Povežite se sa nama

MONITORING

OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH DIREKTORKI CKB: Kako Milo kaže

Objavljeno prije

na

nina-ivanovic-ranka-carapic

Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina podiglo je, prošlog petka, optužnicu protiv šestoro bivših zapošljenika u Crnogorskoj komercijalnoj banci, spočitavajući im da su banku i njene vlasnike oštetili za blizu sedam miliona eura. Optuženi se terete, saopštila je specijalna tužiteljica Đurđina Nina Ivanović, da su od 2005. do kraja 2007. godine, „zloupotrebljavajući položaj odgovornih lica i grubim kršenjem ovlašćenja” odobravali kredite i davali garancije (pobrojano je šest firmi registrovanih od Luksemburga do Podgorice i Kotora) „bez bilo kakvih sredstava obezbjeđenja”.

Đurđina Ivanović je pokušala da pojasni kako su okrivljeni – Milka Ljumović, Bosa Tatar, Jelica Petričević, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović i Gorica Vujisić – ,,nezakonitim postupanjem pribavili protivpravnu imovinsku korist, jer dati krediti i garancije nijesu vraćeni, pa se, u krajnjem, banka nije mogla ni prinudno naplatiti”. Istovremeno je tražila da se Milki Ljumović i Bosi Tatar odredi pritvor.

U pravnoj državi – što Crna Gora nije – analiza navoda specijalne tužiteljice iz dvije prethodne rečenice dala bi dovoljno materijala za obimnu debatu o položaju onih koji su se voljom političkih, ekonomskih i pravosudnih moćnika (baš tim redom) našli na udaru državnog represivnog aparata.

U tom bi slučaju raspravljali kako je moguće da tužiteljica, zahtijevajući pritvor za dvije prvooptužene u slučaju CKB, traži da se ponovo odlučuje o, pravosnažno, već presuđenoj stvari!? Tada bi se morali prisjetiti i obrazloženja kojim je istražni sudija Miroslav Bašović, krajem 2012, odbio zahtjev za pritvaranje osumnjičenih.

Tužilac se, u zahtjevu za određivanje pritvora, poziva na paragraf koga u Krivičnom zakoniku CG nema od 2010, naveo je sudija Bašović, nakon što je u obrazloženju odluke pomenuo jednu, i danas aktuelnu dilemu: ,,Činjenični opis uopšte ne sadrži, ne samo sve, nego nijedan bitni elemenat bića krivičnog djela”.

Sa istim problemom do danas se nose advokati okrivljenih. Tužilaštvo ih od kraja 2012, sprečava da dobiju kompletnu dokumentaciju ovog predmeta. „Sakrivanjem i onemogućavanjem odbrane da u toku 15-mjesečne istrage dobije kopije spisa koji služe kao dokaz, specijalni tužilac zlopotrebljava svoju poziciju tako što drastično krši imperativne norme Zakonika o krivičnom postupku koje regulišu pravo okrivljenih na odbranu, iako je po zakonu tužilac taj koji mora štititi i ljudska prava i slobode”, kaže za Monitor Goran Rodić, jedan od advokata okrivljenih u slučaju CKB, osvrćući se na prošlonedjeljna događanja.

Viši sud u Podgorici je, prošlog petka, donio Rješenje kojim se grupi advokata angažovanih u slučaju CKB dozvoljava „da razmatraju i kopiraju spise predmeta Kti-S.br.6/12”.

Varate se ako mislite da je to Rješenje uticalo na postupke Đurđine Ivanović, njenih saradnika i nadređenih u komandnom lancu. Naprotiv. Istog dana kada je Viši sud tužilaštvu naložio da advokatima omogući uvid u prikupljene spise, Ivanovićeva oglašava podizanje optužnice.

„Na takav način uskraćuje se okrivljenima pravo na odbranu tokom istrage, a sve u cilju da se aktivnom odbranom ne dovede u pitanje osnovanost pokretanja krivičnog postupka”, obrazlaže Rodić. „Zato tužilac ishitreno podiže i optužnicu, kao jednostranu priču, nastojeći da prevari vijeće koje treba razmatrati njenu osnovanost. Ako u tome uspije, onda će se suđenje pretvoriti u novu dugu istragu, što ne bi bilo prvi put da se dešava…”.

Ovo je zgodno mjesto da se osvrnemo na tvrdnje iz optužnice prema kojima se CKB, kada su u pitanju sporni krediti, „nije mogla ni prinudno naplatiti”. Ovdašnje novine uredno prate parnički postupak u kome CKB pokušava da naplati preostala potraživanja od firmi Dagin i Cattaro Invest, koja su bila obezbijeđena depozitima kotorskog HTP Primorje. Šta će biti ukoliko sud prihvati zahtjeve zastupnika CKB-a?

Stvari, dakle, nijesu onakve kako su ih Ivanovićeva i njena nekadašnja šefica VDT Ranka Čarapić željele prikazati od početka stvaranja afere CKB. Da se prisjetimo, najave ovoga što se zbiva stigle su 2010. iz pera Srđana Kusovca, nekadašnjeg urednika Pobjede i aktuelnog šefa Vladinog biroa za informisanje. Priča je nastavak dobila sredinom 2012. kada se tadašnja uprava CKB, očito uz saglasnost vlasnika iz Budimpešte, tužilaštvu „požalila” na 15-ak kredita koje je CKB odobrila dok su na njenom čelu bile Milka Ljumović i Bosa Tatar.

Krajnje je neobično, slažu se svi koji poznaju principe funkcionisanja u svijetu finansija, da akcionari jedne banke tužilaštvu prijave vlastiti menadžment, žaleći se, pored ostalog, i na kredite koji su plasirani prije nego su postali većinski vlasnici. Šta su, onda, mjesecima radili u data roomu (sobi s podacima)? Kakva je uloga (njihovog) Upravnog i Kreditnog odbora u cijeloj priči koja je, prema optužnici, trajala četiri godine? Zašto se na popisu optuženih ne nalaze i korisnici navodno spornih kredita?

Sve to je za sada tajna.

Crnogorska komercijalna banka je u periodu 2005 – 2008. plasirala 400.000 kredita u ukupnom iznosu 3,03 milijarde eura (više od tri miliona svakog radnog dana). U svakom trenutku banka je, u prosjeku, imala 40 hiljada aktivnih kredita. Danas, tužilaštvo tadašnjem menadžmentu spočitava da šest poslova, u vrijednosti od sedam miliona eura, nije imalo valjano obezbjeđenje.

U momentu kada su se vlasnici CKB tužilaštvu požalili na poslove nekadašnjeg menadžmenta, sa naplatom je kasnilo 500 miliona ili približno četvrtina svih kredita koje su odobrile banke iz Crne Gore. Bečka inicijativa za koordinaciju evropskih banaka je konstatovala da je Crna Gora zemlja sa najvećim procentom loših kredita među 28 zemalja čije je finansijsko tržište analizirala. Prema njihovim podacima, neće biti vraćen svaki peti euro koji su ovdašnje banke pozajmile klijentima u vrijeme „ekonomskog buma”. Znači li to da će crnogorsko tužilaštvo pokrenuti postupak protiv svih finansijskih menadžera koji su učestvovali u odobravanju ovih poslova?

Ili će se pod prismotrom naći samo probrani poslovi?

Pokušajte da pretpostavite – koji se od navedenih bankarskih poslova našao na meti crnogorskog tužilaštva:

– Kredit za novoosnovanu kompaniju koja je dobila novac da, bez građevinske dozvole, izgradi univerzitet koji će pohađati studenti upisani na divlje, bez odobrenja resornog ministarstva. Kasni sa otplatom.

– Kredit za građevinsku kompaniju čiji je vlasnik u bjekstvu, na Interpolovoj potjernici. Zaloga za taj kredit unijeta je u registar tek nakon što je CBCG banci koja je dala novac izrekla zabranu kreditiranja. Kredit se, takođe, ne otplaćuje.

– Predsjednik borda jedne banke, bez odobrenja kreditnog odbora daje kredit preduzeću u kome je većinski vlasnik njegova supruga. Ona za taj novac kupuje akcije koje, po znatnoj većoj cijeni, otkupljuje banka kojom rukovodi njen muž.

– Da izađemo iz domaćih okvira. Sigurno se sjećate kredita koji je jedan ovdašnji moćnik dobio u Londonu tako što ga je garantovao akcijama koje je tek planirao da kupi. Da je taj posao obavljen šest mjeseci kasnije, banka bi izgubila makar 50 odsto svog novca. Ovako…

Jedan od aktera pomenutih priča danas je premijer, drugi je ministar, treći(a) bi se mogla naći na optuženičkoj klupi. A od četvrtog se svi plaše…

A evo šta su kontrolori CBCG u jesen 2008. našli u banci braće Đukanović: ,,Utvrđeno je da Prva banka ne izvršava sve naloge za plaćanje izdate od strane nalogodavaca, odnosno da ima oko 30 miliona eura neizmirenih naloga za plaćanje u domaćem i ino platnom prometu”.

I evo odgovora koji je stigao četiri godine kasnije. „Do sada je utvrđeno da je bilo povreda bankarskih propisa u nekom periodu poslovanja Prve banke, ali nedovoljno za krivični postupak”, ustvrdila je tadašnji VDT Ranka Čarapić.

Zašto je tužilaštvo odlučilo da, u slučaju CKB, „okrene ćurak naopako”?

Odgovor o tome zašto je proizvedena afera CKB ponudili smo još u decembru 2012. ,,.. I ti imaš sestru, poruka je koju je preko Ranke Čarapić i Đurđine Ivanović Milo Đukanović poslao svakome ko se usudi da u Crnoj Gori pita za pravdu, slobodu i (zašto da ne) vlastiti novac. Ako nas je iskustvo o aktuelnom premijeru i njegovim saradnicima išta naučilo – nastavak slijedi.”

Pokušaj ucjene je nedvosmisleno, po drevnom mafijaškom obrascu, adresiran: dr Miodrag Perović, jedan od osnivača medija koji, kršeći pravila u Đukanovićevom rajskom vrtu, uznemiravaju javnost. Optužnica je samo još jedan dokaz da ovdje važi univerzalni zakon: Kako Milo kaže.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo