Povežite se sa nama

MONITORING

POUKE BERANA: Kako je spriječena pljačka

Objavljeno prije

na

Demokratska partija socijalista poražena je u Beranama, u utakmici koju je, kao i sve druge koje igra, namještala u svoju korist. Sa svim neregularnostima DPS je osvojila sedamnaest mandata. Jedan manje od dosadašnje opozicije.

Zato sada vlast pokušava da pobjedu koalicije „Zdravo Berane SNP – DF” prikažu kao poraz Crne Gore. Navodno zbog zastava koje su se u izbornoj noći vijorile u svim varijantama. Od starih zastava kralja Nikole, pa do srpskih. Kao da u Beranama žive Mađari.

„Ja sam bio zaodjenut u zvaničnu državnu crnogorsku zastavu, i to, zanimljivo, niko nije vidio. Sa tom zastavom sam slavio u izbornom štabu i sa tom zastavom sam prošetao glavnom ulicom. Nije se dogodio nijedan incident, niti je u opštoj euforiji slomljena makar jedna čaša. Sve je prošlo dostojanstveno”, kaže za Monitor odbornički kandidat koalicije i predsjednik mladih Pokreta za promjene Marko Lalević.

U gradu na Limu konačno je razotkriveno sve ono što smo svi godinama znali, ali niko nikada nije ništa preduzeo da to spriječi: dijeljenje novca i kupovina glasova.

Ribarima ljudskih duša posao su ovog puta pokvarili dobro organizovana opozicija, uvezana sa mladim i spretnim aktivistima, novim snagama partija koje čine Zdravo Berane, slobodnim intelektualcima i građanima i neformalnim Fejsbuk grupama.

Zanemarujući zloupotrebe državnih resursa, od zapošljavanja na dan šutnje preko noćnih asfaltiranja prilaza kućama sigurnih i potencijalnih glasača, najbitnija činjenica je da je, prema vrlo pouzdanim izvorima, u Berane dopremljeno čak dva miliona eura. U kešu.

Dijeljeno je danima ranije. Poznato je ko i gdje. Operacija je nastavljena na dan izbora u mjesnim centrima, na improvizovanim mini štabovima DPS-a. Ne u privatnim kućama, kako se to predstavlja, nego u lokalima i poslovnim prostorima članova ove partije. Takvih punktova bilo je koliko i izbornih mjesta. Tamo gdje nije bilo lokala, dijeljeno je iz kola parkiranih na desetak metara od biračkog mjesta, kao što je to bio slučaj u selu Dapsiće.

„Čim sam došao da glasam vidio sam o čemu se radi. Ljudi su izlazili sa biračkog mjesta, i zatim ulazili u taj crveni automobil, parkiran odmah pored, i uzimali novac. Iskoristio sam trenutak nepažnje pa sam i ja ušao i napravio telefonom fotografije spiskova glasača koje treba nagraditi sa dvadeset do pedeset eura. Onda su aktivisti DPS nasrnuli na mene”, kaže za Monitor kandidat za odbornika Zdravo Berane Boris Bućković.

Doveden je i improvizovani „pokretni štab”, koji je kombi automobilom, lutao od jednog do drugog biračkog mjesta, iz koga je dijeljen novac glasačima DPS-a. Nijesu samo registarske oznake bile sa strane, već su u štabovima, pored dobro poznatih Beranaca, sjedjeli i mladići koji su dovedeni iz drugih gradova.

DPS-u je sve išlo naruku do deset sati. Onda se dogodilo ono šo je poremetilo ustaljeni protokol. Upad aktivista Zdravo Berane u najmanje tri takozvana štaba Demokratske partije socijalista, oduzimanje zatečenih materijala koji svjedoče o političkoj korupciji i masovno snimanje video klipova na tim mjestima kupovine ljudskih duša. To stvari preokrenulo i završilo trijumfom opozicije.

„Svi smo godinama znali šta rade i gdje to rade. U tim, mini izbornim štabovima, sjede oni koji dobro poznaju ljude i vode računa o tome ko je izašao a ko nije. Onda ih zovu, ucjenjuju i plaćaju da glasaju DPS. Mi smo riješili da uđemo na dva-tri mjesta. Nije bilo sile, na brzinu smo pokupili materijale koji su stajali ispred njih i otišli”, objašnjava za Monitor budući odbornik koalicije Zdravo Berane Velimir Bato Đurišić.

Bilo je kao u filmovima. Kompromitujući izborni materijal doturen je do štaba koalicije, a policija je, umjesto da prekine koruptivne političke radnje na tim mjestima, pošla u potragu za mladićima koji su uzimajući materijale omeli krađu. Jurnjava kolima odvijala se kroz grad i kroz prigradska naselja. Dva mladića, Velimir Đurišić i Ivan Radević bježali su i pri tome mijenjali automobile koji su ih čekali parkirani i pripremljeni na različitim mjestima. Kada se materijal našao na sigurnom mjestu i kad je djelimično plasiran putem društvenih mreža, oni su se predali policiji.

„Pokušali su da nas optuže da smo izvršili upad u privatne kuće. Odgovorio sam da smo samo prikupljali dokaze o političkoj korupciji. Dao sam prijavu o tome i pozvao policiju da ode na ta mjesta da to prekine. Sve je bilo spremno da nas privedu kod tužioca i vjerovatno pritvore. Onda je Nebojša Medojević zvao telefonom ministra policije i sve strane diplomate i objasnio im o čemu se radi. Ubrzo poslije toga policija nas je pustila, ali i dalje nije uradila ništa da zaustavi političku korupciju na mjestima za koja smo im vrlo precizno kazali gdje se nalaze”, podsjeća Đurišić.

Šta sadrže materijali koji su bez mnogo prebiranja uzeti u izbornim mini štabovima Demokratske partije socijalista i koliko toga je zaplijenjeno?

„Ma, da su birali šta će uzeti, naši aktivisti ne bi mogli bolje odabrati. Ono što je do sada dato u javnost, samo je kap u moru. Šta mislite, šta može da sadrži jedan rokovnik lokalnog funkcionera DPS-a? A onda ima oko desetak kilograma papira, odnosno kompromitujućeg materijala koji je očigledan i neoborivi dokaz političke korupcije”, kaže za Monitor advokat i član opštinske izborne komisije ispred SNP Ratko Rmuš.

On otkriva da se među materijalima nalaze i poštanski otpravci građana Berana koji su se raznim molbama obraćali nekim ministarstvima za razne vrste pomoći, i da je to ko zna koliko stajalo u Podgorici, da bi bilo vraćeno aktivistima DPS–a da sa time, na dan izbora, ucjenjuju ljude da glasaju za tu partiju.

„Ovo je nastavak afere Snimak. Bolje reći koknkretizacija te afere. Ono što smo ranije imali u audio zapisima, sada imamo crno na bijelo, sa imenima i prezimenima, sa matičnim brojevima i potpisima. Neoborivi dokazi političke korupcije”, dodaje Rmuš.

Prema njegovim riječima originalni zaplijenjeni materijali brižno se čuvaju i često mijenjaju mjesto lokacije. Fotokopirani su u više primjeraka, a dio po dio se stavlja na uvid posredstvom Fejsbuk stranice Zdravo Berane.

Na potezu je tužilaštvo. Nebojša Medojević i poslanik Fronta Zoran Miljanić zatražili su da ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević pokrene postupak unutrašnje kontrole postupanja načelnika Centra bezbjednosti Veselina Krgovića na dan izbora u tom gradu.

Miljanić smatra da su osiromašeni građani postali lak plijen manipulatora i da se zato prodaju od 20 do 200 eura. ,,Ipak ćemo insistirati na striktnom poštovanju zakona i podržati sve inicijative da se protiv svih koji su i uzeli i davali novac podnesu krivične prijave, i da se svi procesuiraju, jer jedino tako možemo spriječiti da se ovo ponavlja. Kada neko zbog 25 ili 50 eura dobije zatvorsku kaznu od godinu, drugi će razmisliti da li da tako postupiti na narednim izborima”, kaže Miljanić.

Težak poraz DPS-a u Beranama bi mogao kao domino efekat da se odrazi na predstojeće izbore u drugim gradovima. Do tada će još puno toga ,,isplivati na vidjelo” iz oduzete dokumentacije u Beranama. MANS je podnio 306 krivičnih prijava protiv građana koji su primali novac da bi glasali ovu partiju. Neko je u komentarima ostavio poruku da ,,ovo treba da se stavi na bilbord u svaki grad u CG da vide kako će proći oni što prodaju obraz za 20€”. Ili još bolje – ,,brav skuplji od čovjeka”. Onda ljudi odluče da budu – ljudi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo