viktor Restis, vlasnik kompanije Restis group. Treća sreća, kako narod kaže, ili iznuđeni spas u posljednji čas. Samo par mjeseci nakon boravka premijera Mila Đukanovića u Singapuru i njegovog susreta sa Adrijanom Zekom, koji je tom prilikom najavio skore investicije u rekonstrukciju Svetog Stefana uz opasku da nije važno vrijeme nego kvalitet izvedenog posla, na scenu stupa novi zakupac iz Grčke. Do ove iznenadne transakcije došlo je krajem jula ove godine. Javnosti nisu poznati razlozi odustajanja Aman rizortsa a kao ni uslovi pod kojim je Restis grupacija preuzela zakup Svetog Stefana i Miločera. Kako Monitor saznaje, Grci su otkupili većinski paket akcija firme Pacifik Asec i investitorske grupe Aidwey Investment, of-šor ekspozitura Silvering Holdinga, osnivača i većinskog vlasnika Aman rizortsa, koje se pojavljuju u zakupu Svetog Stefana.

Grčki Restis otkupio je od Amana paket zvani Crna Gora i Hrvatska.

Singapurski hotelijer nije uspio da obavi rekonstrukciju ni davno preuzetog hotela Makedonija u Cavtatu.

Grci su preuzeli sva vlasnička prava iz zakupa, ali će zadržati prepoznatljivi hotelski menadžment, takozvanu „zastavu” Amana.

KAO U BAJCI: Da podsjetimo: poznata hotelska grupa Aman rizort zajedno sa kompanijom Edvej Investment zakupila je elitno crnogorsko ljetovalište na period od 30 godina uz godišnju nadoknadu od dva miliona eura. Ugovorom koji je sklopljen 31. januara 2007, zakupac se obavezao na ulaganja u rekonstrukciju svih preuzetih objekata, tri hotela, Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, nekoliko vila, restorana, kafea… Ugovorom su precizirani i rokovi za završetak poslova. Sve je tada izgledalo bajno.
„Vrijeme u turizmu Crne Gore mjeriće se prije i poslije Amana”, govorio je ministar turizma Predrag Nenezić. Zakup Svetog Stefana i Miločera ocijenjen je kao „najuspješnija privatizacija u turizmu Crne Gore”! Renomirani Aman rizorts poznat po luksuzu i hotelima po najljepšim egzotičnim destinacijama u svijetu „vratiće Svetom Stefanu stari sjaj i dovesti svjetsku elitu”, uvjeravali su javnost vladini službenici.
Vrijeme poslije Amana stiglo je, međutim, 28 godina ranije. Samo godinu dana nakon slavlja zbog udomljenog Sveca, strateški partner Vlade Crne Gore finansijski propada.
Većinski paket akcija hotelskog lanca Aman rizorts kupuje indijski DLF, lider u prometu nekretnina u toj zemlji. Odgovornost nije stigla nikoga. Ponajmanje ministra turizma. Za dvije godine, koliko je zakup efektivno trajao, renoviran je samo najmanji hotel Miločer i vila u njegovom susjedstvu. U prvoj godini zakupa hotel Sveti Stefan je iseljen od stvari i namještaja, i zaključan čeka rekonstrukciju.
Nekadašnja perjanica crnogorskog turizma danas je tužno, zapušteno mjesto, sa fasadama starih paštrovskih kuća obraslim divljim puzavicama i bršljanom.

CRNOGORSKI AKROPOLJ: Sveti Stefan je crnogorski Akropolj, kaže jedan od predstavnika grčkog zakupca iznenađen saznanjem da je najpoznatije turističko mjesto u Crnoj Gori mjesto izuzetnog kulturno-istorijskog pedigrea, ostavljeno dvije godine u potpunom mraku, nedostupno mještanima i turistima.
Za ulazak Restis grupe u posao sa Svetim Stefanom zasluge pripadaju, po svemu sudeći, biznismenu Draganu Peroviću, bliskom saradniku premijera Mila Đukanovića, pripadniku crnogorske novokomponovane povlašćene biznis elite.
Dragan Perović je zajedno sa kompanijama iz grčkog konzorcijuma ETL bio suosnivač kompanije Promonte, prvog mobilnog operatera u Crnoj Gori. Društvo je svoje akcije prodalo Telenoru za 64,8 miliona eura. Nije poznato koji je bio njegov udio u tom poslu. Perović je vlasnik bespravno podignutog hotela Astorija u Starom gradu u Budvi. Prema pisanju medija, Perović je sa grčkim biznismenima među kojima je najpoznatiji milioner Viktor Restis, prije dvije godine ušao u veći broj poslova u Crnoj Gori.
Kao jedan od akcionara Perović učestvuje u osnivanju jedanaeste strane banke na našem tržištu, grčke First financial bank (FFB), u kojoj je većinski vlasnik i predsjednik odbora direktora Viktor Restis.
Ista grupacija grčkih investitora, zajedno sa Perovićem kupila je vrijedne nekretnine. Vlasnici su parcele u centru Podgorice, na mjestu nekadašnje kasarne Morača koju su kupili za oko 7,5 miliona eura. Posjeduju zemljište u Reževićima, Kolašinu…
„Mi smo grupacija koja ovdje postoji i postojaćemo. Naši prethodnici nisu ovdje ostvarili svoje snove. Možda i zbog daljine. Mi smo bliži, spaja nas religija, more. Očekuje nas veliki projekat”, kazao je na konferenciji za novinare predstavnik Restis grupe Teofanis Statis.
U vlasništvu Restis grupe je i Rudnik mrkog uglja u Beranama.
Petros Statis prvi čovjek za poslove Viktora Restisa u Crnoj Gori, jedan je od najvećih kupaca akcija Luke Bar u posljednjih pola godine. Ušao je među 10 pojedinačno najvećih dioničara barske kompanije.
Viktor Restis je jedan od vlasnika kompanija Goldenenerdži i Pablik pauer korporejšn, koje su dostavile najpovoljniju ponudu za dokapitalizaciju crnogorske Elektroprivrede.
Razgranati poslovi u Crnoj Gori vjerovatno su uticali na odluku Grka da se ne žale na odluku tenderske komisije da prihvati daleko nepovoljniju ponudu italijanske kompanije.
Da li i u kojoj mjeri Dragan Perović i neki drugi domaći igrači imaju udjela u zakupu Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže nije bilo moguće saznati.
Igre oko zakupa Svetog Stefana pojavom novog, bogatijeg zakupca nisu okončane.

KO GRADI U MILOČERU: Novi zakupac najavljuje investicije u vrijednosti od 90 miliona eura, koliko će koštati rekonstrukcija Svetog Stefana i izgradnja nove Kraljičine plaže.
Govori se o konzorcijumu obnove Svetog Stefana u kojoj je Restis grupa glavni investitor! Ko su ostali?
Situacija na Svetom Stefanu je mnogo lošija nego što su novi zakupci u prvi mah zaključili. Kuće Svetog Stefana su u ruševnom stanju. Infrastrukture gotovo da i nema. Treba podići sasvim novi grad.
U rekonstrukciju Svetog Stefana i Miločera uložen je ogroman rad i 25 miliona eura više nego što je bilo predviđeno, otkrivaju članovi Restis grupe.
Niko ne zna o kakvim je milionima riječ, jer radova u gradu-hotelu gotovo da nije ni bilo. Niti je renoviranje Miločera moglo odnijeti tolika sredstva.
Izgleda da su tokom rekonstrukcije debelo frizirani računi.
Grci ništa ne znaju o planovima za betoniranje miločerskog parka.
Na pitanje novinarke Monitora na konferenciji za medije da li su preuzeli planove izgradnje novih turističkih i apartmanskih kapaciteta u Miločeru, predstavnik kompanije Teofanis Statis i pravni zastupnik Stelios Katilakais bili su posve zatečeni i zbunjeni. Ni poslije dodatnih objašnjenja nisu razumjeli o kakvoj gradnji je riječ.
Na kraju su dali nemušti odgovor: „Naš cilj je da slijedimo Master plan Aman rizortsa. Ne možemo dati konkretan odgovor po pitanju rekonstrukcije hotela Kraljičina plaža.”
Ne radi se samo o izgradnji modernijeg i luksuznijeg hotela na mjestu sadašnje Kraljičine plaže. Planirana je gradnja novog hotela i apartmanskog kompleksa pored, na trostruko većoj površini od one koju zahvata sadašnji hotel. Prema projektima koje je Monitor imao na uvid, hotel raspolaže sa 40 chedi jedinica od po 60 m2 sa svim pratećim sadržajima.
Dok apartmansko naselje u parku ima 60 stanova od po 120 kvadrata namijenjenih prodaji, u nizu stambenih zgrada od četiri do šest spratova, sa bazenima i podzemnim garažama koji će pokriti svaki pedalj zelene površine na potezu između Kraljičine plaže i naselja Pržno. Planira se gradnja novih 25.000 kvadrata u Miločeru!
Ako se tome dodaju SPA centri i sportski objekti u borovoj šumi u zaleđu Male plaže, nije teško zaključiti da se Miločeru priprema pravi urbanistički cunami.
Plansku logistiku pripremila je Opština Budva izradom urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi Kraljičina plaža, koji još nije izložen na javnu raspravu.

Od Jezde do Restisa

Prvi zakupac Svetog Stefana i Miločera bio je piramidalni bankar Jezdimir Vasiljević, zvani gazda Jezda. Njemu je vlada 1992. izdala pod zakup najbolje hotele na rok od pet godina uz nadokandu od 570 miliona njemačkih maraka. Uredno je gazda Jezda platio dvije mjesečne rate od po 2,5 miliona maraka, a onda su nastale komplikacije. Međunarodna zajednica zavodi sankcije ondašnjoj SRJ i posao na kraju propada. Dvije godine izdržali su Adrian Zeka i Greg Sirois. Da li su plaćali obaveznu nadoknadu od dva miliona eura godišnje, javnosti nije poznato.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo