Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Predsjednikova prazna obećanja

Objavljeno prije

na

Prognani Bukovičanin Jakup Durgut, predsjednik NVO Bukovica – Pljevlja, sjeća se da je proljetos, sa sastanka sa vladinim predstavnicima, izašao pun nade da će se putevi, elektromreža i neke kuće u Bukovici obnoviti već ovog ljeta. ,,Priča im je zvučala tako kao da su zasukali rukave i počeli da obnavljaju porušeno i popaljeno. Danas vidim da nije urađeno ama baš ništa. Sve je stalo na prošle godine obnovljenih desetak kilometara puta od magistrale do zaseoka Dakića kuća”, kaže Durgut. Taj put samo je dio prije godinu i po dana najavljenog projekta investiranja četiri i po miliona eura za revitalizaciju Bukovice. Na čelo tada formirane komisije, da valjda sve bude ubjedljivije, stao je lično predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Aktivista nevladinog sektora Boris Raonić ocjenjuje da se time ispoljava neozbiljnost u rješavanju jednog od najozbiljnijih demokratskih testova Crne Gore. ,,Bukovica je jedino mjesto u kome je izvršeno organizovano etničko čišćenje u Crnoj Gori i gdje su i žrtve i izvršioci građani Crne Gore. Ta činjenica, umjesto da dodatno obavezuje nekom moćnom političkom rukom, čini se, sputava kako proces pravosudnih organa, tako i proces ekonomskog oporavka tog s početka devedesetih prošlog vijeka sasvim uništenog kraja. Danas u Crnoj Gori malo ko zna za Bukovicu i zločine koji su se tamo događali”, kaže Raonić.

Proces revitalizacije Bukovice nije blokiran, kaže član državne Komisije za obnovu Bukovice i potpredsjednik opštine Pljevlja Avdo Ajanović: ,,Sve planirano za ovu godinu biće realizovano”. On pojašnjava da su dva izvođača radova za dvanaest Bukovičkih kuća i dio prilaznih puteva do njih upravo odabrana i da se čeka samo istek roka za pravo žalbe na odluku Komisije na izbor izvođača radova. ,,Do kraja naredne nedjelje počeće izgradnja tih kuća prema određenim prioritetima”, obećava Ajanović.
Rok za završetak radova je dva i po mjeseca a to znači, ako radovi prema novom planu počnu, duboki zalazak u jesen kada još niko nikada u Bukovici nije započinjao da gradi svoje kuće.
,,Šta će ti ljudi raditi u tim kućama nepripremljeni za zimu, sve i da vrijeme dozvoli da se sagrade”, pita se Jakup Durgut.
On se sjeća sličnog pilot projekta stranih nevladinih organizacija koje su 1998. Bukovičanima sagradile sedam kuća.
,,Bilo je to takođe u jesen a već na proljeće od tih kuća ostali su samo temelji. Nikada otkriveni počinioci odnijeli su sve, čak i cigle”, sjeća se Durgut.
Avdo Ajanović vjeruje da se to ovaj put neće desiti. ,,Opština je odredila tri nadzornika radova, a svoje ljude koji će obezbjeđivati objekte poslaće i Udruženje Bukovičana u Sarajevu”. On započinjanje radova u kasno ljeto ne smatra preprekom i najavljuje probijanje više puteva do bukovičkih zaseoka i sela. ,,Dva su se čovjeka vratila i čekaju da im se sagrade kuće”, kaže Ajanović. On pojašnjava da je spiskove prioriteta za gradnju formiralo sarajevsko udruženje Bukovičana.

Do predsjednika tog udruženja Šemsa Bavčića nijesmo uspjeli da dođemo. Bavčić je stanovnik Dubrovnika, a prema našim saznanjima za čelnu funkciju Bukovičana izbjeglih u Sarajevo preporučila ga je odanost Demokratskoj partiji socijalista.
Bukovičanin Šefko Bungur je skeptičan prema akciji obnavljanja kuća Bukovičana. ,,Plašim se da će nekoliko Sarajlija sebi napraviti fine vikendice i da će se to predstaviti javnosti kao povratak Bukovičana u zavičaj”, kaže Bungur.
Bungur je ljetos, kao čovjek koji je prije petnaest godina prvi tužio državu Crnu Goru za pričinjenu štetu na svom imanju dočekao i prvu pravosnažnu sudsku presudu kojom mu je za kuću brvnaru dodijeljeno devet hiljada eura. Sada očekuje ostale presude za očevu kuću koja je zapaljena i za stoku koja je Bungurima pokradena.
Šefku Bunguru je u Bukovici 1993. ubijen stric Latif. On sudski epilog bukovičkog ratnog zločina smatra preduslovom povratka Bukovičana. ,,Ako će se tamo zločinci šetati, teško da se može ozbiljno razmišljati o povratku”, kaže Bungur.
Crnogorski ombudsman Šefko Crnovršanin ocjenjuje za Monitor da je evidentna sporost istražnih sudskih organa u procesu otvorenom krajem 2007. protiv sedam bivših policijskih pripadnika rezervnih vojnih i policijskih snaga. ,,To jeste veoma složena pravna materija, ali bi se s obzirom na težinu slučaja moralo raditi znatno brže”, kaže Crnovršanin.
Taj proces je, inače, odmah nakon pokretanja, krajem 2007. proglašen službenom tajnom, a Nansen dijalog centar u svom izvještaju ističe da su mu manjkavost sporost ali i pogrešan pristup problemu. Boris Raonić kaže da su istragom obuhvaćeni ljudi nižeg društvenog statusa, ,,dok su inspiratori i nalogodavci bukovičkog ratnog zločina van interesovanja istrage”. To obesmišljava traženje pravde jer je izvjesno da će za sva zlodjela odgovarati eventualno tek dva tri marginalna krivca, kaže Raonić.
U Bukovici danas na oko 200 kvadratnih kilometara površine, uz pedesetak pravoslavnih porodica, živi i petnaest bošnjačkih familija. U tom kraju na granici sa Bosnom nakon završetka rata vratilo se svega pet porodica. Desetak porodica nastanjenih u krajevima bližim Pljevljima uspjele su se oduprijeti pritiscima da se isele. U posljednje dvije godine u Bukovicu su se vratila dva čovjeka – Salem Bečić i Isljam Krako. Nekoliko stotina izbjeglih Bukovičana živi u Bosni, uglavnom u Sarajevu i Goraždu, i većina od njih je uspjela steći bosanskohercegovačko državljanstvo.


Povratak nerealan

,,Nerealna je ocjena crnogorske Vlade, pogotovo nakon neaktivnosti crnogorskih državnih organa, kako u procesu revitalizacije Bukovice, tako I u pravosudnom procesu, da bi postojalo čak pedesetak zainteresovanih porodica koje bi se vratile da žive u Bukovici”, navodi se u najnovijem izvještaju NDC. Istraživanje NDC pokazuje da je pri ovakvom stanju stvari moguće u Bukovicu vratiti tek četiri do šest od stotinjak prognanih porodica, pod uslovom da im se tamo sagrade kuće I putevi do kuća. Svega toliko porodica sa egzstencijalnim problemima u mjestima gdje su sada nastanjene, uglavnom u Sarajevu, mogle bi imati ozbiljnijih motiva za povratak. Sve ostale porodice prijavljene Komisiji kao zainteresovana strana ne planiraju stalno naseljenje u Bukovici. Sa blokadom procesa investicija za revitalizaciju Bukovice, u kome je uloženo manje od jedne devetine od projektovanih četiri I po miliona eura, raspoloženje za povratak prognanih se ne popravlja, naprotiv.”

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo