Povežite se sa nama

MONITORING

POUKE BERANA: Kako je spriječena pljačka

Objavljeno prije

na

Demokratska partija socijalista poražena je u Beranama, u utakmici koju je, kao i sve druge koje igra, namještala u svoju korist. Sa svim neregularnostima DPS je osvojila sedamnaest mandata. Jedan manje od dosadašnje opozicije.

Zato sada vlast pokušava da pobjedu koalicije „Zdravo Berane SNP – DF” prikažu kao poraz Crne Gore. Navodno zbog zastava koje su se u izbornoj noći vijorile u svim varijantama. Od starih zastava kralja Nikole, pa do srpskih. Kao da u Beranama žive Mađari.

„Ja sam bio zaodjenut u zvaničnu državnu crnogorsku zastavu, i to, zanimljivo, niko nije vidio. Sa tom zastavom sam slavio u izbornom štabu i sa tom zastavom sam prošetao glavnom ulicom. Nije se dogodio nijedan incident, niti je u opštoj euforiji slomljena makar jedna čaša. Sve je prošlo dostojanstveno”, kaže za Monitor odbornički kandidat koalicije i predsjednik mladih Pokreta za promjene Marko Lalević.

U gradu na Limu konačno je razotkriveno sve ono što smo svi godinama znali, ali niko nikada nije ništa preduzeo da to spriječi: dijeljenje novca i kupovina glasova.

Ribarima ljudskih duša posao su ovog puta pokvarili dobro organizovana opozicija, uvezana sa mladim i spretnim aktivistima, novim snagama partija koje čine Zdravo Berane, slobodnim intelektualcima i građanima i neformalnim Fejsbuk grupama.

Zanemarujući zloupotrebe državnih resursa, od zapošljavanja na dan šutnje preko noćnih asfaltiranja prilaza kućama sigurnih i potencijalnih glasača, najbitnija činjenica je da je, prema vrlo pouzdanim izvorima, u Berane dopremljeno čak dva miliona eura. U kešu.

Dijeljeno je danima ranije. Poznato je ko i gdje. Operacija je nastavljena na dan izbora u mjesnim centrima, na improvizovanim mini štabovima DPS-a. Ne u privatnim kućama, kako se to predstavlja, nego u lokalima i poslovnim prostorima članova ove partije. Takvih punktova bilo je koliko i izbornih mjesta. Tamo gdje nije bilo lokala, dijeljeno je iz kola parkiranih na desetak metara od biračkog mjesta, kao što je to bio slučaj u selu Dapsiće.

„Čim sam došao da glasam vidio sam o čemu se radi. Ljudi su izlazili sa biračkog mjesta, i zatim ulazili u taj crveni automobil, parkiran odmah pored, i uzimali novac. Iskoristio sam trenutak nepažnje pa sam i ja ušao i napravio telefonom fotografije spiskova glasača koje treba nagraditi sa dvadeset do pedeset eura. Onda su aktivisti DPS nasrnuli na mene”, kaže za Monitor kandidat za odbornika Zdravo Berane Boris Bućković.

Doveden je i improvizovani „pokretni štab”, koji je kombi automobilom, lutao od jednog do drugog biračkog mjesta, iz koga je dijeljen novac glasačima DPS-a. Nijesu samo registarske oznake bile sa strane, već su u štabovima, pored dobro poznatih Beranaca, sjedjeli i mladići koji su dovedeni iz drugih gradova.

DPS-u je sve išlo naruku do deset sati. Onda se dogodilo ono šo je poremetilo ustaljeni protokol. Upad aktivista Zdravo Berane u najmanje tri takozvana štaba Demokratske partije socijalista, oduzimanje zatečenih materijala koji svjedoče o političkoj korupciji i masovno snimanje video klipova na tim mjestima kupovine ljudskih duša. To stvari preokrenulo i završilo trijumfom opozicije.

„Svi smo godinama znali šta rade i gdje to rade. U tim, mini izbornim štabovima, sjede oni koji dobro poznaju ljude i vode računa o tome ko je izašao a ko nije. Onda ih zovu, ucjenjuju i plaćaju da glasaju DPS. Mi smo riješili da uđemo na dva-tri mjesta. Nije bilo sile, na brzinu smo pokupili materijale koji su stajali ispred njih i otišli”, objašnjava za Monitor budući odbornik koalicije Zdravo Berane Velimir Bato Đurišić.

Bilo je kao u filmovima. Kompromitujući izborni materijal doturen je do štaba koalicije, a policija je, umjesto da prekine koruptivne političke radnje na tim mjestima, pošla u potragu za mladićima koji su uzimajući materijale omeli krađu. Jurnjava kolima odvijala se kroz grad i kroz prigradska naselja. Dva mladića, Velimir Đurišić i Ivan Radević bježali su i pri tome mijenjali automobile koji su ih čekali parkirani i pripremljeni na različitim mjestima. Kada se materijal našao na sigurnom mjestu i kad je djelimično plasiran putem društvenih mreža, oni su se predali policiji.

„Pokušali su da nas optuže da smo izvršili upad u privatne kuće. Odgovorio sam da smo samo prikupljali dokaze o političkoj korupciji. Dao sam prijavu o tome i pozvao policiju da ode na ta mjesta da to prekine. Sve je bilo spremno da nas privedu kod tužioca i vjerovatno pritvore. Onda je Nebojša Medojević zvao telefonom ministra policije i sve strane diplomate i objasnio im o čemu se radi. Ubrzo poslije toga policija nas je pustila, ali i dalje nije uradila ništa da zaustavi političku korupciju na mjestima za koja smo im vrlo precizno kazali gdje se nalaze”, podsjeća Đurišić.

Šta sadrže materijali koji su bez mnogo prebiranja uzeti u izbornim mini štabovima Demokratske partije socijalista i koliko toga je zaplijenjeno?

„Ma, da su birali šta će uzeti, naši aktivisti ne bi mogli bolje odabrati. Ono što je do sada dato u javnost, samo je kap u moru. Šta mislite, šta može da sadrži jedan rokovnik lokalnog funkcionera DPS-a? A onda ima oko desetak kilograma papira, odnosno kompromitujućeg materijala koji je očigledan i neoborivi dokaz političke korupcije”, kaže za Monitor advokat i član opštinske izborne komisije ispred SNP Ratko Rmuš.

On otkriva da se među materijalima nalaze i poštanski otpravci građana Berana koji su se raznim molbama obraćali nekim ministarstvima za razne vrste pomoći, i da je to ko zna koliko stajalo u Podgorici, da bi bilo vraćeno aktivistima DPS–a da sa time, na dan izbora, ucjenjuju ljude da glasaju za tu partiju.

„Ovo je nastavak afere Snimak. Bolje reći koknkretizacija te afere. Ono što smo ranije imali u audio zapisima, sada imamo crno na bijelo, sa imenima i prezimenima, sa matičnim brojevima i potpisima. Neoborivi dokazi političke korupcije”, dodaje Rmuš.

Prema njegovim riječima originalni zaplijenjeni materijali brižno se čuvaju i često mijenjaju mjesto lokacije. Fotokopirani su u više primjeraka, a dio po dio se stavlja na uvid posredstvom Fejsbuk stranice Zdravo Berane.

Na potezu je tužilaštvo. Nebojša Medojević i poslanik Fronta Zoran Miljanić zatražili su da ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević pokrene postupak unutrašnje kontrole postupanja načelnika Centra bezbjednosti Veselina Krgovića na dan izbora u tom gradu.

Miljanić smatra da su osiromašeni građani postali lak plijen manipulatora i da se zato prodaju od 20 do 200 eura. ,,Ipak ćemo insistirati na striktnom poštovanju zakona i podržati sve inicijative da se protiv svih koji su i uzeli i davali novac podnesu krivične prijave, i da se svi procesuiraju, jer jedino tako možemo spriječiti da se ovo ponavlja. Kada neko zbog 25 ili 50 eura dobije zatvorsku kaznu od godinu, drugi će razmisliti da li da tako postupiti na narednim izborima”, kaže Miljanić.

Težak poraz DPS-a u Beranama bi mogao kao domino efekat da se odrazi na predstojeće izbore u drugim gradovima. Do tada će još puno toga ,,isplivati na vidjelo” iz oduzete dokumentacije u Beranama. MANS je podnio 306 krivičnih prijava protiv građana koji su primali novac da bi glasali ovu partiju. Neko je u komentarima ostavio poruku da ,,ovo treba da se stavi na bilbord u svaki grad u CG da vide kako će proći oni što prodaju obraz za 20€”. Ili još bolje – ,,brav skuplji od čovjeka”. Onda ljudi odluče da budu – ljudi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo