Povežite se sa nama

FOKUS

Osta duga 300 miliona

Objavljeno prije

na

300miliona_intro

300miliona_text-1
SPISAK ŽELJA: Koji dan ranije, jedan od članova uprave KAP-a zahtijeva jući anonimonost, kazao je kako ,,u ovom trenutku imamo sirovine samo za rad pet do sedam dana’’. Potom je novinarimaVijesti pojasnio: ,,S obzirom na to da ne mamo obrtnog kapitala, čitava kompanija ovako može izdržati samo još nekoliko sedmica’’. Zato se uprava Kombinata obratila Vladi za ,,hitnu pomoć’’. 
Od Đukanovićevog kabineta traže da svojim garancijama omoguće da KAP što prije dobije kredit ,,ne veći od sedam-osam miliona eura’’, i intervenciju koja bi im obezbijedila da se u naredna tri mjeseca strujom i mazutom snabdi jevaju besplatno, na računElektropri vrede Montenegrobonusa, preduzeća u većinskom vlasništvu države. Račune će, navodno, platiti naknadno, kada dugovima pritisnuti vlasnik CEAC-a Oleg Deripaska pronađe nove poslovne partnere sa ,,živim’’ kapitalom. Izvori Monitora iz KAP-a su potvrdili navode iz teksta objavljenog u Vijestima. I opis stanja uKombinatu (nedostatka repro materijala), i sadržaj zahtjeva vlasnika KAP-a upućenog Vladi. 
Naši izvori, uz to, konstatuju da je ovo samo dodatak podužem spisku zahtijeva i želja koji već nedjeljama kruži između Vlade Crne Gore i uprave KAP-a. 
Iako zvanične potvrde nema, Vlada je, po svoj prilici, već odobrila smanjenje proizvodnje u Elektrolizi i skoro uvo đenje stečaja u tri prerađivačke fabrike koje su u većinskom vlaništvu CEAC-a (Prerada,LivnicaKovačnica). Ćelije u Elektrolizi se uveliko gase. Do sada je zaustavljeno približno 250 od ukupno 528 ćelija u kojima se proizvodio alumi nijum, iako je kupoprodajnim ugovorom propisano da se proizvodnja ne smije smanjiti za više od 30 odsto. 
Ugovorom je, takođe, kupac obe vezan na ulaganja u fabrike za preradu aluminijuma. Suprotno ugovorenom, CEAC nije ulagao ništa, a krajem prošle godine je najavio da definitivno diže ruke i od prerade i od više od 400 zapošljenih u tim fabrikama. Radnici prerade su uoči novogodišnjih praznika započeli proteste zbog neisplaćenih plata i, pre ma najavama, nastaviće ih 12. januara – pred Vladom. 
Mediji su, pozivajući se na nezva nične izvore, izvjestili da je Vlada prihvatila i zahtjev većinskog vlasnika KAP-a i Rudnika boksita da otpuste oko 1.000 radnika iz te dvije kompanije (po nekim napisima, prekobrojnih je dvo struko više), iako je važećim kolektiv­nim ugovorom propisano da otpuštanja tehnološkog viška ne može biti do kraja sledeće godine. Dogovoreno je, navodno, i da otpremnine za prekobrojne radnike budu izmirene bez plaćanja obaveznih poreza i doprinosa. 

NA ČEKANJU: Koplja se i dalje lome oko više zahtjeva vlasnikaKombi nata. Oni traže da im se odobri gašenje pogona Glinice čija bi se proizvodnja kompenzirala uvozom iz Rusije (u međuvremenu bi se ovaj pogon mogao zaustaviti sam od sebe, zbog učestalih kvarova i nedostatka rezervnih djelova za popravku). Na stolu je i zahtjev za smanjenje proizvodnje u Rudniku bok sita. CEAC traži dozvolu da prepolovi proizvodnju navodeći da je ruda iz Nikšića preskupa za KAP. Alternativa je, predlažu Rusi, da Vlada subvencira nabavku boksita ali ne objašnjavaju kako bi to bilo moguće kad KAP i Boksiti imaju istog vlasnika. 
Iz ugla Vlade problematičan je i zahtjev vlasnika Kombinata iBokista da prekobrojni radnici od njih dobiju samo zakonom propisanu otpremninu (otprilike 2,5 hiljade eura). Kolektivni ugovori zaposlenima u ovim kompanija ma garantuju prosječne otpremnine od 30 hiljada (KAP), odnosno 15 hiljada eura u Rudnicima boksita.Razliku mora platila Vlada, ukoliko želi da sačuva socijalni mir, kažu u upravi Kombinata. Dodatno, Vladi je ispostavljen zahtjev da se CEAC ove godine oslobodi plaćanja poreza i doprinosa na zarade radnike koji bi ostali u preduzećima. To bi vlasnicima KAP-a značilo uštedu, a državnom budžetu manjak, od približno 30 miliona eura. KAP trenutno zapošljava 2,1 hiljade radnika, a Rudnici boksita 1,4 hiljade. 
300miliona_text-3Rusi predvođeni novoimenovanim izvrš nim direktorom Vječeslavom Krilovom, u formalnim i neformalnim razgovori ma sa predstavnicima Vlade i KAP-ovog sindikata, otkrivaju argumente i adute. Za razliku od njihovog poslodavca – Vlada ima novca u rezervi. Podgorički Kom binat aluminijuma je, ujedno, mnogo važniji Crnoj Gori i njenim građanima nego Olegu Deripaski. Njemu KAP ne može bitno ni pomoći ni odmoći u pokušajima da ispliva iz finansijskih nevolja u koje je zapao. Ovakav kakav je, Kombinat ne može biti od velike pomoći ni Crnoj Gori. Njegovo bi gašenje, međutim, sada crnogorsku privredu dovelo u gotovo bezizlaznu situaciju. 
Monitorovi sagovornici iz uprave KAP-a kažu da je, ,,po nekim pro­cjenama’’ kreditno zaduženje radnika koji bi gašenjem KAP-a mo gli ostati bez posla oko dva dest mili ona eura. ,,Ga šenjem KAP–a bi se nepopravljivo narušila likvidnost cjeloku pnog finansijskog sistema Crne Gore’’, računaju Rusi. U Vladi nije bilo raspo loženih za priču na ovu temu. Čekaju da prođu praznici. 
Izvjesno je da su i u Vladi svjesni ne zavidne pozicije u koju su doveli ne samo Kombinat, već i cijelu Crnu Goru. ,,Ne očekujemo da se desi najgori scenario, ali i ako to bude, kao odgovorna Vlada pripremamo rješenje. U KAP-u i Rud nicima boksita je veliki broj zaposlenih koji su naš prioritet, a posebno je znača jan uticaj KAP- a na velike kompanije poput Luke Bar Željeznice». saopštio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović uoči novogodišnjih praznika. 
Kratko i jasno. Tim više čudi što iz Vlade nema reakcije na upozorenja i apele koji im se mjesecima upućuju. Šta se čeka? 
U KAP-u za Monitor tvrde da, kao uslov da im izađe u susret, Vlada traži da većinski vlasnik KAP-a i Rudnika bok sita povuče tužbu pred međunarodnim arbitražnim sudom u Frankfurtu, tešku više od 300 miliona eura. ,,Trenutno smo suočeni s odugovlačenjem odgo vora’’, kažu. 

KRAJ ILI POČETAK: Sve i da se izađe u susret pobrojanim zahtjevima uprave KAP-a, to ne bi garantovalo da će ova kompanija, sa sadašnjim vla snikom, raditi dalje od proljeća. Niska berzanska cijena aluminijuma ,,garan tuje’’ da će Kombinat i u tom periodu proizvoditi gubitke. Istovremeno, pitanje koje je suština budućnosti podgoričkog Kombinata i dalje je otvoreno. A to je – cijena struje. 
U Novu godinu smo ušli zatečeni prijetnjom Elektroprivrede da će KAP, zbog neizmirenih računa, isključiti sa mreže. Prvog januara je, ipak, saopšteno da je EPCG ,,odustala od isključenja iz više razloga, a potraživanja ćemo poku šati da naplatimo u okviru crnogorskog pravosudnog sistema”. Uz podsjećanje da je dugKombinata narastao na šest miliona, saopštenje je začinjeno pikan­terijama: ,,Imamo pouzdano saznanje da bi, u slučaju isključenja KAP-a, menad žment te kompanije dodatno uticao na povećanje negativnih efekata tog čina, zarad uskosopstveničkih interesa”. 
EPCG, rečeno je, nije željela ni da na bilo koji način utiče na pregovore predstavnika Vlade i vlasnika KAP-a, i oteža bilo čiju pregovaračku poziciju. Saopštenje je zaključeno konstatacijom da ,,KAP od danas neovlašćeno koristi struju iz elektroenergetskog sistema Crne Gore, jer njegov menadžment nije pristao da potpiše ugovor o isporuci električne energije za ovu godinu”.

300miliona_text-2

Vlada je, zvanično, prećutala i ovaj problem. Preča je bila odluka o skraćenju mandata i raspisivanju vanrednih izbora. U KAP-u ne spore da novi ugovor sa EPCG nije potpisan. Ali za to optužuju drugu stranu, spočitavajući čelnicima EPCG pokušaj ,,ucjene’’ kako bi iznudili cijenu veću od one koja je ugovorena ku poprodajnim ugovorom. ,,Nije valjda dr žava Crna Gora spremna da žrtvuje KAP zbog dokapitalizacije EPCG?’’, pitaju se naši sagovornici i tvrde „nuđene su nam varijante ugovora koje nisu prihvatljive za aluminijsku industriju. U saznanju smo da EPCG priprema biznis plan za ovu godinu bez isporuka za KAP”. 
Znači li to da je sudbina KAP-a već riješena? Ili je to još jedan pokušaj tvrđenja pazara jedne i druge strane. Iz CAEC-a stižu jasni signali da su jako zainteresovani da oni budu bu dući vladin partner u Elektroprivredi. Obećani manjinski akcionar sa pravom upravljanja.

BEZ DOBROG EPILOGA: Rasplet bi se mogao naslutiti već početkom naredne nedjelje. Vlada može odlučiti da podrži investitora za čiji je dolazak zaslužan lično premijer Đukanović (sjetimo se čivasa ispijenog sa Deri paskom), bez obzira na to što vlasnik Kombinata nije ispunio gotovo ni jednu ugovorenu obavezu. A može pokrenuti proces raskida ugovora, ili sačekati da Rusi sami odu. 
Problem će ostati u svakom slučaju. 
Umjesto velikih investicija i novih poslova, KAP je danas dužan dva puta više nego što je bio u vrijeme prodaje a niko ne zna gdje je otišao taj novac. Aluminijum se i dalje daruje Glenkoru po cijenama koje su značajno niže od berzanskih, ćelije elektrolize se gase, radnicima spremaju otkazi… Novac zarađen dok se aluminijum prodavao po rekordno visokim cijenama danas niko ni ne pominje. Posebno ne Vlada. Možda je i to dio dila zaključenog iz među ,,šefova’’, u podgoričkom kafiću Grand.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZAŠTO SE BUNE BUDUĆI PRAVNICI: Studenti UCG traže jednak tretman

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studenti prava na UCG tvrde da će im novi model onemogućiti konkurentnost na tržištu rada. Sa njima su saglasni i neki profesori, ali odgovora na njihove zahtjeve još uvijek nema

 

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore protive se novom modelu studiranja (3+2 godine), koji bi sa primjenom mogao započeti naredne godine. Razloga je više, a studenti kao glavni ističu strah da će na tržištu rada postati nekonkurentni u odnosu na studente sa privatnih fakulteta. Pošto, kako oni tvrde,   zakon nije za sve isti.

Studenti Pravnog fakulteta UCG kažu da o uvođenju novog sistema studiranja nisu bili obaviješteni i da im niko nije objasnio kako bi to moglo da utiče na njihovu budućnost. Ni studenti povjerenici ih ni na koji način nisu uključili u donošenje ove odluke, tvrde, iako im je dužnost da rade u korist studenata.

Na Pravnom fakultetu aktuelan je sistem 3+1, a budući pravnici kažu da će sa novim modelom imati samo diplomu Bachelora, a da će bez zvanja diplomiranog pravnika ostati ukoliko ove godine ne uspiju da upišu specijalističke studije. Sa samo Bachelor diplomom ne može se polagati državni ispit niti odrađivati pripravnički rad u sudovima i Državnom tužilaštvu Crne Gore.

Studenti tvrde da se stari sistem 3+1 ukida protiv njihove volje i da nadležni krše ugovor o studiranju po kom bi oni mogli da završe studije po započetom sistemu.

Studenti su se prvo za pomoć obratili dekanki Pravnog fakulteta Aneti Spaić, koja je sa njima dogovorila sastanak kako bi pokušali da pronađu rješenje. Do sastanka nije došlo, jer ga je, prema tvrdnjama studenata, dekanka otkazala zbog prezauzetosti.

Studenti su zatim odlučili da odu dalje i da Ministarstvu prosvjete upute svoj Zahtjev.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MONITOR ISTRAŽUJE: Koliko vrijedi crnogorski pasoš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 199 rangiranih zemalja Crna Gora i njen pasoš se po individualnom indeksu nalazi na 85. mjestu, sa 121 državom u koju crnogorski državljani mogu putovati bez vize ili sa vizom koja se dobija na dolasku. Znatno bolje rangirani od crnogorskog su i pasoši  nekih vidno problematičnih i nestabilnih zemalja kao što su Meksiko, Kolumbija, Venecuela, Ukrajina…

 

Kaže se da pasoš jedne zemlje vrijedi koliko i država koja ga je izdala. A i država vrijedi onoliko koliko je vani cinjenjen njen pasoš.

Vlasti Crne Gore neprekidno ističu mantru o „liderstvu“ Crne Gore u evroatlantskim integracijama i ponavlja kurtuazne ocjene stranih zvaničnika kako je Crna Gora priznata i cijenjena u NATO-u i EU. Vlada je takođe početkom ove godine pompezno najavila da je počeo kontroverzni i dosta osporavan u zemlji i vani „razvojni program prijema u CG državljanstvo radi investicija“. Za tu svrhu je Vlada, 28. maja 2019, potpisala ugovor sa Arton Capital, međunarodnom finansijskom konsultantskom agencijom koja je postala autorizirani agent za sprovođenje projekta ekonomskog državljanstva.

Na osnovu investiranja u Crnu Goru predviđeno je da do 2.000 stranih državljana u naredne tri godine stekne crnogorsko državljanstvo ukoliko ispuni određene kriterijume u smislu minimalne investicije (od 100 do 450 hiljada eura – zavisno od regiona) i da nisu pravosnažno osuđivani.

Arton Capital je poznat po svom detaljnom indeksu prohodnosti i atraktivnosti svjetskih pasoša. Od 199 rangiranih zemalja Crna Gora i njen pasoš se po individualnom indeksu nalazi tek na 85. mjestu, sa 121 državom u koju crnogorski državljani mogu putovati bez vize ili sa vizom koja se dobija na dolasku.Kada se bolje pogleda to i nije neki sjajan rezultat koji je preporučuje kao destinaciju za ekonomsko državljanstvo. Dovoljno je vidjeti da supasoši nekih vidno problematičnihi nestabilnih zemalja znatno bolje rangirani od crnogorskog, kao što je Meksiko (51.mjesto), Kolumbija (78.mjesto), Venecuela (74. mjesto), Ukrajina (63. mjesto), El Salvador (80. mjesto), Gvatemala (76.mjesto) itd.

Ako su pasoši ovih i mnogih drugih zemalja bolje kotirani od crnogorskog onda je jasno kakva je percepcija Crne Gore u svijetu.

Ono što je još interesantnije je kako se crnogorski pasoš kotira u regionu gdje je navodno Crna Gora „lider“ u razvoju i „na putu ka Evropi“ po riječima njenih vodećih političara. Ti isti političari vladajuće garniture su ranije isticali da će Crnoj Gori, kada povrati samostalnost, biti otvorena sva vrata svijeta dok će Srbija ostati zaglavljena u prošlosti zbog kosovskog i drugih problema i time biti izolirana od Zapada. Međutim, Srbija sa kojom je Crna Gora bila u državnoj zajednici do 2006. se kotira daleko bolje na Passport Index listi i nalazi se na 70. mjestu. Sa srpskim pasošem se može putovati bez vize ili sa vizom po dolasku u 131 zemlju. Makedonski pasoš se takođe bolje kotira od crnogorskog i nalazi se na 82. mjestu. Crna Gora je po istom indeksu bolja od Albanije (94. pozicija) i Bosne i Hercegovine (90.). Slično rangiranje ima i Henley & Partners Passport Index.

Međutim Sovereign Man Index (SMI) ima puno sofisticiraniji sistem evaluacije državljanstava koji se ne zasniva samo na broju država u koje se može ići bez vize već i na važnosti destinacija u koje se želi putovati sa dotičnim pasošem, kaoi broju posjetilaca i bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika zemlje nosioca pasoša. Tako na primjer, ako se sa pasošem A može putovati u Francusku i Kinu a sa pasošem B na Komorska Ostrva i Tuvalu onda će pasoš A imati prevagu nad pasošem B iako oba pasoša imaju pristup u po dvije zemlje. Po datim standardima ove rejting agencije čak i pasoši Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije imaju bolji status i vrijednost od crnogorskog pasoša.

Sovereign Man Index na osnovu niza parametara stavlja Crnu Goru na 79. mjesto vrijednosti njenog putnog dokumenta. Srpski pasoš na 54. poziciji je neuporedivo bolje rangiran od crnogorskog. Bosanski (69.pozicija) i makedonskog (73. pozicija) su takođe bolji od crnogorskog. Crna Gora je jedino bolja od Albanije koja je na 85. mjestu.

STC Index takođe daje prednost srpskom i bosanskom pasošu (mjesta 83 i 87) nad crnogorskim (90. pozicija). Oba indexa, SMI i STC takođe ocjenjuju gore pomenute pasoše haotičnih država Latinske Amerike znatno atraktivnijim od crnogorskog pasoša.

Kada se pogleda i težina dobijanja viza i druge povoljnosti za određene zemlje onda je priča o crnogorskom liderstvu i prepoznatljivosti još neubjedljivija. Primjer glavne zemlje NATO-a, Sjedinjenih Država, jasno pokazuje koje zemlje u regionu Amerikanci tretiraju povoljnije.

Crnogorski državljani američke vize za turistička putovanja dobijaju na tri godine sa više ulazaka. Iako Srbija, BiH i Makedonija nisu u NATO-u američki konzulati građanima tih zemalja još od kraja maja 2010. izdaju vize na minimum 10 godina sa više ulaza. Isto se odnosi na Hrvatsku dok su Slovencima američke vize odavno ukinute. Takođe procedura dobijanja vize i potrebna dokumentacija je jednostavnija za navedene zemlje. Osim američkih, i vize za druge prekomorske zemlje je lakše dobiti sa srpskim, bosanskim i makedonskim pasošima nego sa crnogorskim.

Jedino što čini crnogorski pasoš donekle atraktivnim za tzv. ekonomske investitore je da za Schengen zonu nije potrebna viza za turističke boravke do 90 dana, kao ni za teritoriju Ruske Federacije do 30 dana uprkos navodnom sukobu sa Moskvom koja je i najzaslužnija što Crna Gora uopšte ima svoj posebni pasoš, tj. državu.

Po pitanju radnih viza za crnogorske pomorce situacija je još gora. Već je izvještavano nekoliko puta u dnevnoj štampi o teškoćama dobijanja viza za crnogorske pomorce, koje su inače znatno kraćeg roka od nosilaca srpskih, hrvatskih, bosanskih i čak i albanskih pasoša. Monitoru je nekoliko pomoraca potvrdilo da se masovno aplicira za srpsko, bosansko i albansko državljanstvo, ko gdje i kako može, jer „Crnogorci imaju goru reputaciju i od Albanaca i Kolumbijaca“. Domaća i strana štampa je inače puna naslova o rekordnim ulovima narkotika na brodovima gdje su glavni akteri crnogorski pomorci.

Od evropskih zemalja vizu crnogorskim državljanima i dalje traže Velika Britanija i Republika Irska i njihovo ukidanje je bez izgleda do daljeg. Prije pet godina crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova je „ponovilo zainteresovanost za ukidanje viznog režima državljanima CG“ te će „u tom dijelu nastaviti odgovarajuće aktivnosti“ prema bezviznom režimu sa Britanijom. Za sada se golim okom ne vidi nikakva zainteresiranost a kamoli aktivnost crnogorske strane niti za Britaniju niti za druge prestižne destinacije. Istina, većina crnogorskih građana je zauzeta pukim preživljavanje i o putovanjima razmišljaju uglavnom u kontekstu odlaska na rad, većinom „na crno“.

Međutim, pitanje viznog režima i snage pasoša je stvar prestiža i reputacije svake države koja ozbiljno drži do sebe a pogotovo one koja nudi ekonomsko državljanstvo. Tako su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE)pokrenuli projekat lobiranja i dizanja rejtinga emiratskog pasoša sa ciljem da do 2021.god. emiratski pasoš izbije među pet najatraktivnijih i najprohodnijih svjetskih pasoša. Rezultati su već prevazišli očekivanja jer su Emirati uspjeli od 2016. povećati rejting svoga pasoša sa 122 zemlje na sadašnjih 175 država gdje mogu putovati bez viza ili dobiti vizu po dolasku i time su izbili na prvo mjesto Passport Index-a.

Sa druge strane Srbija, BiH i Makedonija vode aktivne kampanje i lobiranja u Londonu i u drugim prestižnim svjetskim centrima zajedno sa svojim dijasporama na ukidanju viza i brendiranju svojih zemalja. Srbijansko Ministarstvo spoljnih poslova je u međuvremenu imalo znatnog uspjeha isposlovavši ukidanje viza srpskim državljanima za Japan, Indoneziju, Burmu, Kinu, Mongoliju, Kuvajt, nekoliko karipskih turističkih država kao i ublažavanje restriktivnog kanadskog viznog režima i gore pomenute olakšice za američku vizu.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova je nakon koordinirane kampanje sa svojom dijasporom uspjelo skinuti Hrvatima vize za Kanadu još prije 10 godina. Hrvatska je prije toga vodila upornu i uspješnu kampanju za bezvizni režim sa Britanijom. Hrvatska je na 48. mjestu Sovereign Man indeksa, STC je stavlja na 31. mjesto dok je Passport Index pozicionira na broju 40. Hrvatima ostaje još jedino da se izbore za ukidanje američke i ruske vize. O snazi slovenačkog pasošu je izlišno uopšte i govoriti a kamoli ga porediti sa Crnom Gorom i bilo kojom drugom državom bivše Jugoslavije.

Za očekivati je prema dosadašnjem toku stvari da će Srbija, BiH i Makedonija takođe osigurati ukidanje viza za preostale destinacije puno brže i efikasnije od Crne Gore.

Arton Capital u svojoj ponudi inih državljanstava još nije uvrstio Crnu Goru ali pregledom ponude na njihovom website-u  vidi se da Crna Gora teško može biti konkurentna na tom polju. Arton Capital nudi kao ovlašćeni posrednik državljanstva Antigve & Barbuda, Dominike, Svete Lucije, Grenade i Svetog Kitsa & Nevisa. Pasoši svih pet karipskih država se na svim indeksima puno bolje kotiraju od Crne Gore dok prva tri ostrva nude ekonomsko državljanstvo za 100.000 američkih dolara što je manje od minimalnih 100.000 eura koje traži crnogorska vlada. Zadnja dva ostrva traže 150.000 dolara ali razlika u cijeni ne znači puno kad pasoši ovih državica imaju bolju prohodnost. Od evropskih destinacija Arton Capital posreduje za dobijanje državljanstava Malte i Kipra i cijena njihovih pasoša je puno veća od crnogorske. Za malteški pasoš treba izdvojiti milion eura a za kiparski čitavih dva miliona.

Koliko će crnogorski pasoš biti privlačan nekome iz inostranstva ostaje da se vidi u nadi da se neće ponavljati dosadašnji slučajevi „strateških partnera“ vlasti koji su već dobili CG pasoš. Zanimljiva je i uredba da za ekonomski program ne mogu aplicirati lica koja su pravosnažno osuđena. Po tome sudeći, lica sa međunarodnih potjernica koja su pod istragama ili tek treba da im se sudi izgleda mogu aplicirati bez problema kao i do sada.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD VLAST KORUMPIRA: Jedan glas – dva stana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je sa 2,6 miliona eura našeg novca častila stotinjak državnih funkcionera, dijeleći im stanove ili stambene kredite, iako su mnogima od njih listovi nepokretnosti već bili prepunjeni. Posebno problematično je to što su na spisku zaduženih kod Vlade upravo oni koji bi trebalo da kontrolišu njen rad. Zove li se to korupcija

 

Ono što i nije smjelo biti tajna, konačno je objelodanjeno. Po nalogu premijera Duška Markovića, Komisija za stambenu politiku Vlade je krajem prethodne sedmice objavila spisak 95 funkcionera koji su tokom ove i prethodne dvije godine  dobili stanove ili stambene kredite po povoljnim uslovima. U prevodu – častili su ih našim novcem, pošto država pokriva  i do 80 odsto vrijednosti dodijeljenih kredita. Iz budžeta je za funkcionere ,,beskućnike” tako  izdvojeno 2,6 miliona eura.

Vlada je, međutim, i dalje nastavila da taji važne informacije u vezi sa  ovim poslom, pa još ne znamo  pod kojim uslovima i kriterijumima,  i uz kakva obrazloženja je dala kredite i stanove za ovih stotinjak funkcionera. A obrazloženja su sigurno zanimljiva. Tipa: direktoru Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sretenu Radonjiću dati  40 hiljada eura, jer je, kako je priznao u svom imovinskom kartonu – kuću od 110 kvadrata ,,dao sinu”. Stan od 96 kvadrata nije poklanjao nikom, ali  mu je valjda tijesan. Ni pomoćni objekat i pašnjaci ne pomažu stambenoj tuzi Radonjića.

Njegovu stambenu muku premijer Marković odlično poznaje, pošto je direktor ASK tast premijerovog sina. Častio ga je da ne pati. A i zaslužio je. Uz sve, Radonjić, kao direktor Agencije kojoj funkcioneri moraju prijaviti svu imovina, propustio je da u kartonu navede ovo malecko kreditiranje.

Radonjić nije jedini funkcioner koji je imao stanove i kuće, a koji je od Vlade dobio još jedan stančić, da mu se nađe, ili gotovo pa bespovratni stambeni kredit. Na spisku su ministri, poslanici, čelni ljudi institucija, kao i predstavnici pravosuđa. Posebno problematično je to, što su pojedini koji su čašćeni stanovima ili novcem od strane Vlade, iako su stambeno obezbijeđeni, upravo oni koji bi trebalo da kontrolišu rad te iste Vlade. Poput tužilaca, sudija, policajaca, te čelnika Agencije za sprečavanje korupcije, policije i drugih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 16. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo