Povežite se sa nama

MONITORING

ČOVJEK S PISMIMA SE BRANI SA SLOBODE: Sve misterije slučaja Mujović

Objavljeno prije

na

Nakon godinu dana pritvora Podgoričanin Veselin Mujović pušten je da se brani za slobode, zbog lošeg zdravstvenog stanja. Sud je duže od godinu odbijao da Mujoviću ukine pritivor, cijeneći da je i ranije optuživan za slična kriminalna djela, te da bi mogao da ih ponovi. Do sada nije uvažavano ni njegovo loše zdravstveno stanje, na koje su se Mujović i njegov branilac često pozivali..

,,Stiče se utisak da, čak i kad bi ljekari konstatovali smrt optuženog, sud bi i dalje po navici produžavao pritvor i zakazao novi glavni pretres za koji se unaprijed zna da će biti odložen, s obzirom na to da je njegov oporavak sa postojećim dijagnozama, a u uslovima Istražnog zatvora nemoguć”, ocijenio je nedavno Mujovićev zastupnik Miloš Vuksanović, kada je po ko zna koji put sudija Rade Ćetković odbio da ukine pritvor Mujoviću. Sud je insistirao da mu boravkom u pritvoru nijesu narušena prava, pa ni pravo na liječenje. Zašto je sada sud prihvatio žalbu odbrane, nije pojašnjeno.

Zdravstveno stanje, za razliku, odavno je razlog za boravak Svetozara Marovića na slobodi i njegovo nepojavljivanje u ovom postupku, zbog kog je Mujović i završio u pitvoru. Bivši visoki funkcioner DPS-a kome je Mujović, prema tvrdnjama tužilaštva, uzeo skoro milion eura je svE vrijeme trajanja procesa protiv Mujovića na liječenju u Beogradu. Marović, u međuvremenu optužen da je šef kriminalne organizovane grupe koja je oštetila budvansku kasu za skoro 50 miliona eura još nije počeo sa služenjem zatvorske kazne zbog lošeg zdravstvenog stanja. Prema optužnici Mujović je upravo prevario Marovića za veliki novac tako što mu je zauzvrat ponudio blažu kaznu i svoje navodne kontakte u tužilaštvu i pravosuđu. Takođe, Mujović se sumnjiči da je od oca bivšeg gradonačelnika Bu-dve Lazara Rađenovića uzeo 20.000 eura, te da je bivšeg premijero-vog savjetnika Aleksandra Tičića pokušao da prevari za 100.000 eura.

Da ima visoke kontakte Mujović nije krio u sudnici, ali je tvrdio da mu je ovaj slučaj podmetnut.

,,Ja sam osoba koja je Maroviću zakazala sastanak sa tužiocem Katnićem i znam da se prilikom tih razgovora on saglasio da prizna krivicu, odleži pet godina zatvora i vrati osam miliona eura”, kazao je Mujović između ostalog na suđenju, koje se, prema tvrdnjama sudije, oteglo ne zbog Marovićevog nedolaska u sudnicu, već stalnih odlaganja ročišta zbog Mujovićevog lošeg zdravlja.

Zašto je baš sada uvaženo njegovo zdravstveno stanje i on pušten da se brani sa slobode, nije jedina dilema i misterija kada je u pitanju slučaj Mujović. Kada je uhapšen, spekulisalo se da je afera Mujović samo pokušaj s visokih adresa da se diskredituje tužilaštvo. Da se radilo o pokušaju diskreditovanja tužilaštva koje je tada krenulo u obračun sa korupcijom u Budvi, Mujović je i sam potvrdio na sudu. Po njemu je međutim u stvari Marović pokušao da diskredituje tužilaštvo a ne vrh vlasti. Tokom jednogodišnjeg boravka u pritvoru on je iznosio raznorazne optužbe na račun Marovića, optužujući ga čak i za planiranje ubistva, dok je za vlast imao samo riječi hvale.

Monitorovi izvori su još kada je Mujović uhapšen potvdili da on nije tek obični prevarant, kako je u početku predstavljan javnosti, već neko ko ima ozbiljne konekcije u vlasti, ovdje, ali i u Srbji. Mujović je do ovog hapšenja bio na slobodi, iako je prethodno optuživan za brojne milionske prevare, u kojima je navodno oštetio mnoge ovdašnje, ali i srpske biznismene, od Miroslava Miškovića i njegove porodice, do brojnih drugih moćnih ljudi, pa i onih koji se povezuju sa klanom Darka Šarića. To je, kako je naš list već ukazivao, značilo samo jedno – da ima dobra leđa. Mujović je pri tom, uspijevao da iznudi novac od moćnih ljudi iz sistema, koji su mogli znati i provjeriti kome daju novac.

,,Mujović je veoma važna veza između srbijanskih i crnogorskih službi i mafije. Mnoge je ljude prevario za ozbiljan novac, ali su ga službe štitile”, tvrdio je za naš list tada jedan visoki bezbjednosni fukncioner iz Srbije. „Mujović je i ovdje zaveden kao informator”, tvrdio je on za Monitor.

Da Mujović ima zanimljive kontakte, pokazalo se i prilikom njegovog hapšenja, kada su u njegovom stanu, uz indekse Pravnog fakulteta, pronađena pisma koje je Mujović pisao na zvučne adrese: Milu Đukanoviću, Veselinu Veljoviću i drugima. Veljović, aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednosti i bivši šef Uprave policije demantovao je da je primao pisma od Mujovića. Iako su se pokušavala predstaviti nevažnim, pisma su iz nekog razloga nestala tokom istrage, a zbog njihovog nestanka tužilaštvo je naložilo hapšenje policajaca Dalibora Medojevića, tada, v.d rukovodioca Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i Nikole Terzića.

Vrh policije je tada tvrdio da se radi o obračunu tužilaštva sa policijom, da bi kasnije, unutrašnja kontrola utvrdila da su za nestanak dokaza krivi Terzić i policajac Simo Lukačevič, usled nemarnosti. Po nalazu unutrašnje kontrole Medojević je u tom slučaju navodno neosnovano optužen. On je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode. Do danas, međutim, nije utvrđeno šta se zaista desilo sa pismima. Pored trinaest pisama, tada su, tokom pretresa, nestala i dva dokumenta Višeg tužilaštva pronađena kod Mujovića i jedan ručno ispisan papir.

Mujović je više puta na sudu govorio o svojim kontaktima u vlasti. Ispričao je kako je Marović, navodno konstantno insistirao da njegove poruke prenosi Milu Đukanoviću. ,,Sa Đukanovićem sam prijatelj 25 godina, pa to nijesam želio da uradim. U taj prijateljski odnos nijesam želio da miješam ovo. Ja i Marović jedino smo razgovarali o tome da ga povežem sa Katnićem i da mu pomognem oko švajcarske banke… Iniciranje susreta sa Milivojem Katnićem tražio je zato što je znao da sam dobar sa premijerom koji je na to mjesto postavio Katnića”.

Ko god je htio da diskredituje tužilaštvo, Mujović je kao slučajno pomogao. Istina, nije mali broj onih koji, posebno posle slučaja državni udar, nemaju dileme da je specijalni tužilac u službi vrha vlasti.

Mujović se posebno potrudio da dodatno diskredituje samog Marovića, i pošalje poruku da nijesu samo pisma visokim funkcionerima ono vrijedno što je čuvao. On je u pismu poslatom medijima iz pritvora, saopštio da ima snimljene razgovore između njega i Marovića.

,,Kada sam uvidio na šta je spreman da bi prikrio svoje prljave radnje, nekoliko puta sam ga snimao dok smo razgovarali”, povjerio se javnosti Mujović o svojim u najmanju ruku neobičnim aktivnostima. Da ima leđa potvrdilo je i samo slanje tog pisma medijima, u vrijeme dok je bio u pritvoru i nije smio da utiče na postupak.

Mujović pri tom nije iz pritvora samo diskreditovao. Neke je svojski hvalio. Za bivšeg premijera Mila Đukanovića tako je recimo imao samo najljepše riječi. U pismu javnosti je posebno apostrofirao da je ,,veoma bitno što niko iz vlasti ne pravi opstrukciju u radu Specijalnog državnog tužilaštva”. Potom je abolirao Đukanovića i partiju od budvanskih korupcionaških poslova: ,,Izvorno i neposredno znam da su godinama iz samog vrha vlasti provjeravali glasine o stanju u Bu-dvi, ali su, zbog opstrukcije u samoj Budvi, uvijek nailazili na odgovor da je sve u redu”.

Jedno je sigurno u moru misterija i kontroverzi koje prate ovaj slučaj, Mujović, neobični čovjek s pismima, neko je ko mnogo zna, ima važne informacije, i važna poznanstva. I on se svojski potrudio da to naglasi. Kome je to bila poruka, moguće da javnost nikada i ne sazna. A istina, po ko zna koji put ostane u lavirintu moćnika i službi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo