Povežite se sa nama

MONITORING

ČOVJEK S PISMIMA SE BRANI SA SLOBODE: Sve misterije slučaja Mujović

Objavljeno prije

8 godina

na

veselin-mujovic

Nakon godinu dana pritvora Podgoričanin Veselin Mujović pušten je da se brani za slobode, zbog lošeg zdravstvenog stanja. Sud je duže od godinu odbijao da Mujoviću ukine pritivor, cijeneći da je i ranije optuživan za slična kriminalna djela, te da bi mogao da ih ponovi. Do sada nije uvažavano ni njegovo loše zdravstveno stanje, na koje su se Mujović i njegov branilac često pozivali..

,,Stiče se utisak da, čak i kad bi ljekari konstatovali smrt optuženog, sud bi i dalje po navici produžavao pritvor i zakazao novi glavni pretres za koji se unaprijed zna da će biti odložen, s obzirom na to da je njegov oporavak sa postojećim dijagnozama, a u uslovima Istražnog zatvora nemoguć”, ocijenio je nedavno Mujovićev zastupnik Miloš Vuksanović, kada je po ko zna koji put sudija Rade Ćetković odbio da ukine pritvor Mujoviću. Sud je insistirao da mu boravkom u pritvoru nijesu narušena prava, pa ni pravo na liječenje. Zašto je sada sud prihvatio žalbu odbrane, nije pojašnjeno.

Zdravstveno stanje, za razliku, odavno je razlog za boravak Svetozara Marovića na slobodi i njegovo nepojavljivanje u ovom postupku, zbog kog je Mujović i završio u pitvoru. Bivši visoki funkcioner DPS-a kome je Mujović, prema tvrdnjama tužilaštva, uzeo skoro milion eura je svE vrijeme trajanja procesa protiv Mujovića na liječenju u Beogradu. Marović, u međuvremenu optužen da je šef kriminalne organizovane grupe koja je oštetila budvansku kasu za skoro 50 miliona eura još nije počeo sa služenjem zatvorske kazne zbog lošeg zdravstvenog stanja. Prema optužnici Mujović je upravo prevario Marovića za veliki novac tako što mu je zauzvrat ponudio blažu kaznu i svoje navodne kontakte u tužilaštvu i pravosuđu. Takođe, Mujović se sumnjiči da je od oca bivšeg gradonačelnika Bu-dve Lazara Rađenovića uzeo 20.000 eura, te da je bivšeg premijero-vog savjetnika Aleksandra Tičića pokušao da prevari za 100.000 eura.

Da ima visoke kontakte Mujović nije krio u sudnici, ali je tvrdio da mu je ovaj slučaj podmetnut.

,,Ja sam osoba koja je Maroviću zakazala sastanak sa tužiocem Katnićem i znam da se prilikom tih razgovora on saglasio da prizna krivicu, odleži pet godina zatvora i vrati osam miliona eura”, kazao je Mujović između ostalog na suđenju, koje se, prema tvrdnjama sudije, oteglo ne zbog Marovićevog nedolaska u sudnicu, već stalnih odlaganja ročišta zbog Mujovićevog lošeg zdravlja.

Zašto je baš sada uvaženo njegovo zdravstveno stanje i on pušten da se brani sa slobode, nije jedina dilema i misterija kada je u pitanju slučaj Mujović. Kada je uhapšen, spekulisalo se da je afera Mujović samo pokušaj s visokih adresa da se diskredituje tužilaštvo. Da se radilo o pokušaju diskreditovanja tužilaštva koje je tada krenulo u obračun sa korupcijom u Budvi, Mujović je i sam potvrdio na sudu. Po njemu je međutim u stvari Marović pokušao da diskredituje tužilaštvo a ne vrh vlasti. Tokom jednogodišnjeg boravka u pritvoru on je iznosio raznorazne optužbe na račun Marovića, optužujući ga čak i za planiranje ubistva, dok je za vlast imao samo riječi hvale.

Monitorovi izvori su još kada je Mujović uhapšen potvdili da on nije tek obični prevarant, kako je u početku predstavljan javnosti, već neko ko ima ozbiljne konekcije u vlasti, ovdje, ali i u Srbji. Mujović je do ovog hapšenja bio na slobodi, iako je prethodno optuživan za brojne milionske prevare, u kojima je navodno oštetio mnoge ovdašnje, ali i srpske biznismene, od Miroslava Miškovića i njegove porodice, do brojnih drugih moćnih ljudi, pa i onih koji se povezuju sa klanom Darka Šarića. To je, kako je naš list već ukazivao, značilo samo jedno – da ima dobra leđa. Mujović je pri tom, uspijevao da iznudi novac od moćnih ljudi iz sistema, koji su mogli znati i provjeriti kome daju novac.

,,Mujović je veoma važna veza između srbijanskih i crnogorskih službi i mafije. Mnoge je ljude prevario za ozbiljan novac, ali su ga službe štitile”, tvrdio je za naš list tada jedan visoki bezbjednosni fukncioner iz Srbije. „Mujović je i ovdje zaveden kao informator”, tvrdio je on za Monitor.

Da Mujović ima zanimljive kontakte, pokazalo se i prilikom njegovog hapšenja, kada su u njegovom stanu, uz indekse Pravnog fakulteta, pronađena pisma koje je Mujović pisao na zvučne adrese: Milu Đukanoviću, Veselinu Veljoviću i drugima. Veljović, aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednosti i bivši šef Uprave policije demantovao je da je primao pisma od Mujovića. Iako su se pokušavala predstaviti nevažnim, pisma su iz nekog razloga nestala tokom istrage, a zbog njihovog nestanka tužilaštvo je naložilo hapšenje policajaca Dalibora Medojevića, tada, v.d rukovodioca Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i Nikole Terzića.

Vrh policije je tada tvrdio da se radi o obračunu tužilaštva sa policijom, da bi kasnije, unutrašnja kontrola utvrdila da su za nestanak dokaza krivi Terzić i policajac Simo Lukačevič, usled nemarnosti. Po nalazu unutrašnje kontrole Medojević je u tom slučaju navodno neosnovano optužen. On je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode. Do danas, međutim, nije utvrđeno šta se zaista desilo sa pismima. Pored trinaest pisama, tada su, tokom pretresa, nestala i dva dokumenta Višeg tužilaštva pronađena kod Mujovića i jedan ručno ispisan papir.

Mujović je više puta na sudu govorio o svojim kontaktima u vlasti. Ispričao je kako je Marović, navodno konstantno insistirao da njegove poruke prenosi Milu Đukanoviću. ,,Sa Đukanovićem sam prijatelj 25 godina, pa to nijesam želio da uradim. U taj prijateljski odnos nijesam želio da miješam ovo. Ja i Marović jedino smo razgovarali o tome da ga povežem sa Katnićem i da mu pomognem oko švajcarske banke… Iniciranje susreta sa Milivojem Katnićem tražio je zato što je znao da sam dobar sa premijerom koji je na to mjesto postavio Katnića”.

Ko god je htio da diskredituje tužilaštvo, Mujović je kao slučajno pomogao. Istina, nije mali broj onih koji, posebno posle slučaja državni udar, nemaju dileme da je specijalni tužilac u službi vrha vlasti.

Mujović se posebno potrudio da dodatno diskredituje samog Marovića, i pošalje poruku da nijesu samo pisma visokim funkcionerima ono vrijedno što je čuvao. On je u pismu poslatom medijima iz pritvora, saopštio da ima snimljene razgovore između njega i Marovića.

,,Kada sam uvidio na šta je spreman da bi prikrio svoje prljave radnje, nekoliko puta sam ga snimao dok smo razgovarali”, povjerio se javnosti Mujović o svojim u najmanju ruku neobičnim aktivnostima. Da ima leđa potvrdilo je i samo slanje tog pisma medijima, u vrijeme dok je bio u pritvoru i nije smio da utiče na postupak.

Mujović pri tom nije iz pritvora samo diskreditovao. Neke je svojski hvalio. Za bivšeg premijera Mila Đukanovića tako je recimo imao samo najljepše riječi. U pismu javnosti je posebno apostrofirao da je ,,veoma bitno što niko iz vlasti ne pravi opstrukciju u radu Specijalnog državnog tužilaštva”. Potom je abolirao Đukanovića i partiju od budvanskih korupcionaških poslova: ,,Izvorno i neposredno znam da su godinama iz samog vrha vlasti provjeravali glasine o stanju u Bu-dvi, ali su, zbog opstrukcije u samoj Budvi, uvijek nailazili na odgovor da je sve u redu”.

Jedno je sigurno u moru misterija i kontroverzi koje prate ovaj slučaj, Mujović, neobični čovjek s pismima, neko je ko mnogo zna, ima važne informacije, i važna poznanstva. I on se svojski potrudio da to naglasi. Kome je to bila poruka, moguće da javnost nikada i ne sazna. A istina, po ko zna koji put ostane u lavirintu moćnika i službi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREUZIMANJE VLASTI U BUDVI: Smjena  iz  Spuža

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Nakon što je potvrdio optužnicu tužilaštva protiv gradonačelnika Budve  Mila Božovića, Viši sud je istovremeno dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta Božoviću na potpis. Omogućeno mu je da potpiše dva rješenja – o razrješenju Jasne Dokić i imenovanju Nikole Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva

 

 

U utorak, 03.decembra ,udaljena je sa radnog mjesta  potpredsjednica Opštine Jasna Dokić, od strane grupe građana predvođene Nikolom Jovanovićem, liderom političke grupacije Budva naš grad, nakon što ju je rješenjem iz  Spuža smijenio gradonačelnik Milo Božović, kome se sudi za organizovani kriminal i šverc narkoktika. Božović je, istovremeno,  postavio Jovanovića za potpredsjednika.

“Kada sam došla na posao i ušla u kancelariju Službe predsjednika pored kabineta, okružili su me nepoznati ljudi. Nijesu mi dozvolili da uđem u kabinet u kojem je Jovanović već sjedio. Kancelarija i predvorje bili su puni ljudi od kojih su mnogi bili meni nepoznati jer nisu zaposleni u Opštini. Tražila sam da uđem u kabinet kada mi se obratio Jovanović  uvredama,  govoreći “ti si niko i ništa, ti si obična nula, idi odavde… Pokazivao je rješenje o razrješenju sa funkcije uz konstataciju da se on sada za sve pita. Cijelo vrijeme iza mojih leđa stajali su pripadnici privatnog obezbjeđenja…” opisala je potpredsjednic Dokić. Ona je, kako navodi, bila prinuđena da pokupi svoje lične stvari i napusti kabinet.

Jovanović je demantovao da ju je vrijeđao i omalovažavao. Dokić se, kako je on naveo, u kabinet predsjednika Opštine  pojavila sa dvojicom pripadnika obezbjeđenja. “ Saopšteno joj je da je razriješena i da kod sekretarke kabineta preuzme rješenje o razrešenju. Nakon što je odbila da preuzme rješenje, omogućeno joj je da preuzme lične stvari iz kancelarije predsjednika” – kazao je novopostavljeni potpredsjednik opštine Budva.

Iako je Viši sud u Podgorici tri dana ranije potvrdio optužnicu tužilaštva protiv Božovića, istovremeno je  dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta  Božoviću na potpis, čime mu je omogućeno da potpiše dva rješenja –  jedno o razrješenju Jasne Dokić, i drugo o imenovanju Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva. Jovanović je sjeo u fotelju potpredsjednika i bez stava odborničke većine, preuzeo vlast u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

1 sedmica

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 

 

Boris Raonić, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Nije Raoniću samo to išlo na ruku. Srećna zvijezda ili neka druga sila, tek optužni prijedlog tužilaštva o kom pravnik Raonić samouvjereno danas govori iz fotelje  RTCG, zakasnio je taman toliko da ga neometano izaberu i treći put na čelo Javnog servisa u septembru ove godine.

ODT je predmet formirao 3. juna 2023. godine, zbog neizvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je Raonić u avgustu 2021. godine izabran nezakonito jer je bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM). Proces je vođen po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata, koji takođe nije mogao biti izabran na čelo RTCG zbog uslova o radnom iskustvu u odgovarajućoj spremi. Predmet se šetao skoro  godinu i po dana, od ODT do SDT, pa opet nazad. ODT ga je još izviđao u vrijeme kada je Raonić i treći put izabran na tu poziciju. Ni Raoniću danas eto nije jasno zašto je to toliko trajalo.

Presuda zbog čijeg neizvršenja tužilaštvo sada tereti dio članova i predsjednika Savjeta, postala je pravosnažna 10. maja 2023. godine, odlukom Višeg suda, koji je Savjetu RTCG  tada naložio da postupi u skladu sa njom.  Savjet je, međutim, 1. juna iste godine, većinom glasova, za generalnog direktora RTCG ponovo izabrao nezakonito izabranog Raonića, čemu se javno usprotivila samo Marijana Camović Veličković, članica Savjeta i predsjednica SMCG.

Da je Savjet i tada Raonića  izabrao nezakonito,  utvrdio je Osnovni sud u Podgorici  u prvostepenoj presudi u aprilu ove godine.  Po ocjeni suda,  Raonić nije mogao ni drugi put  biti izabran, jer je Savjet morao cijeniti da li ispunjava  uslove u trenutku kada je konkurs raspisan. A ne, kako bi Boris volio a Savjet i uradio, nakon što je podnio ostavku na funkciju u AEM-u.

Raonić tvrdi da je sve urađeno zakonito: „Vi imate odluku suda, pravosnažnu, po tužbi Nikole Markovića koja kaže da se može birati novi direktor od svih prijavljenih kandidata, uključujući i mene”.  Pa ono, može se birati, al se ne može izabrati ako ne ispunjava uslove, a Raonić nije. Što zbog konflikta interesa, što zbog radnog iskustva.  Novinar, opet – ništa.

„Ne postoji pravni stručnjak koji mi nije rekao u prethodnom periodu da je ovo budalaština“, nastavlja Raonić dalje o optužnom prijedlogu.  Koji su do sada javno kritikovali samo njegovi branioci advokati Danilo Milović i Nebojša Aasanović. Na RTCG u zadnja dva dana.

Generalni direktor RTCG potom kaže da on poštuje pravosnažne presude, al da  mu je ova nelogična. Valjda poštuje samo one koje su mu logične.  “Ukoliko se sjutra, kada ja odem odavde, prijavi, recimo, pet direktora lokalnih javnih emitera, to po ovoj presudi suda znači da svi oni moraju da daju ostavke, a samo jedan će biti izabran. Ostala četiri će ostati bez posla”, pojašnjava.  Raonić, pritom,  egzistencijalno i materijalno obezbijeđen, ne bi baš ostao bez posla da je napustio funkciju u AEM-u prije kandidature.  Ostao bi direktor Građanske alijanse (GA), u okviru koje funkcioniše Škola demokratskog rukovođenja, kroz koju su kroz decenije prošle gotovo sve partije vlasti i opozicije. Ili što bi  Raonić rekao: „Sreo sam bukvalno svakog ko nešto znači u Crnoj Gori“.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije  našla ništa sporno u tome što su tri člana Savjeta koji je prvi put izabrao nezakonito Raonića – Milica Špajak,  Amina Murić i  Bojan Baća  bili u poslovnim vezama sa GA.  Murić je i danas  u GA,  Špajak je  programska direktorka NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je prema registru nevladinih organizacija jedan od dva osnivača GA, dok je  Baća u vrijeme prvog izbora  bio član Savjeta GA. Podnio je ostavku neposredno pred drugi nezakoniti Raonićev izbor. O tome Boris i Marko, kako je svog zaposlenog pri kraju emisije Raonić počeo da zove, nijesu razgovarali.

Raonić je, umjesto toga,  iznio Marku „nevjerovatno tešku optužbu“.

„Ja imam dokaze da su  brojni ljudi, čak  i postupajući tužioci u ovim predmetima  radili negativne i nezakonite stvari. Tužioci koji su bili postupajući, više ih je bilo, su imali bliske kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama..U narednim danima ćemo iznositi te informacije“, kazao je Raonić.  Zašto ih RTCG, kao javni servis rame uz rame s evropskim servisima,  nije iznosila prije optužnog prijedloga, što joj je medijska obaveza, nijesu objašnjavali.  Ostalo je nejasno i zašto bi navodni tužioci u spregama s kriminalom htjeli da sruše Raonića, obzirom da  RTCG prethodno nije ni pomenula da postoje.

Raonić je, sve u svemu, poslao  poruku da ko god tvrdi da je nezakonito na čelu RTCG, spada u kategoriju kriminalaca, zavidnih, korumpiranih i prodanih. Dok je uz njega  „najbolje što Crna Gora ima“. Tu su  i novinari RTCG koji mu kažu da nikad „nijesu bili tako slobodni“. On im, zauzvrat, oprašta sitne greške.  Kao da se ne daj Bože miješa u  uređivačku politiku, primijetio je i da je u Markovoj emisiji bilo grešaka, ali oprostio mu je.  Ne oprašta jedino zaposlenima koji ga lažno optužuju. O istinitosti optužbe sudi on.  To je ta sloboda.

„Mnogi su u Crnoj Gori optuživani za teške stvari od strane tužilaštva, pa se pokazalo da to možda nije bilo tako“, kazao je direktor RTCG, podsjećajući na slučaj državni udar. U odnosu na to ovo je kikiriki, zaključio je.

Kikiriki su, kad je u pitanju Raonić, do sada bile i sudske presude koje su ukazivale na njegove nezakonite mandate. Iako su se smijenile i vlasti i tužilački vrh.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo